Franja

desmadejarse hirati, bolehati

desmedrar propadati, rakovo pot iti, hirati

droop [dru:p]

1. prehodni glagol
povesiti, spustiti

2. neprehodni glagol
viseti, povesiti se; veneti, upadati, hirati; žalostiti se; zgubiti pogum
poetično zahajati

3. samostalnik
povešanje (glave); padanje glasu; pobitost, potrtost

dwindle [dwíndl] neprehodni glagol
pojemati, izginevati, izginiti (into)
(z)manjšati, (s)krčiti se; izroditi se; hirati, slabeti

to dwindle away hirati, propadati; zgubiti se
to dwindle into izroditi se v

dwine [dwain] neprehodni glagol
arhaično zaostajati, hirati

etiolate [í:tiəleit] prehodni glagol & neprehodni glagol
botanika pustiti rasti v temi; obledeti, hirati

fall away neprehodni glagol
odpasti; propadati; popuščati; hujšati, hirati

famish [fǽmiš]

1. neprehodni glagol
gladovati, lakoto trpeti, hirati, umirati od lakote ali žeje
figurativno hrepeneti po čem

2. prehodni glagol
z lakoto prisiliti, izgladovati

forpine [fɔ:páin] neprehodni glagol
arhaično hirati

gȉnuti -nēm
1. giniti, koprneti: ginuti za kim, za ljepotom
2. umirati: kad ginu naša djeca u ratu, neka i mi izginemo
3. hirati: ginuo je sve više i više; on poče naočigled ginuti i malaksavati
4. to mi ne gine ni poslije to mi tudi pozneje nebo ušlo

hahùljati -ām hirati: mecena poče slabiti i hahuljati

hinsiechen hirati

intisichire

A) v. tr. (pres. intisichisco)

1. narediti jetičnega

2. oslabiti

B) ➞ intisichire, intisichirsi v. intr., v. rifl. (pres. /mi/ intisichisco)

1. zboleti za jetiko

2. pren. oslabeti, hirati

intristire v. intr. (pres. intristisco) krneti; hirati

kȁpati kȁpām, kȁpljēm
1. kapati: kapati lijek, lek u oči
2. kapljati: kapa mu sa svih strana
3. puščati: kaplje nam krov na nekoliko mjesta
4. ekspr. deževati: sad već tri dana kaplje
5. giniti, hirati: s tebe danas kapljem u tamnici
6. ekspr. mučiti se, giniti: kapati nad knjigom, nad poslom

kòpnjeti -nīm (ijek.), kòpneti -īm (ek.)
1. kopneti: snijeg, sneg već kopni
2. ekspr. hujšati, hirati: mladić naočigled kopni
3. ekspr. veniti: ona kopni bez ljubavi
4. ekspr. hrepeneti, koprneti: kopnjeti za čim

kȑljati -ām hirati: ko od kuge ne umre, taj na dugo krlja dok se ne okrijepi

kúnjati kûnjām
1. dremati, podremavati, kinkati: kunjati na divanu
2. bolehati, hirati
3. ždeti: neprijateljski vojnici kunjaju u bunkerima

langueō -ēre -guī (—) (prim. gr. λαγαρός mlahav, tanek, λαγόνες lakotnice, λήγω neha(va)m, lat. languidus, laxus, laxō, languēscō)

1.
a) (telesno) mlahav, utrujen, truden, ugnan, utrujen, upehan biti: cum e (od) via languerem Ci., per assiduos languent mihi brachia motūs O.; pesn. (o neosebnih subj.): languet flos Pr. vene, languet mare, aequor Mart. je mirno, tiho, prim.: caelo languente fretoque Lucan., languet lunae iubar Stat. medli. Od tod adj. pt. pr. languēns -entis mlahav, oslabljen, slab(oten), šibek, medel, truden, utrujen, opešan, o(b)nemogel, omagan, veneč, ohromljen, (o rastl.) veneč, vel: stomachus Caelius in Ci. ep., vox nec languens nec canora Ci., languenti manu O., l. ictus Lucan., l. oculi Sen. rh., languentia leto membra Sil., languentes fluctus Sil. mirno valovje (morje), l. hyacinthus V., ramus Suet., l. aristae Val. Fl. veneče; subst. n. pl.: stagni languentia quaerit Sil. brodišča.
b) abs. in s pristavljenim (abl. causae) morbo = zaradi kake bolezni medleti, hirati, slabeti, bolan, onemogel (šibek, slaboten, utrujen, oslabljen, medel, opešan) biti: languent … mea membra Tib., languebam Mart., sub natalem suum plerumque languebat (sc. Augustus) Suet., si te languere audierimus Augustus ap. Suet., visere languentem (sc. fratrem) Petr., tristi languebunt corpora morbo V.

2. metaf. (duševno, politično idr.) slaboten, nedelaven, mlačen biti, mlahav posta(ja)ti, (po)leniti se, popustiti (popuščati), pojemati, pešati, slabeti, medleti: l. otio Ci., in otio hebescere et languere Ci., languet iuventus nec in laudis cupiditate versatur Ci., languet Messala Ci. ep. je mlačen pri svojem potegovanju za (častno) službo = se ne poteguje vneto za (častno) službo; o neosebnih subj.: nec eam solitudinem languere patior Ci. da bi bila dolgočasna, si nulla subest aemula, languet amor O. se ohladi, quasso languent in corpore vires O. pojemajo, pešajo, languent ignes Val. Fl., quoniam mihi gratia languet Sil., ferri languebat amor Sil. Od tod adj. pt. pr. languēns -entis
a) mlahav, mlačen, nedelaven, zaspan, slab(oten), onemogel: l. senatus Ci. ep., languens labensque populus Ci., vis sonorum … incitat languentes Ci., l. aevum Ph.
b) otožen, potrt: cor Cat.

languēscō -ere, languī (incoh. glag. languēre)

1.
a) (telesno) utruditi (upehati) se, (o)slabeti, (o)medle(va)ti, onemoči (omagati), poleniti se: corpore Ci., orator metuo ne languescat senectute Ci., vidi te toto vinctum languescere collo Pr. medleti od ljubezenske strasti; pesn. metaf. (o neosebnih subj.): flos succisus aratro languescit V. ovene, Bacchus in amphora languescit H. se ublaži, ut solet … fluctus languescere O. umiriti se, lumina morte languescunt Cat. postanejo medle, ostekl(en)ijo, languescunt vites Plin., color in luteum languescens Plin. blatno bledeča barva, luna claro caelo repente visa languescere T. da potemneva.
b) zaradi bolezni (o)slabeti, postati (postajati) mlahav, (s)hirati: nec mea consueto languescent corpora lecto O., ter omnino languit Suet. je zbolel; pren.: hoc genere declinatio in communi consuetudine verborum aegrotat et languescit Varr.

2. metaf. pri delu postati (postajati) mlahav, mlačen, mehak, mláčiti se, (o)mrtveti, (o)mehčati se, (o)pešati, popustiti (popuščati), pojemati, pojenja(va)ti, unesti (unašati) se, upadati, odleči (odlegati), (pre)nehati, poleniti se: si nos languescimus Ci., crescunt ignisque dolorque languescuntque iterum O., languescunt frigore cursus Val. Fl., abeunte illo conticuerat magis quam languerat militaris favor Cu. se ni bila zmanjšala, ampak le ni bila tako očitna, torpere militaria studia nec animos modo, sed et corpora ipsa languescere Plin. iun., cum languescere paulatim Vitellianorum animi T. ko je začel vitelijcem pogum polagoma upadati, languescit omnis vis Q., languescunt affectus Q. ali voluptates, studia Plin. iun., rabies languit Lucan., paulatim atrocibus irae languescunt animis Sil.