Franja

crimple [krímpl] narečno

1. prehodni glagol
grbančiti, gubati, kodrati, (z)mečkati

2. samostalnik
guba, naborek

crinkle [kríŋkl]

1. samostalnik
guba; vijuga

2. prehodni glagol & neprehodni glagol
gubati, mečkati (se); nabirati, kodrati (se)

crinkled paper krep papir

crumple¹ [krʌ́mpl]

1. prehodni glagol
mečkati, gubati, krčiti
figurativno premagati, uničiti

2. neprehodni glagol
mečkati, gubati se

to crumple up (s)krčiti, zrušiti se; popustiti; razpasti

crush¹ [krʌš]

1. prehodni glagol
drobiti, mečkati, teptati, (s)treti, uničiti, potlačiti; tolči; usta komu zapreti

2. neprehodni glagol
zmečkati, zdrobiti se; prerivati se
ameriško, sleng ljubimkati (into)
vriniti se

to crush a cup zvrniti ga kozarček

cunctor (v rokopisih in izdajah tudi v slabši obl. contor) -ārī -ātus sum (iz *concitor, frequ. glag. *concō omahujem, dvomim) obotavljati se, oprez(ov)ati, zamujati se, pomišljati (si), omahovati, zavlačevati, mečkati; najprej
a) v gibanju: c. diutius in vita Ci., c. in vita et haerere Lucr., reginam thalamo cunctantem … primi Poenorum exspectant V., huic quoque „vade procul“ ait vimque minis addit manibusque expellere tentat cunctantem O., ad medium cunctamur iter Val. Fl.; pesn.: aper partes cunctatur in omnes V. stoji in se obrača na vse strani V.; (o stvareh): tardum cunctatur olivum Lucr. kaplja le počasi, cunctatur et amnis … Tiberinus V.
b) v delovanju: Lucr., H., O., Cu. idr., unus homo (sc. Fabius) nobis cunctando restituit rem Enn. ap. Ci., assequor omnia, si propero; si cunctor, amitto Ci., an cuncter an tergiverser? Ci., nostris militibus cunctantibus C., ceterum dolo an vere cunctatus (sit), parum comperimus S., sedendo et cunctando bellum gerebat L., nihil cunctatus Suet. ne da bi se obotavljal; s praep.: cunctante ad ea (ob tem, pri tem) Mithridate T., ut ad laborem capessendum nihil cunctentur Gell. da bi se nemudoma lotili kakega dela; inter metum et iram cunctatus ali inter pudorem et iram cunctatus T. omahujoč med … ; cunctarer in proferendo ex his remedio, ni … Plin.; cunctans super tanta re Flavius Sabinus T. neodločen (omahljiv) v tako pomembni zadevi; z inf.: non est cunctandum profiteri hunc mundum animal esse Ci. brez pomisleka lahko priznamo, da … , ne cunctetur ipse propius accedere S., cunctantes arma capere increpabat, quid cessarent L.; z odvisnim vprašanjem: vos cunctamini etiam nunc et dubitatis, quid … deprehensis hostibus (z zasačenimi sovražniki) faciatis? S. vi mečkate še zdaj … ? cunctatus paulo, an retro flecteret Plin. iun.; za zanikanim glag. stoji quin: (Crassus) non cunctandum existimavit, quin pugnā decertaret C., consuli nihil cunctandum visum, quin primas praefecturas corripiat T. V pf. s pass. pomenom (brezos.): nec cunctatum apud latera T. tudi na krilih se niso obotavljali. — Act. soobl. cunctō (contō) -āre -āvī: cunctant Acc. ap. Non., cunctas? Pl., ut ipsi cunctent Enn. ap. Non., neque de luna neque de sole quisquam Graecus aut barbarus facile contaverit deos esse Ap. — Od tod

I. adj. pt. pr. cunctāns -antis, adv. cunctanter,

1. v gibanju obotavljajoč se, oklevajoč, kasen, počasen: cunctantes ministri V., foventque alternos aegro cunctantem poplite gressus Val. Max., tum illum (Attum Navium) haud cunctanter discidisse cotem ferunt L. brez obotavljanja, nemudoma, manum cunctanter et pigre proferre Plin. iun., genituram suam vix et cunctanter edere Suet.; pren. (o stvareh)
a) počasen: Arar Sil.
b) ne takoj vdajajoč se, zategel, čvrst, žilav, trd: glebae, ilex V., refringit (ramum) cunctantem V., cunctantior actus Lucr.

2. v delovanju mudljiv, oprezen, neodločen, omahljiv: familia cunctans ad opera Col., T. Ampius Flavianus, naturā ac senectā cunctantior (drugi berejo: cunctatior) T., cunctantior et cautior ali cunctantior cautiorque Plin. iun., ad dimicandum cunctantior (drugi berejo: cunctatior) factus est Suet., cunctantius confirmare acta Caesaris Suet.; pren. (o abstr.): cunctantia corda viri Val. Fl., cunctans ira Stat. —

II. adj. pt. pf. cunctātus (contātus) 3 počasen, oprezen: ubi cunctatis … plantis contigit aegra toros Val. Fl.; včasih le drugo branje nam. cunctans (prim. zgoraj cunctāns 2.).

demur² [dimə́:] neprehodni glagol
obotavljati se, oklevati, imeti pomisleke, mečkati

dēterō -ere -trīvī -trītum

1. odrgniti (odrgovati), otreti (otirati), (o)guliti: Amm., calces Pl., strata iam volgi pedibus detrita viarum Lucr., deteret invalidos via longa pedes Tib., has tabellas … nostris manibus detriverat usus Pr., vincula detrito fune cadunt Pr., detritis aequore conchis O., a catena collum detritum cani Ph., cur … iugo boum colla deterimus? Ps.-Q., (aurum) minimum usus deterit Plin., vestis usu detrita Plin. obrabljena, quod usus brevis deterit Sen. ph.; occ.
a) oguliti = obrabiti; detrita tegmina T.
b) opiliti, obrusiti; pren.: detereret sibi multa (Lucilius) H., aliquid velut ipso usu deteretur Q.
c) agr. (z)drobiti, (z)mečkati, (o)mlatiti: d. frumenta, in area detrita frumenta, lini semen et milium detritum Col., segetem nemo deterat Vop.

2. pren.
a) zmanjš(ev)ati, (o)slabiti, (po)slabšati, kratiti: laudes … Caesaris et tuas culpā d. ingeni H., deteratur fulgor Q., si quid ardoris ac ferociae miles habuit, … principis imitatione deteritur T., quantum detritum est famae! Sil., nimia cura deterit magis quam emendat Plin. iun.
b) obrabiti, zdel(ov)ati: detrita bellis Sinuessa Sil., ab alio genere vitae detriti Gell.
c) adj. pt. pf. dētritus 3 obrabljen = vsakdanji, navaden, običajen: illa (tista besedila) in agendis causis iam detrita Q.

drȍpiti -īm dial.
1. teptati, mečkati, meti: dropiti nogama glavičice od lana
2. mesiti: rukama dropiti kvasac dok ga sasvim ne razmutiš s vodom
3. tlačiti: mora ga dropi

dröseln viti; (trödeln) mečkati

drȕzgati -ām dial. drozgati, mečkati, mastiti: druzgati grožđe

dubitate [djú:biteit] neprehodni glagol
dvomiti; kolebati, mečkati, obotavljati se

fouler [fule] verbe transitif mečkati, tlačiti, stiskati; pogaziti, valjati (sukno); obtolči (sadje med prevozom); médecine izviniti, spahniti

se fouler (populaire) garati, pretegniti se, utruditi se
fouler le raisin zmečkati (z nogami) grozdje
fouler le sol de sa patrie hoditi po domačih tleh
fouler aux pieds poteptati, pogaziti, figuré prezirljivo ravnati s kom
fouler le poignet izviti si zapestje
il a le pied foulé zvinil si je nogo
se fouler la rate imati zbadanje v boku; figuré preveč delati, garati
ne rien se fouler (populaire) ne se pretegniti
travailler sans se fouler ne se pretegniti pri delu

froisser [frwase] verbe transitif (z)mečkati; (o)drgniti; pohoditi; figuré (u)žaliti

se froisser (z)mečkati se; prasketati; figuré biti užaljen
froisser une robe zmečkati obleko
froisser le poignet à quelqu'un komu zapestje zviti

fummeln mečkati, brkljati

gméžditi gmêždīm dial. mečkati, tlačiti, gl. tudi gnječiti

gnjáviti gnjâvīm
1. gnesti
2. mečkati: gnjaviti kapu u rukama
3. daviti: kažu da on gnjavi zmije
4. mučiti, tlačiti: jači misli da on ima pravo gnjaviti slabijega
5. ekspr. moriti: gnjaviti koga svojim dosadnim pričanjem
6. gnjaviti mačiće ekspr. slabo gosti

gnjȅcati -ām gnesti, mečkati: gnjecati tijesto

gnjéčiti gnjêčīm, gnjêčāh gnjêčāše, gnjéčēći, gnjȇčen -a -o
1. mečkati, stiskati: gnječiti među prstima, dlanovima; gnječiti limun, tijesto
2. gnesti: gnječiti tijesto; gnječeni priključak
3. drozgati, mastiti: gnječiti grožđe, masline, jabuke
4. tlačiti: Turci su gnječili narod

gnjȅčkati -ām mečkati: gnječkati pasulj, grah

gȕčiti -īm
I.
1. mečkati: nemoj da držiš i gučiš pismo u haljinama
2. skrivati: vazda nešto guči ispod ruke
II. gučiti se krčiti se, zvijati se v klobčič, kriviti se: on se guči i dršće; gučiti se pod bremenom drva