-
dobríkati se -am se umiljavati se, dodvoravati se, ulagivati se, laskati: zaman se ji dobrikaš
-
flatter [flǽtə] prehodni glagol
laskati, dobrikati se, prilizovati se; zadovoljiti, ugajati, dobro deti, goditi
to flatter o.s. that domišljati si, da
to flatter s.o.'s hopes zbujati komu neosnovano upanje
to flatter o.s. on čestitati si k
-
flatter [flate] verbe transitif božati, ljubkovati; dobrikati se (quelqu'un komu), laskati (se); olepša(va)ti; prijati, biti všeč
flatter un animal božati žival
ce portrait le flatte ta portret ga dela lepšega, kot je v resnici
ce vert flatte mes yeux ta zelena barva prija mojim očem
se flatter de quelque chose domišljati si na kaj, bahati se, delati si upe, računati (de quelque chose s čim)
se flatter d'illusions vdajati se iluzijam
-
gloze1 [glouz]
1. neprehodni glagol
laskati, prilizovati se, klečeplaziti
2. prehodni glagol (over)
blažiti, lepšati
arhaično komentirati
-
halagar [g/gu] ljubkovati, laskati, dobrikati se; veseliti
me halaga tu hablar tvoje besede so mi všeč
-
imburrare v. tr. (pres. imburro)
1. kulin. namazati z maslom; zabeliti z maslom
2. toskansko pog. laskati, prilizovati se
-
incense2 [ínsens] prehodni glagol
kadilo zažigati, kaditi s kadilom
figurativno kaditi komu, laskati
-
káditi kâdīm vel. kádi, impf. kâđāh -āše, del. kâđen -a
I.
1. kaditi: kaditi tamjanom pred ikonom; borovicom kaditi sobe
2. napolnjevati z vonjavo: miris lipe kadi cijelu okolinu
3. dišati: duhan, duvan je prijatno kadio
4. ekspr. kaditi, laskati: hoćeš li medu veleučenom gospodom dobro prolaziti, moraš i najvećoj hulji kaditi
II. kaditi se
1. kaditi se: petrolejka se kadi
2. biti izpostavljen dimu seljaci se kadiše oko vatre
-
kadíti -im, kadi -ite, kadil -a
1. pušiti: kaditi tobak, cigarete, pipo; iz peči se kadi
2. kaditi: kaditi s kadilom pred sveto podobo; z borovnico kaditi sobe
3. dimiti, sušiti u dimu: kaditi meso
4. zakađivati sumporom: kaditi sode z žveplom
5. kaditi komu, laskati, udvarati se: temu človeku je treba kaditi; to se mu pod nos kadi
to ga ozlovoljava
-
lȁckati -ām dial.
I.
1. ekspr. božati, gladiti: lackajte ih i zavaravajte Turke kako najbolje znate
2. laskati: lackati komu
II. lackati se
1. laskati se, prilizovati se: lackati se komu
2. mazati se: lackati se pomadom
-
lēnōcinor -ārī -ātus sum (lēnō)
1. ukvarjati se z zvodništvom, biti zvodnik, „zvodnikovati“, od tod metaf.
1. (zvijačno in) nizkotno prilizovati se, laskati (se), ustreči (ustrezati) komu: tibi serviet (sc. Alienus), tibi lenocinabitur Ci., l. alicui captatione testamenti Plin., sibi Sen. ph.
2. poveč(ev)ati čemu draž(est) (mičnost, čar), olepš(ev)ati kaj, umetno pomagati čemu, podpreti (podpirati), pospešiti (pospeševati) kaj: lenocinatur gloriae meae Sen. rh., mancipiorum negotiatores formae puerorum virilitate excisa lenocinantur Q., ut libro isti novitas lenocinetur Plin. iun., Harii … insitae feritati arte ac tempore lenocinantur T.
-
linguşí -ésc vt. laskati, prilizovati se, dobrikati se
-
lisciare
A) v. tr. (pres. liscio)
1. gladiti
2. gladiti; božati:
lisciare la barba gladiti brado
lisciare lo stile piliti slog
3. pren. laskati, prilizovati se
B) ➞ lisciarsi v. rifl. (pres. mi liscio) lišpati se, izbrano se obleči, oblačiti
-
lisonjear laskati, prilizovati se; zabavati
lisonjearse laskati si, ničemuren postati
sentirse lisonjeado čutiti se polaskanega
-
mulceō -ēre, mulsī, mulsum, star. mulctum (sor. z mulgēre)
1. (po)gladiti, (po)božati, (po)čehljati, (po)čohati, (po)praskati, (po)drgniti: barbam Plin., manu mulcens barbam O., colla, vitulum O., alternos (sc. pueros) linguā V. rahlo obliz(ov)ati.
2. rahlo dotakniti (dotikati) se: aristas, cantu (pojoč) O., virgā capillos O., aëra motu Lucr. rahlo gibati, aethera pennis Ci. poet. ali aethera prhutati, frfotati po zraku, huc navem Enn. ap. Prisc. sem gnati (o morju); occ.
a) pahljati, hladiti koga: somnus Erysichthona pennis mulcebat O., florem Cat., zephyri mulcebant flores O., mulcet aura rosas Pr.
b) pocula sucis Lyaei Sil. ljubko (na)polniti.
3. metaf.
a) (u)tešiti, (po)tešiti, (u)tolažiti, (po)tolažiti, pomiriti (pomirjati), (u)blažiti, (u)krotiti, (o)lajšati, (o)hladiti (naspr. irritare ipd.): Vell., mulcente et increpante Marcio L., regit animos et pectora mulcet V., pectora equorum Lucr., aliquem ali animos dictis O., mulcens tigres carmine Orpheus V., fluctūs iras V., variā vulnera ope O., dolores nervorum Plin., Somne, qui corpora fessa mulces O. zaziblješ v spanec, uspavaš.
b) laskati (se) komu, sladkati se, dobrikati se, prilizovati se komu, razveseliti (razveseljevati), očarati: aliquem laudibus Pac. ap. P. F., audire, quod aures mulceat Q., rudes atque agrestes animos admiratione Q., grato Dauni puellas carmine mulces H., vestras mulcebant carmina aures O., meum pectus poëta mulcet H., sensūs videntur m. Lucr.
-
palpō2 -āre in večinoma palpor -ārī -ātus sum (prim. gr. ψάλλω udarjam, prožim, pukam, pulim, ψαλμός brenkanje, stvnem. fuolen = nem. fühlen, lat. palpus, palpō, palpebra, palpitō idr.)
1. tepljáti, tapljáti, trepljáti, gláditi, božati: modo pectora praebet virgineā palpanda manu O., animalia blandi manu palpata magistri Prud., equum permulcere vel palpari Ulp. (Dig.).
2. metaf. drugovati s kom, dobrikati se, prilizovati se, láskati komu, ljubkovati: Luc. ap. Non., blande mulieri palpare Acc. fr., mulieri palpabitur Pl., cui male si palpere recalcitrat H., quem munere palpat Iuv., Veneris iram palpare Ap. skušati utolažiti, ut malarum societate palpentur Hier.; abs.: hoc sis vide, ut palpatur Pl., viden, scelestus ut palpatur Pl., nihil asperum territumque palpanti est Sen. ph.
-
piaggiare v. tr. (pres. piaggio) prilizovati se, laskati (komu)
-
plôskati -am nedov., аплодува́ти -ду́ю недок., ля́скати -каю недок.
-
pókati1 -am nedov., пу́кати -каю недок., лу́скати -каю недок., ля́скати -каю недок., трі́скати -каю недок., тріща́ти -щу́ недок.
-
schmeicheln laskati (komu); der Figur, dem Gesicht: dobro pristajati; dem Selbstgefühl: biti balzam za; sich schmeicheln hvaliti se