Franja

ȁckati -ām dražiti, navidezno ponujati, pa ne dati: ackati majmuna bananom

acuō -ere acuī (acūtus) (acus -ūs, aciēs, ācer)

1. (na)ostriti, (na)brusiti: serra acuitur Ci., ac. gladios L., Cu., enses O., audiet cives acuisse ferrum H., ac. sagittas cote H., dentes H., dentes in proelia Tib.

2. pren.
a) gram. (po)ostriti, naglasiti (naglašati), z naglasom poudariti (poudarjati): syllabam Q.
b) (po)ostriti, (iz)bistriti, (iz)vežbati, izpolniti (izpolnjevati): illos aetas acuet Ter. bo umodrila, ac. mentem, ingenium, ingenia adulescentium Ci., linguam Ci., H.
c) priganjati, spodbuditi (spodbujati), dražiti, razvne(ma)ti: iuventutem ad dicendum Ci., ad crudelitatem te acuit oratio eorum Ci., quam (Allecto) Iuno his acuit verbis V., lupos acuunt balatibus agni V., curis acuens mortalia corda V., mučeč, primos acuisse furores V., ac. ad aemulandas virtutes L., ac. ignaviam Cu.
č) (po)množiti, (po)višati, (po)večati, (o)krepiti: acuunt metum mortalibus V., ac. Martem (bojaželjnost) V., iras rumoribus V., iram hosti ad vindicandas sociorum iniurias L., studia populi L., curam acuebat, ... quod ... L. — Od tod adj. pt. pf. acūtus 3, adv. -ē

1. naostren, ostnat, oster, šilast, koničast: culter Pl., sudes C., cos acutum reddere ferrum valet H., ac. tela H., iacula V., acutā cuspide conti V., hasta, ensis, gladii, falx O., acutissima falx Col., acutae spinae V., acutior sagitta O., ac. cupressus, pinus O., ac. anguli Plin.; ac. elementa (= atomi) Lucr. nazobčani, ac. nasus, acuti oculi Pl. ali acutae aures H. ali ac. figura Plin. koničast, barba in acutum desinens Amm. "kozja" brada.

2. pren.
a) (o čutnih zaznavah): o čutu oster, hud: gelu H., sol H. žarko, radii solis O.; po vohu ali okusu oster, rezek: odor, unguentum, cibus, sapor Plin.; po vidu oster, bister, svetel: acutior claritas Arn., acute cernere Lucr., cernens acutum (adv. acc. neutr.) Amm.; po sluhu oster, visok, pronicav, vreščav: sonus Ci., stridor, aera H., hinnitus V., tinnitus, vox O., acclamatio Corn., acute sonare Ci. = acutum (adv. acc. neutr.) resonare H.; v glasbi visok: sonus Ci., vox Ci., Q. (naspr. vox gravis = bas); gram. ostro naglašen: syllaba Q. Pren.: nares H. tenek nos = tenko opažanje, in amicorum vitiis cernis acutum (adv. acc. neutr.) H. ostro vidiš, populi Rom. oculi acres atque acuti Ci.
b) (o duhu ali o umu) ostroumen, bistroumen, bister, duhovit, prodoren, dovtipen, prebrisan, včasih tudi = premeten: ingenia Ci., homo acutus magis quam eruditus Ci., animus acutus atque versutus Ci., hominum genus nimis acutum et suspiciosum Ci., ac. studia Ci., si qui acutiores in contione steterant Ci., acutus ad fraudem N., acutus rebus Q. ostroumen mislec, ac. interrogatio, ac. conclusiones Q., multa venerant in mentem acuta et subtilia Ci., quam acuta omnia Plin. iun., acute testes interrogabat Ci., acute dicere aut scribere Suet., acutius ali acutissime cogitare Ci., acute cogitatum N. duhovita misel, acute collecta crimina Ci.; ret. natanko določen, preprost in primeren, poseben: sententiae, orator Ci., Hyperides Q.
c) tudi (o boleznih) hiter, nagel (naspr. longus, vetustus): morbus H., Cels., mrzlica, febris Cels., tako tudi acuta pericula Plin.; pesn. pren.: acuta belli H. nagle vojne spremembe.

affront¹ [əfrʌ́nt] prehodni glagol
žaliti, sramotiti; dražiti, izzivati; kljubovati; konfrontirati

agacer [-se] verbe transitif na živce iti, nervirati; (raz)dražiti, razburiti, vznevoljiti; nagajati; (koketno) izzivati; nadlegovati

s'agacer postati nervozen, razdražen
ce bruit m'agacer ta hrup mi gre na živce
cet enfant ne cesse d'agacer sa sœur ta otrok neprestano nagaja svoji sestri
agacer les dents povzročiti na dlesnih neprijeten občutek (npr. citrona)

aggravate [ǽgrəveit] prehodni glagol
otežiti; poslabšati, poostriti
pogovorno dražiti, jeziti, vznejevoljiti

agriar (o)kisati; dražiti, jeziti

agriarse skisati se; jeziti se

aguicher [agiše] verbe transitif mikati, dražiti; vabiti; zapeljevati

aiguiser [ɛgɥize] verbe transitif brusiti, ostriti, (o)šiliti (svinčnik); figuré (raz)dražiti, spodbuditi, poostriti

pierre féminin àiguiser brus
aiguiser la douleur poostriti bolečino

amāricō -āre (amārus) ogorčiti, razburiti (razburjati), (raz)dražiti: Plin. Val., Vulg.; tudi (menda dep. amāricor) = ogorčen biti, razsrjen biti: qui congregabis amaricantes Aug.

amostazar [z/c] (raz)dražiti, ujeziti

amostazarse razdražen postati

anger² [ǽŋgə] prehodni glagol
jeziti, dražiti

angíriti àngīrīm dial.
I. vznemirjati, dražiti (prim. angir)
II. angiriti se vesti se kot žrebec

angreifen^*

1. napasti, napadati

2. Gesundheit, Metalle, Vorrate, Gelder: načenjati, načeti, Technik Metalle: nažirati, korodirati; die Gesundheit, das Herz: ogrožati, ogroziti, die Augen (reizen) dražiti; angegriffen werden korodirati, biti ogrožen

3. (anfassen) prijemati, prijeti, sich ([rauh] rau) angreifen biti (hrapav) na otip; mit angreifen poprijeti (za delo), pomagati

4. (etwas in Angriff nehmen) lotiti se česa

5. (Wirken) Kraft: delovati, učinkovati, in einem Punkt, an der Grundfläche: prijemati kaum/nicht angegriffen werden biti obstojen; rasch angegriffen werden biti neobstojen

annoy² [ənɔ́i] prehodni glagol
dražiti, vznejevoljiti, nagajati, nadlegovati, mučiti, vznemirjati

to be annoyed at (ali with) jeziti se zaradi

anpflaumen dražiti; (anherrschen) nadirati, nadreti

ärgern jeziti, spravljati v slabo voljo, (necken) dražiti; sich ärgern jeziti se, hudovati se; sich krank/blau/schwarz ärgern zboleti/pomodreti/počrneti od jeze

arrigō -ere -rēxī -rēctum (ad in regere)

1. vzravna(va)ti, vzdigniti (vzdigovati), pokonci postaviti: arrectis in hastis praefigunt capita V., arrecti litore currūs V., pectora quorum (anguium) inter fluctus arrecta... superant undas V., arrectae squamae V., comas arrexit (leo) V. je naježil grivo, se je naježil, arrectae horrore comae V. nasršeni; arrigere aures Ter. uho nastaviti, suo mihi hic sermone arrexit aurīs Pl., arrectis auribus horrent quadrupedes O. z nastavljenimi ušesi, silent arrectisque auribus adstant V., arrectis luminibus V. z dvignjenimi očmi; constitit in digitos... arrectus V. vzpenši se na prste; v sramotilnem pomenu: arrectus penis Mart; od tod elipt. arrigere (sc. penem) spolovilo dvigniti, pohoten biti (na ženske): arrigere in aliquam Antonius ap. Suet., arrigere ad puellas Mart.; abs.: iam nisi per somnum non arrigis Mart.

2. pren.
a) duševno dvigniti, nape(nja)ti: arrexere animos Itali V. so ostrmeli, arrectae spes iuvenum V., arrecta cupido V. napeto pričakovanje, arrecta omni civitate, quanta fides amicis Germanici... T. ko je bila vsa država v napetem pričakovanju.
b) srce razigra(va)ti komu, koga (o)srčiti, (o)bodriti, spodbuditi (spodbujati), spodbosti (spodbadati), podž(i)gati, razburiti (razburjati), (raz)dražiti: eos non paulum sua oratione Marius arrexerat S., consulis animus... paulum arrectus S., vetus certamen animos eorum arrexit S., libertas praeter spem data arrexit (sc. animos) L., arrectae stimulis irae V.; suos hortando ad virtutem arrigere S., arrecti ad bellandum animi sunt L.; z grškim acc.: his animum arrecti dictis V. ohrabreni. Od tod adj. pt. pf. arrēctus 3 dvignjen, kvišku stoječ, strm: auriculae Col., pleraque Alpium ab Italia... arrectiora sunt L.

asperō -āre -āvī -ātum (asper)

I.

1. hrapaviti, hrapavo ali neravno storiti, napraviti, delati: tabula lapidibus asperata Varr., asperare fauces Cels. kosmatiti, zahripiti, glacialis hiems aquilonibus asperat undas V. vzburka.

2. occ. (po)ostriti, (na)brusiti, (za)šiliti: specillum Cels., abrupta saxa Lucan., pugionem... obtusum saxo T., toda sagittas ossibus asperant T. opremljajo s koščenimi ostmi.

— II. pren.

1. (z)greniti, neužitno narediti (delati): asperandae compositionis gratia Q., lascivas vitae illecebras Prud.

2. vznemiriti (vznemirjati), razburiti (razburjati), nadražiti, (raz)dražiti: hunc... asperavere carmina incertis auctoribus vulgata in saevitiam T., asp. iram victoris T., fratres Stat.; poveč(ev)ati, hujše narediti (delati): ne lenire neve asperare crimina videretur T., asp. indignationem Iul. Val., passionis magnitudinem Cael.

atracar [c/qu] pritegniti, približati; roparsko napasti na cesti; natrpati; dražiti, ščuvati

atracarse bližati se; preveč se najesti

attiser [-ze] verbe transitif podžigati, (pod)netiti; podrezati; figuré podpihovati, dražiti, spodbosti

attiser le feu razpihovati ogenj
attiser une passion, la haine, la querelle podžigati, podpihovati strast, sovraštvo, prepir