scalpicciare v. intr. (pres. scalpiccio) cepetati
scalpitare v. intr. (pres. scalpito) kopati, cepetati (konj)
stamp2 [stæmp] prehodni glagol
žigosati; označiti; kovati (denar); vtisniti (kak znak, lik itd.) (upon na)
kolkovati, frankirati; vtisniti žig; (za)cepetati, udariti z nogo ob tla; streti, zdrobiti, stolči, zmrviti
neprehodni glagol
teptati, cepetati, topotati, gaziti z nogami (upon po)
plačati kolkovino
to stamp with one's foot udariti z nogo ob tla
to stamp money kovati denar
to stamp with označiti z
to stamp to the ground poteptati
to stamp s.th. on s.o.'s mind vtisniti komu kaj v spomin
this action stamps him (as) a coward to dejanje ga (o)žigosa (označuje) kot bojazljivca
this fact stamps his story (as) a lie to dejstvo dokazuje, da je njegova zgodba lažniva
tȁpkati -ām ekspr.
1. cepetati: tapkati na istome mjestu; zato tapka nogama da se zagrije (zagreje); tapkati od nestrpljenja
2. tapati, tapkati: tapkati u mraku tražeći siguran korak
3. tapljati: tapkati tijesto: preko sijena prostro je ponjavu, pa sad tapka rukama ozgo neće li se naći kakav trn
4. gl. tapkariti
trampeln topotati (z nogami); vor Wut: cepetati; Schnee usw.: teptati, steptati; (schwerfällig gehen) cokljati
trapalear cepetati, topotati
trepidō -āre -āvī -ātum (trepidus)
1. capljati, cepetati, utripati, sem in tja se obračati, preobračati se, nemirno se gibati, biti nemiren, bati se, plašiti se, biti plašen (boječ), strahoma početi kaj: avis laqueo capta trepidat O., nudos quatit (sc. Icarus) lacertos et trepidat O., pennā fugiunt trepidante columbae O. z vihravim frfotanjem, strepitu trepidante equo L. ker se je plašil, pectus trepidat O. utripajo, exta trepidantia O. utripajoče, aqua (lympha) trepidat per rivum H. hiti, urno žubori, trepidant flammae H. brlijo, plapolajo; pren.: trepidavit aetas octavum claudere lustrum H. je hitela (se ji je mudilo) končati.
2. metaf.
a) biti neodločen, omahovati, kolebati, obotavljati se, pomišljati se: inter fugae pugnaeque consilium L., per alia atque alia consilia trepidans L., inter scelus motumque T.; z acc. = bati se, plašiti se česa, biti v strahu pred čim: occursum amici, arundinis umbram Iuv., lupos Sen. tr., divina praesagia Ap.; z inf. = obotavljati se, bati se: ne trepidate meas defendere naves V., non tu certae trepidas occurrere morti Stat., nec trepidat sacram spectare formam lumine lubrico (s pohotnim očesom) Prud., non trepidat calumniari Aug., quo transire trepidabam Aug.; s finalnim stavkom = bati se: trepidat, ne suppositus venias Iuv.
b) α) (plašno) tekati sem in tja, pretekati, vseprek hiteti, begati, vihrati, dirjati, rojiti: trepidare et concursare C., trepidari sentio et cursari rursum prorsum Ter., vigiles excitati tumultuari, trepidare, moliri portam L., prout sonuit acies, terrent trepidantve T., haud decoro proelio trepidare L., Romani trepidare ad arcem S. so hiteli vsevprek, ad arma L., circa signa L. v prvih vrstah omagovati, victi mures trepidant circum cavos Ph. tekajo okoli, trepidabant circa advenam L. so tekali okoli … , so obsipali … ; poseb. z abl. causae: trepidare metu V. ali formidine O. β) (od) veselja hiteti, biti nagel, poskakovati: hic neque more probo videas nec voce serenā ingentes trepidare Titos Pers., trepidare laetitiā Arn.; impers.: totis castris trepidatur C. v vsem taboru je zmešnjava (metež), cel tabor je na nogah. γ) occ. biti zmeden, biti zbegan, biti razburjen, biti vznemirjen: vides trepidantem morte futurā O., ut ille trepidabat, ut festinabat Pl. Od tod adj. pt. pr. trepidāns -antis razburjen, vznemirjen, nemiren, zmeden, zbegan: promissis immodicus, ut natura trepidantium est T.; adv. trepidanter plašno, boječe: trepidanter effari Suet., omnia trepidantius timidiusque agere C.
trépigner [trepinje] verbe intransitif cepetati (z nogami)
trépigner de colère, d'impatience cepetati od jeze, nestrpnosti
(figuré) il commence à trépigner postaja nestrpen; verbe transitif poteptati
treppicare v. intr. (pres. treppico) pog. toskansko cepetati
triscar [c/qu] razperiti (žago); objestnosti počenjati; cepetati, topotati
vino triscado ponarejeno vino
tropăí trópăi vi. topotati, cepetati
tȕpkati -ām
1. cepetati: tupkati od radosti, od nestrpljenja, u mjestu, cipelama o pod
2. trepljati: ne znam kud si metnuo akt, govorio je učitelj tupkajući rukom po hartijama i raznim stvarima što su bile na stolu
3. kopitljati: konj tupka kopitom o zemlju
4. prestopati se, stopicati: djevojčica, tupkajući ispred poluslijepog djeda, kazuje mu se
zampare v. intr. (pres. zampo) kopati (konj); cepetati
zampeggiare v. intr. (pres. zampeggio)
1. (scalpitare) kopati (konj)
2. cepetati (govedo)
zapatear teptati, s čevljem biti; cepetati, poplesavati (konj)
zappeln cepetati; (unruhig sein) vrteti se; Fisch: premetavati se; figurativ jemanden zappeln lassen pustiti (koga) v negotovosti; in der Schlinge zappeln figurativ biti v pasti
притопывать, притопнуть z nogami potrka(va)ti (pri plesu), (za)cepetati
топать, топнуть (za)cepetati
atabalear po pavki tolči, bobnati; s prstom po mizi bobnati, cepetati z nogami (konj)
piaffeur, euse [pjafœr, öz] adjectif ki ima navado cepetati