lōrum -ī, n (iz *u̯lōrom (*u̯lērom), indoev. kor. *u̯el- vrteti, viti, plesti; prim. gr. τὰ εὔληρα [iz *ἔƑληρα] Hom. = dor. τὰ αὔληρα uzde)
1. jermen (zlasti za zvezovanje): Pl., Pr., Mart., si (sc. puer) lorum omisit Ci., substringebat caput (sc. equi) loro altius N., cum apparitor Postumium laxe vinciret, „Quin tu“, inquit, „adducis lorum“ L., qui lora restrictis lacertis sensit H., parvis loris vincta O.
2. meton.
a) vajet, uzda, brzda: loro ducere equum L. za uzdo, lora dare V. ali remittere O. uzdo (brzdo) popustiti (popuščati), media inter lora V. med vožnjo samo.
b) usnjen tok (bulla, gl. bulla): Macr.; prim.: Etrusco puero si contigit … signum de paupere loro Iuv.
c) Venerin pas: arcano percussit pectora loro Mart.
d) bič, tepéžnica: Icti., ita vestra latera loris faciam, ut valide varia sint Pl., usque ad necem operiere loris Ter. skoraj do smrti boš bičan, eum … servi publici loris ceciderunt Ci., loris non ureris H. bič te ne žge (ne mrcvari), cirrata loris horridis Scythae pellis Mart.
3. metaf. zaradi podobnosti
a) tanka rozga: Plin. (14, 11).
b) jermen (o mlahavih spolovilih): Petr., madidoque simillima loro inguina Mart. — Soobl. lōrus -ī, m: Petr., Ap.
Zadetki iskanja
- mánjkati manquer, faire défaut ; (biti odsoten) être absent, ne pas être là
manjka mu denarja il est dépourvu (ali démuni) d'argent, l'argent lui manque
nič mi ne manjka je ne manque de rien, rien ne me manque
samo tega je še manjkalo il ne manquait plus que cela
za las (ali malo) je manjkalo, da il s'en est fallu de peu que, peu s'en est fallu que (+ subjunktiv)
pet minut manjka do dvanajstih il est midi moins cinq
do šestdesetih mu jih ne manjka veliko il approche de (ali frise) la soixantaine, il va bientôt avoir soixante ans - mánjši plus petit, moindre; assez (ali relativement) petit, pas trop grand
- màrsikàj toutes sortes de choses, pas mal de choses, diverses choses
v marsičem sous beaucoup de rapports, à beaucoup d'égards - maršírati marcher, aller (ali avancer) au pas
- mečkáč m
1. spor, trom radnik
2. pas koji zubima gnječi životinju kada je nosi lovcu - medvédar -ja m
1. medvjedar (-ve-), mečkar, vodič medvjeda, medovođa
2. medvjedolovac, lovac medvjeda
3. pas za lov na medvjede - mellum (vulg. melium, maelium) -ī, n (gl. monīle) bodeč ovratni pas, ogrlják, grebeníca, gradánica: Varr. Enako millus -ī, m: Scipio Africanus ap. P. F.
- mencáti frotter, frictionner, triturer ; (cepetati) piétiner ; (hoditi s kratkimi koraki) marcher (ali avancer) à petits pas ; (omahovati) hésiter, tarder à répondre, temporiser
- mendráti fouler, écraser; piétiner sur place; avancer à petits pas; marcher
- mirováti être tranquille (ali calme) , se reposer, se tenir au repos; être inactif (ali immobile) ; être arrêté, ne pas bouger, demeurer en place ; (z jezikom) se taire, garder le silence
- Mittelstreifen, der, zeleni pas (med vozišči)
- montane [mɔ́ntein]
1. pridevnik
gorski, planinski, gorat
2. samostalnik
najnižji rastlinski pas - motopista f vozni pas za motorna kolesa
- mrcína ž
1. mrcina, strvina
2. životinja, naročito medvjed (-ved) ili pas
3. nitkov, nitkov - mukàdem m (t. mukaddem, ar.) dial. moški pas iz dragocene tkanine, kot prilastek k samostalniku "pojas": pak pripasa mukadem pojas; opasati se mukadem pojasom
- nadadera ženski spol plavalni mehur; plavalni pas; plavut
nadaderas pl plavalne buče (za priučitev plavanja) - nageoire [nažwar] féminin plavut; plavalni mehur, plavalni pas
nageoire caudale, dorsale repna, hrbtna plavut - nàtpasati -pašēm biti kot pas nad čim: dolina natpasana kamenitom kosom
- nautile, -tilus [notil, -lüs] masculin plavalni pas, rešilni pas; zoologie návtilus, brodnik