Franja

landàrati -ām
1. bingljati, mahati: niz leđa joj landaraju vitice kao mišji repovi; landarati nogama
2. opletati: igrala je čardaš odižući suknje i landarajući njima
3. klamati, motati se, potikati se: tako je provodio vrijeme landarajući oko kuće
4. klepetati, opletači z jezikom: blebetala lažljiva samo landaraju i blebeću

legăná légăn vt./vr.

1. zibati (se), gugati (se)

2. bingljati

3. nihati

mlátiti mlâtīm, mlȃćāh -āše, mlátio -ila, mlȃćen
I.
1. mlatiti: mlatiti pšenicu, praznu slamu, gloginje mlatiti prazno slamo
2. klatiti: mlatiti jabuke, kruške, orahe
3. tepsti, tolči, biti: mlatiti jadnu životinju; mlatiti koga toljagom tepsti koga z gorjačo; Srbi su mlatili Turke da se gora orila
4. mahati, kriliti, bingljati: mlatiti rukama, nogama sjedeći na klupi
5. majati: jugovina je mlatila vrhovima šume
6. gobezdati: ne mlatite pred djecom koješta
II. mlatiti se
1. tepsti se: mlatiti se s djecom iz komšiluka
2. potikati se, postopati: mlatiti se po svijetu; kelner se mlatio po lokalu
3. plahutati, plahetati: odijelo se mlati oko struka kad djevojka brzo ide
4. ekspr. vlačiti se: Stepan je naš sused, i ja neću dopustiti da se ti s njegovom ženom mlatiš

omahívati omàhujēm
1. zamahovati, mahati: oko sebe omahuje sabljom
2. mahati, bingljati: na dogatu sahibije nema, omahuju prazne bakračlije

pendiller [pɑ̃dije] verbe intransitif bingljati

spenzolare

A) v. tr. (pres. spēnzolo) spustiti, spuščati:
spenzolare una corda nel pozzo spustiti vrv v vodnjak

B) v. intr. viseti; bingljati

swing^*2 [swiŋ]

1. neprehodni glagol
nihati, zibati se, gugati se, guncati se, pozibavati se
figurativno biti odvisen (from od)
viseti, bingljati; biti obešen na vislice; obračati se, vrteti se
navtika obračati se okoli sidra ali boje; gibati se v krivulji, zavijati; hoditi hitro, z dolgimi koraki in z elanom

2. prehodni glagol
zamahniti, mahati z, vihteti; zibati, gugati, pustiti nihati; obesiti; obračati na vse strani; meriti (čas) z nihaji; bingljati z; z zamahom dvigniti kvišku (on, to na)
ameriško vplivati na
ameriško uspešno izvesti
politika pridobiti si (volilce)

swing it! sleng prekleto!
to swing a bat (a sword, a lasso) vihteti gorjačo (meč, laso)
to swing one's arms mahati, otepati z rokami
to swing a child guncati otroka
the door swings on its hinges vrata se vrte na svojih tečajih
to swing a hammock obesiti visečo mrežo
to swing one's legs bingljati z nogami
to swing into line vojska formirati eno vrsto
to swing the lead navtika, sleng ogibati se dela, zabušavati, delati se bolnega
to swing into motion priti v tek, v zamah
to swing round the circle ameriško večkrat spremeniti svoje mnenje; politika, ameriško obiskati volilna okrožja
he shall swing for it za to bo visel, bo obešen
the shutter swung to and fro in the wind veter je oknico obračal sem in tja
he swung when I shouted obrnil se je, ko sem zavpil
he swung out of the room z dolgimi, brzimi, prožnimi koraki je odšel iz sobe
the trees were swinging in the wind drevesa so se pozibavala v vetru
there is not room enough to swing a cat figurativno niti toliko ni prostora, da bi se človek obrnil

talàjati -ām dial. bingljati: objesio noge nad vodu, pa talaja njima tamo-amo

trànjati -ām dial. viseti, mahedrati, bingljati: zakrpe tranjaju za ljudima

brimbaler [-le] verbe transitif gugati sem in tja; zvoniti

brimbaler les cloches neprestano zvoniti; verbe intransitif premikati se sem in tja, gugati se, bingljati

dance² [da:ns ameriško dæns] neprehodni glagol & prehodni glagol
plesati, skakljati, pozibavati (se)

to dance attendance on (ali upon) s.o. biti vsiljiv, klečeplaziti pred kom
to dance to another's piping (ali tune, whistle) delati, kakor drugi želijo, plesati, kakor drugi godejo
to dance to another (ali different) tune nenadoma spremeniti svoje vedenje
sleng to dance on nothing bingljati na vislicah
to dance o.s. into favour pridobiti naklonjenost
to dance one's chance away zamuditi priliko
to dance one's head off glavo zgubiti

lose Form, Kleidung: ohlapen; Knoten, Verbindung: rahel; (wackelig) majav; Knopf: lose sein bingljati; (nicht zusammengebunden) nepovezan, Haar: razpuščen, razvezan, (einzeln) posamezno, Waren: nepakiran, Ladung: tovor v razsutem stanju, Blätter: nevezan; Lebenswandel: nemoralen, lahek; Maul: nekontroliran, dolg, predrzen; Bebauung: redek; Technik gibljiv (lose Rolle gibljiv valj) ; lose Blätter, pl , leteči listi, posamezni listi; loser Streich norčija, pobalinstvo

pro-fundō -ere -fūdī -fūsum (pro in fundere)

1. razli(va)ti, izli(va)ti, preli(va)ti: aquam, florem vini veteris Pl., aquas sub mensas Plin., vinum in terram O., lacrimas Ci., Auct. b. Alx., O., Sen. tr., lacrimas oculis V., vim lacrimarum Ci., sanguinem (sc. pro patria) Ci., sanguinem ex oculis Plin.; occ. kot pitni dar izli(va)ti: his merum Lact., deo vina Lact.; refl. se profundere in med. profundi uli(va)ti se, razli(va)ti se, udreti (udirati) se, izbruhniti (bruhati), privre(va)ti: lacrimae se profuderunt Ci., lacrimae ore profusae Sil., profusus e cervice cruor O., Nilus e lacu profusus Plin.; metaf. multitudo sagittariorum se profudit C. ali urbe profusi Aenidae Val. Fl. usuti (vsuti) (usipati (vsipati)) se, planiti, udariti, navaliti, se nova profundunt examina (sc. apum) Col. rojijo, quae (sc. in vitibus) se nimium profuderunt Ci. kar je prebujno zraslo, voluptates subito se profundunt Ci. izbruhnejo, p. animam Ci. ali spiritum Cu., Val. Max. izdihniti, clamorem omnes Ci., voces Cat. od sebe da(ja)ti, zagnati (zaganjati), ignes Lucr. od sebe da(ja)ti, res universas profundam Ci. razpravljal bom, profundere simul omnia Plin. iun. povedati, odium in aliquem Ci. sovraštvo stres(a)ti nad kom, usmeriti (usmerjati), nape(nja)ti na koga, profusus in iram Amm. ujezivši se, in questus flebiles sese profuderunt L. so milo zatarnali; se p. in aliquem Ci. ep. vdati se komu; (pogosto) od sebe da(ja)ti = roditi, ploditi: ex alvo matris (sc. puerum) natura profudit Lucr., ea, quae frugibus atque bacis terrae fetu profunduntur Ci., profundere palmites Col., vitia Suet., (sc. insula) profusa ab Aenaria Plin. nastal; cum somnus membra profudit Lucr. zlekniti, položiti (na tla), med. zlekniti se: molli cervice profusae Lucr., profusus gemitu Pac. ap. Fest.; med. profundi tudi = spuščati se, (dol) viseti, bingljati: cui infula ex utraque pari malarum parte profusast (= profusa est) Lucr.

2. (o suhih stvareh) odsuti (odsipa(va)ti), izsuti (izsipa(va)ti): profusā in medium sportulā Ap.; metaf.: ne ventis verba profundam Lucr. da ne izsipam besed vetrovom = da ne bom govoril v burjo (v veter, v prazno).

3. occ.
a) radodarno darovati, žrtvovati: tantam pecuniam Plin. iun., non modo pecuniam, sed vitam etiam pro patria profundere Ci., omnes profudi vires animi atque ingenii mei Ci.
b) zapraviti (zapravljati), (po)tratiti, razsipa(va)ti: divitias in exstruendo mari S., patrimonia, pecunias Ci., da, profunde (sc. pecuniam) Ci., totum se p. in aliquem Ci. vse komu razsipno izda(ja)ti, quae ego si non profundere ac perdere videbor Ci. ep. — Od tod adj. pt. pf. profūsus 3, adv. -ē

1. (dol) viseč, dolg: cauda Varr.

2. brez reda (neurejeno) naprej deroč: profuse tendere in castra L.

3. nezmeren, brezmeren, objesten, prešeren: laetitia efficit profusam hilaritatem Ci., sumptus Ci., cupido T., profusissima libido Suet., genus iocandi Ci., profuse laudare Gell., ea profusius … quaestui atque sumptui deditus erat S.

4. zapravljiv, potraten, razsipen: nepos Ci., profusissima largitio (darežljivost) Suet., profusissimae largitiones Val. Max., profusissimi in eo, cuius unius honesta avaritia est Sen. ph.; z gen.: alicui adpetens, sui profusus S. razsipajoč svoje; praetoria profuse exstructa Suet., festos … dies profusissime celebrabat Suet.; occ.
a) potraten = zelo drag, terjajoč velike stroške: epulae Ci., convivia Suet.
b) (v pozitivnem pomenu) radodaren, darežljiv: mens Stat., homo Mart.

Opomba: Prōfūdit meri: Cat.

болтать

1. blebetati, brbljati;
б. на иностранном языке dobro govoriti tuji jezik;

2. žvrkljati, mešati (tekočino);
б. ногами bingljati z nogami;