blessing [blésiŋ] samostalnik
blagoslov; molitev pred jedjo; milost; srečno naključje; kletvica, psovka
a blessing in disguise sreča v nesreči
hudomušno unappropriated blessing neporočena ženska, stara devica
that is a blessing to je sreča
to ask a blessing moliti pred jedjo
godsend [gɔ́dsend] samostalnik
božji dar, sreča, blagor, blagoslov
imprecātiō -ōnis, f (imprecārī) voščitev, voščilo
1. voščitev dobrega, blagoslov: pontificis Hier.
2. voščitev slabega, preklinjanje, zaklinjanje, kletev: Sen. ph., Plin., Vulg.
mercy [mə́:si] samostalnik
usmiljenje, sočutje, milost, odpuščanje; sreča, blagoslov
ameriško, pravno pomilostitev na smrt obsojenega na dosmrtno ječo
at the mercy of v oblasti koga, prepuščen na milost in nemilost
to cry for mercy prositi za milost
to have mercy on; ali to show mercy to usmiliti se koga
left to the tender mercies of prepuščen na milost in nemilost
it is a mercy that sreča je, da
that's a mercy! na srečo!, hvala bogu!
thankful for small mercies z majhnim zadovoljen
to throw o.s. on s.o.'s mercy prepustiti se komu na milost in nemilost
Sister of Mercy usmiljenka
salūs -ūtis, f (gl. salvus)
1. zdravje: PL. idr., terra pestem teneto, salus hic maneto FORMULA AP. VARR., quod cum salute eius fiat TER. ne da bi škodovalo njegovemu zdravju, medicinā ad salutem reducere CI. (p)ozdraviti, sine spe salutis N. brez upanja na ozdravitev, medicis non ad salutem, sed ad necem uti CI., (sc. medicus) regi custos salutis datus CU., potiri firmā salute O., salutem alicui imprecari (pri kihanju) AP. zaželeti zdravja, reči „na zdravje“.
2. blaginja, blagostanje, blagovitost, blagodat, blagoslov, blagodejnost, ugodje, blagougodje, blaženost, sreča, srečne (ugodne, naklonjene) okoliščine, ugodne razmere, dober (ugoden) položaj: O. idr., rediit suā salute PL. na svojo srečo, bonā salute CA. = kar bog prepove, communis salus CI., C., salus civitatis, urbis, civium CI., spes salutis CI. na boljše čase, restitutio salutis meae CI. mojih srečnih razmer (= poklic nazaj iz pregnanstva), augurium salutis CI. EP. za blaginjo države (nekak avgurij, pri katerem so božanstvo vprašali, ali dovoli moliti za državno blaginjo), saluti esse S., C., L., N., nulla salus bello V.; kot ljubkovalna beseda: quid agis, mea salus? PL., o salute meā salus salubrior PL.; poseb. Salūs -ūtis, f ( Ὑγίεια) Sálus (Salúta) = Blaginja, boginja blaginje s svetiščem na Kvirinalu: PL., TER., CI., L., VAL. MAX., PLIN. idr., Salutis augurium CI., T., SUET. (v besedni igri glede na apel. pomen te besede; gl. zgoraj augurium salutis); occ. ohranitev obstanka, obstanek, obstoj: non de imperio, sed de salute dimicare CI.
3. rešitev, ohranitev življenja: suae saluti consulere C., fugā salutem petere C., nec in fuga salus ulla ostendebatur L., salutem ferre ali afferre alicui CI. rešiti, ote(ma)ti koga, pecuniae salutem attulit C., quibus se oppresso nulla spes salutis relinqueretur N., alia, nisi haec, salutis via nulla est GELL.; occ.
a) življenje: IUST. idr., si illi redderet salutem N. če mu pusti življenje, in summo periculo suam salutem fore S.
b) varnost, zavarovanje, zaščita: iuris, libertatis, fortunarum suarum salus in istius damnatione consistit CI.; meton.
a) rešitev (o osebah) = rešitelj: LUCAN. idr., Lentulus, salus nostra ali vitae nostrae CI., tu suprema salus V.
b) rešilo, reševalo, rešilno sredstvo, rešilna bilka, rešilni ukrep: una est salus erumpere hinc atque abire L., una salus victis, nullam sperare salutem V.
4. pozdrav, pozdravljanje, pozdravni nagovor, pozdravílo, voščilo: LUC. AP. NON., AUS. idr., salutem nuntiare CI. EP. povedati pozdrav, salutem impertire alicui multam CI. EP. ali plurimā salute impertire aliquem TER. (prav) lepo pozdraviti (pozdravljati) koga, poslati (pošiljati) komu lepe pozdrave, salutem dare L. ali afferre alicui O. pozdraviti (pozdravljati) koga, salutem reddere PL., L. vrniti (vračati) pozdrav (pozdrave), odzdraviti (odzdravljati), salute data (accepta) redditaque L. po obojestranskem (medsebojnem, vzajemnem) pozdravu, mittere salutem alicui CI. EP. poslati (pošiljati) komu pozdrav (pozdrave), salutem ascribere CI. EP. pripisati pozdrav, secundum salutem, ut assolet, scriptum erat (sc. v pismu) L., salutem dicere alicui PL., CI. EP. pozdraviti (pozdravljati) koga, Atticae salutem dices CI. EP. pozdravi mi Atiko, dic a me illi salutem CI. EP. pozdravi mi ga, alicui salutem dicere iubere PL. naročiti pozdraviti koga, naročiti izročiti komu pozdrav(e); poseb. na začetku pisem, pogosto okrajšano: S. D. = salutem dicit; S. D. M. = salutem dicit multam; S. D. P. = salutem dicit plurimam pozdravlja, (prav) lepo pozdravlja: Quintus Marco fratri S. D. Q. CI. AP. CI. EP.; elipt.: Anarcharsis Hannoni salutem CI.; pren.: salutem et foro dicere et curiae CI. EP. dati slovo.
Segen, der, (-s, -) blagoslov; den Segen erteilen/spenden blagosloviti, blagoslavljati; ohne Segen brez blagoslova; figurativ blagor; zum Segen gereichen prinašati blagor; keinen Segen bringen biti v škodo; der Segen hängt schief spori so v zraku
Segenerteilung, die, Segenspendung, die, blagoslovitev, blagoslov, blagoslavljanje
teleta -ae, f (gr. τελετή) blagoslavljanje, blagoslov, blagoslovitev, posvečevanje, posvetitev, posvetitvena (otvoritvena) slovesnost: Aug., ad usum teletae Ap., teletae legitima consumatio Ap., teletae discrimen Ap., teletam sustinere Ap.
žégen -gna m (srvnj. segen < lat. signum, signare)
1. blagoslov: žegen v cerkvi; Blažev žegen
neefikasan poduhvat; Kolomonov žegen
knjiga iz koje možeš da naučiš kako se čara
2. blagoslovena uskršnja jela: velikonočni žegen; dati pokusiti žegen
благослове́ння -я с., blagoslòv -ôva m., blagoslovítev -tve ž., žégnanje -a s.
bútara ž
1. svežanj pruća: delati -e; kuriti z -ami
2. svežanj drugih sličnih predmeta: butara prekel
svežanj pritaka; butara dračja
3. velikonočna butara svežanj zelenog pruća koji se, kod katolika, na Cvjetnicu na Cvijeti) nosi u crkvu na blagoslov: nesti -o v cerkev
4. nespretna, nezgrapna žena, djevojka (de-): kmečka butara