Franja

Zadetki iskanja

  • strúna string; chord; (iz črev) catgut

    strúna na reketu (loparju) the strings of a racket
    napeti strúne na violino to string a violin
    preveč napeti strúne to tune the strings too high
    to strúno ubrati to harp on that subject (ali topic)
    druge strúne ubrati to change one's tune, to sing another song
    ubrati milejše strúne to adopt a milder tone
    pravo strúno ubrati (zadeti) to touch the right chord
    udariti na ustrezno strúno to strike a responsive chord
    vedno isto strúno ubirati to be always harping on the same subject (ali topic)
    ubirati strúne to pluck the strings
  • strúna corde ženski spol

    basovska struna corde de contrebasse
    struna iz črev corde en boyau
    jeklena struna corde métallique
    klavirska struna corde de piano
    napeti strune monter des cordes sur, mettre des cordes à
    napeti, ubrati druge strune (fig) changer de ton (ali de gamme)
    zadeti pravo struno (figurativno) toucher la corde sensible
  • strúna (-e) f

    1. muz. corda:
    strune (na glasbilu) incordatura
    struna brni, se trese la corda risuona, vibra
    napeti, uglasiti strune tendere, dare la giusta intonazione alle corde
    vleči z lokom po strunah andare con l'archetto sulle corde
    pren. brenkati na čustvene strune toccare le corde del sentimento
    pren. napeti drugačne strune essere più severo
    pren. ubrati smešno struno metterla in ridere

    2. zool. corda:
    hrbtna struna corda dorsale
  • strúna cuerda f

    kovinska (klavirska, iz črev) struna cuerda metálica (de piano, de tripa)
    struna je preveč napeta la cuerda está demasiado tirante
    napeti struno (na violino) poner una cuerda (al violín)
    dotakniti se občutljive strune (fig) tocar la cuerda sensible
    mile strune ubrati tocar la cuerda sentimental
    ubrati milejše (ostrejše) strune (fig) aflojar (apretar) la cuerda
    ubrati druge strune (fig) cambiar de tono, salir por otro registro
  • štúla (pri klobuku) forme ženski spol (de chapeau) ; (štrcelj) moignon moški spol ; (šoba) moue ženski spol

    napeti štulo faire la moue (ali la lippe)
  • štúla (klobuka) copa f (del sombrero) ; (štrcelj) troncho m ; (šoba) hocico m

    napeti štulo estar de hocicos; fam poner hocico
  • tecla ženski spol tipka

    tecla de marfil slonokoščena tipka
    dar en la tecla (fig) pravilno zadeti
    tocar una tecla dotakniti se tipke; staviti vprašanje
    tocar todas las teclas biti služkinja za vse; vse sile napeti
  • tendu, e [tɑ̃dü] adjectif napet (tudi figuré); nategnjen, iztegnjen; prisiljen (slog)

    à bras tendus z iztegnjenimi rokami
    chambre féminin tendue d'un papier bleu z modrim papirjem tapecirana soba
    politique féminin de la main tendue politika sprave
    poings masculin pluriel tendus v znak sovraštva dvignjene pesti
    rapports masculin pluriel tendus napeti odnosi
    il est très, tendu zelo je zaskrbljen
  • terre [tɛr] féminin zemlja, zemljišče, tla; prst; zemeljska posest, posestvo

    Terre Zemlja, svet
    de terre prstén, glinast, lončen
    entre ciel et terre med nebom in zemljo
    par terre, à terre na tleh (zemlji), na tla (zemljo)
    mes projets sont par terre moji načrti so uničeni
    sous terre pod zemljo; figuré skrivaj
    sur mer et sur terre na vodi in na kopnem
    terre à terre (figuré) realističen, materialističen, materialen, prozaičen
    (familier) aux quatre coins de la terre povsod, v vseh deželah
    par voie de terre po kopnem
    terre arable orna zemlja
    terre cuite terakota, žgana glina
    terre d'élection izbrana (druga) domovina
    terre ferme kopnina, celina
    terre en friche, en jachère praha, ledina
    terre natale rodna zemlja
    terre d'os kostna moka
    terre à porcelaine kaolin
    la Terre promise, la Terre sainte obljubljena dežela, sveta dežela (Palestina)
    terre réfractaire šamot, nezgorljiva glina
    terre végétale humus, črnica
    terre verte zeleni pas (na avtocesti)
    terres pluriel vierges neobdelana zemlja, celina
    armée féminin de terre kopenska vojska
    fouille féminin des terres izkopavanje zemlje
    tremblement masculin de terre potres
    transport masculin par terre, par voie de terre prevoz po kopnem, po suhem
    avoir les deux pieds sur terre (figuré) stati z obema nogama na zemlji, biti realist
    courir ventre à terre drveti, zelo hitro teči
    descendre à terre (marine) pristati, izkrcati se
    être à six pieds sous terre biti pokopan (v grobu)
    être à terre biti izgubljen, uničen
    être assis par terre sedeti na zemlji, na tleh
    être sous terre biti pod zemljo, biti mrtev, v grobu
    ça fiche par terre toutes les prévisions to postavlja na glavo vsa predvidevanja
    mettre, porter en terre pokopati
    mettre quelqu'un plus bas que la terre (figuré) prezirljivo s kom ravnati, popolnoma ga očrniti
    mettre à la terre (él) vzemljiti
    mettre pied à terre razjahati; izstopiti iz avtomobila; stopiti iz postelje
    perdre terre izgubljati tla pod nogami; izgubiti obalo iz oči
    prendre terre (marine) pristati, izkrcati se
    remuer ciel et terre vse sile napeti, poskusiti vse, pritisniti na vse kljuke
    se retirer dans ses terres umakniti se na svoje posestvo
    revenir sur terre iz sanjarjenja priti v resničnost
    tomber par terre pasti na tla
    vouloir rentrer sous terre hoteti se udreti v zemljo (od sramu)
  • teso agg. napet; nategnjen, raztegnjen:
    corde tese glasba napete strune
    faccia tesa napet, utrujen obraz
    rapporti tesi napeti odnosi
    situazione tesa pren. napet položaj (zlasti med državami, političnimi strankami ipd.)
    avere i nervi tesi biti nemiren, živčno napet
  • tieso trden, trd, tog; napet; figurativno pogumen, korenjaški; čvrst, strumen; figurativno trmast, svojeglav; figurativno smešno tog; ljudsko uraden

    dejar tieso (a) (pop) koga na oni svet spraviti, ubiti
    poner cara tiesa tog, uraden postati
    poner tiesas las orejas napeti ušesa
    tenerse tieso vztrajati pri svojem mnenju
    tenérselas tiesas con uno grdo se s kom gledati
    yo me las tendré tiesas con él (pop) znal se bom uveljaviti pred njim, mu bom že pokazal
  • tight [táit]

    1. pridevnik
    tesen; ozek, tesno se oprijemajoč (obleka); neprepusten (za vodo, zrak); močan; čvrsto nategnjen, napet (vrv); stisnjen, nabito poln; zgoščen, kompakten
    figurativno nepremičen
    figurativno zožen, utesnjen; komaj zadosten, pičel (o denarju); kočljiv
    pogovorno skop(uški), stiskaški
    sleng pijan, nadelan

    as tight as an owl figurativno pijan ko mavra
    tight shoes tesni, ozki čevlji
    a tight squeeze gosta gneča
    a tight lass zastarelo čedno, stasito dekle
    money is tight za denar je trda
    to be in a tight corner (place, spot) biti v škripcih
    to get out of a tight hole izvleči se iz škripcev
    my bag is tight moja torba je nabito polna
    to keep a tight rein (hand) on s.o. držati koga čvrsto na vajetih
    to keep a tight hand on the reins pritegniti vajeti
    he needs a tight hand over him zanj je potrebna trda roka
    to draw tight nategniti, napeti, zategniti

    2. prislov
    tesnó, močnó, čvrsto; pičlo

    to sit tight figurativno čvrsto, uporno vztrajati pri svojih pravicah (mišljenju, stališču), ne popuščati
  • tocar [c/qu] dotakniti se, o-, po-tipati; ganiti; glasba igrati (na glasbilo); biti (ura); razžaliti; pokusiti (jed); okužiti (z); omeniti; domače (na)tepsti; zvoniti; tikati se (koga); pripasti

    la caja, el tambor bobnati
    tocar la campana zvoniti (z zvonom)
    tocar de cerca (fig) biti vešč (v stroki, poslih)
    tocar las consecuencias čutiti posledice
    tocar (la) generala k orožju trobiti ali bobnati
    tocar ligeramente rahlo se dotakniti, oplaziti; potipati
    tocar el piano igrati na klavir
    tocar todos los resortes vse sile napeti
    tocar la trompa trobentati
    le toca la mitad pripada mu polovica
    eso me toca muy de cerca to se me zelo tiče
    ¡eso le toca a V.! to meri (leti) na Vas!
    se lo tocaré (gl) zaigral Vam bom to
    ¿cuándo nos toca (la vez)? kdaj smo na vrsti?
    ahora me toca a mí zdaj sem jaz na vrsti
    me ha tocado el gordo (fig) zadel sem glavni dobitek
    ¡toca esos cinco! ¡tócala! udari (v roko)! naj velja!
    ¡toquemos! velja! udarimo v roke!
    no tocamos este artículo tega artikla nimamo na zalogi
    tocar a fuego zvoniti ob požaru
    tocar a gloria pritrkavati na velikonočno soboto
    tocar a misa zvoniti k maši
    tocar a muerto mrliču zvoniti
    tocar a su término (ali fin) h kraju iti, konče(va)ti se
    a ti te toca obedecer ti moraš ubogati
    en cuanto toca a mí kar se mene tiče
    tocar en el corazón globoko ganiti, do srca iti
    el buque no toca en este puerto ladja ne pristaja v tem pristanišču
    tocarse dotikati se, trčiti; mejiti
    tocárselas popihati jo, zbežati
    los extremos se tocan skrajnosti se dotikajo
  • trebušna mišica stalna zveza
    ponavadi v množini (mišica) ▸ hasizom
    izklesane trebušne mišice ▸ kidolgozott hasizmok
    čvrste trebušne mišice ▸ feszes hasizmok
    globoke trebušne mišice ▸ mély hasizmok
    napete trebušne mišice ▸ feszes hasizmok
    močne trebušne mišice ▸ erős hasizmok
    napeti trebušne mišice ▸ hasizmokat megfeszít
    stisniti trebušne mišice ▸ hasizmokat megfeszít
    vaje za trebušne mišice ▸ hasizomgyakorlat
  • ùdariti -īm
    I.
    1. udariti: udariti koga pesnicom, komu šamar, koga po licu; udarilo mi u noge; udariti glavom o zid
    2. zabiti: udariti kolac u zemlju, klinac, čavao, ekser u dasku
    3. postaviti: udariti znak pokraj druma, pritke za pasulj, za grah
    4. zadeti: udario ga grom, metak; udarila ga kaplja zadela ga je kap; brod je udario u stijenu pod vodom
    5. odmeriti: udariti porezu na prihode
    6. zaviti: udariti lijevo od puta
    7. napotiti se, usmeriti se: udariti rdavim putem
    8. položiti: udariti temelj novoj zgradi
    9. udariti, napasti: udariti na neprijatelja
    10. začeti: udarila je kiša
    11. bušiti, bruhniti: udariti u smijeh, u plač
    12. udariti: vino mu je udarilo u glavu
    13. vsekati: udariti znak u drvo
    14. suniti, brcniti: udariti nogom o što, u što
    15. nastaviti, udariti na pipo: udariti slavinu
    16. natakniti, nabiti: udariti osudenika na kolac, zeca na ražanj
    17. nabiti: udariti pendžeta na cipele potempljati čevlje
    18. udariti koga na muke mučiti koga, začeti mučiti koga
    19. udariti u žice zaigrati, zabrenkati
    20. udariti u tanke žice začeti jadikovati, jadikovati; udariti u druge žice napeti druge strune; udarila ga čutura, šljivova grana u glavu nasekal se ga je, opil se je; udarila mu vlast, slava u glavu v glavo mu je udarila oblast, slava; udarila kola u brijeg, u breg prišlo je do nesreče; udario tuk na luk spopadla sta se dva enako huda nasprotnika, zadelo je kladivo na nakovalo; udariti kljunom u koru kavsniti, kljuniti skorjo; to mi je brzo udarilo u oči na to sem kmalu postal pozoren; udariti tragom iti po sledi; udariti na plićinu, na belaj naleteti na plitvino, na nesrečo; udariti na velika zvona obesiti na veliki zvon; udariti cijenu robi določiti ceno blagu; udariti u bijeg spustiti se v beg
    II. udariti se
    1. udariti se
    2. suniti se
    3. udariti se, spopasti se
  • uho1 [ó] srednji spol (ušésa …)

    1. anatomija das Ohr (notranje Innenohr, srednje Mittelohr)
    medicina izcedek iz ušesa das Ohrenlaufen, der [Ohrenfluß] Ohrenfluss
    medicina Xu se cedi iz ušesa/ušes X hat Ohrenlaufen
    vnetje srednjega ušesa die Mittelohrentzündung, gnojno die Mittelohrvereiterung
    zdravnik za ušesa, nos in grlo der Hals-Nasen-Ohrenarzt
    štrleča ušesa abstehende Ohren, Segelohren
    medicina šumenje v ušesih das Ohrensausen
    zvenenje/zvonjenje v ušesih das Ohrenklingen
    komu zvoni v ušesih die Ohren klingen (jemandem)
    ščitnik za ušesa der Ohrenschützer

    2. figurativno uho:
    na pol ušesa poslušati: mit halbem Ohr
    nakloniti uho komu (poslušati) (jemandem) sein Ohr leihen
    nesti na uho komu kaj (jemandem etwas) stecken/hinterbringen
    povedati na uho ins Ohr sagen
    ne slišati na to uho auf diesem Ohr/auf dem Ohr schlecht/nicht hören
    pri enem ušesu noter, pri drugem ven zum einen Ohr hinein, zum anderen wieder raus
    imeti v ušesu im Ohr haben
    zapisati si za uho sich (etwas) hinter die Ohren schreiben, sich (etwas) hinter den Spiegel stecken
    te bom za uho! es gibt gleich rote Ohren!

    3. figurativno ušesa:
    sama ušesa so ga er ist ganz Ohr
    ušesa se povesijo komu: (jemand) [läßt] lässt die Ohren hängen
    govoriti gluhim ušesom für/gegen eine Wand reden, tauben Ohren predigen
    ne verjeti svojim ušesom seinen Ohren nicht trauen
    imeti kosmata ušesa (delati se gluhega) ein dickes Trommelfell haben
    mašiti/zatiskati si ušesa sich die Ohren zuhalten
    napeti ušesa die Ohren spitzen
    napolniti komu ušesa z/s (jemandem) die Ohren voll erzählen/jammern
    našpičiti ušesa lange Ohren machen
    nategniti komu ušesa (jemandem) die Ohren [langziehen] lang ziehen
    odpreti ušesa die Ohren aufmachen/aufsperren/auftun
    parati ušesa gellen
    zidovi imajo ušesa die Wände haben Ohren

    do ušes bis über die Ohren
    biti zaljubljen do uho bis über beide Ohren verliebt sein
    zardeti do ušes rote Ohren bekommen
    na ušesa:
    naleteti na odprta ušesa ein aufmerksames/offenes Ohr finden
    prinesti na ušesa (jemandem) zutragen
    priti na ušesa (jemandem) zu Ohren kommen, Wind bekommen von (er hat Wind bekommen von)
    vleči na ušesa lange Ohren haben
    na ušesih:
    sedeti na ušesih auf den Ohren sitzen

    okrog ušes um die Ohren
    dobiti eno okoli ušes eine gescheuert kriegen/bekommen
    primazati eno okoli ušes eins/eine hinter die Ohren hauen

    v ušesih in den Ohren, im Ohr
    zveneti v ušesih in den Ohren schallen
    imeti v ušesih im Ohr haben

    z ušesi mit den Ohren
    naslanjač z ušesi der Altvaterstuhl, Großvaterstuhl, Ohrensessel
    z zašiljenimi ušesi spitzohrig

    prijeti za ušesa koga: (jemanden) bei den Ohren nehmen
    užitek za ušesa der Ohrenschmaus

    za ušesi hinter den Ohren
    biti še moker za ušesi (biti neizkušen) noch feucht/[naß] nass/grün hinter den Ohren sein
    praskati se za ušesi sich hinter den Ohren kratzen
    imeti jih za ušesi es faustdick hinter den Ohren haben
  • uhó ear; (šivanke) eye (of a needle); (košare, posode) handle

    srednje uhó middle ear
    zunanje uhó auricle
    ostro uhó keen ear, quick ear
    oslovsko uhó (v knjigi) dog-ear
    napraviti oslovsko uhó (v listu, knjigi) to dog-ear (a page, a book)
    bolečina v ušesu earache
    vnetje ušesa otitis
    vnetje srednjega ušesa inflammation of the middle ear
    ušesa me bolé I have (ali pogovorno I've got) earache
    krik, ki gre skozi ušesa an earsplitting, earpiercing scream
    šumenje v ušesih buzzing in the ears
    ščitnik za uhó earflap, ZDA earmuff
    zrcalo za uhó medicina auriscope, otoscope
    biti gluh na levo uhó to be deaf in the left ear
    do ušes je zadolžen he is up to his ears in debt, he is over head and ears in debt
    biti do ušes zaljubljen to be head over heels in love
    imeti ostro uhó (figurativno) to have a quick (ali a sharp) ear, to have excellent hearing
    pocukati, povleči koga za uhó to tweak, to pull someone's ear
    napeti ušesa to prick up one's ears, to be all ears
    naleteti na gluha ušesa to find deaf ears
    nekaj bi ti rad povedal na uhó I'd like a word in your ear
    prišlo mi je na uhó it came to my hearing
    naviti komu ušesa to tweak someone's ears
    pridigati gluhim ušesom (figurativno) to fall on deaf ears
    (za)mašiti si ušesa to stop up one's ears
    poslušati le z enim ušesom to listen with only half an ear
    konj striže z ušesi the horse twitches his ears
    vleči na ušesa to listen attentively, to prick up one's ears
    za ušesa privleči (kako zadevo) (figurativno) to drag in a matter by the ears
    v (levem, desnem) ušesu mi zveni my (left, right) ear is ringing (ali is burning)
    pri enem ušesu noter, pri drugem pa ven (figurativno) (it goes) in (at) one ear and out (at) the other
    v ušesih mi je zvenelo (= morali so govoriti o meni) my ears were burning
    stene imajo ušesa walls have ears
    v uhó me piši! (žargon) go and fly a kite!
  • uhó anatomija oreille ženski spol

    notranje (srednje, zunanje) uho l'oreille interne (moyenne, externe)
    uho šivanke trou moški spol (ali œil moški spol, chas moški spol) d'une aiguille
    morsko uho (polž) oreille de mer
    do ušes jusqu'aux oreilles
    ušesa me bole j'ai mal aux oreilles
    šumenje v ušesih bourdonnement moški spol (ali tintement moški spol, sifflement moški spol) d'oreilles
    imeti fino (tanko) uho avoir l'oreille fine (ali délicate)
    biti zaljubljen do ušes être éperdument amoureux
    iti pri enem ušesu noter, pri drugem pa ven entrer par une oreille et sortir par l'autre
    kdor ima ušesa, naj posluša! à bon entendeur salut!
    mašiti si ušesa se boucher les oreilles
    napeti ušesa, na ušesa vleči, z ušesi striči dresser (ali tendre) l'oreille, être tout yeux, tout oreilles (ali tout ouîe)
    povedati, prišepetati komu kaj na uho dire quelque chose à l'oreille de quelqu'un (ali dans le creux de l'oreille)
    povesiti ušesa baisser l'oreille
    praskati se za ušesom se gratter l'oreille
    pridigati gluhim ušesom prêcher dans le désert (ali à des sourds, pour les murs), parler en pure perte
    priti na ušesa parvenir (ali revenir) aux oreilles, apprendre, entendre dire
    ne slišim dobro na to uho je n'entends pas bien de cette oreille
    trobiti komu na uho casser la tête à quelqu'un, rebattre (ali rompre, casser) les oreilles à quelqu'un
    tičati v dolgovih do ušes être criblé de dettes, familiarno être dans les dettes jusqu'au cou
    zardeti do ušes rougir jusqu'aux oreilles (ali jusqu'au blanc des yeux)
    odpri ušesa! (popularno) ouvre tes esgourdes!
  • uhó (ušésa) n

    1. orecchio, orecchia:
    na levo uho slabo sliši dall'orecchio sinistro ci sente male
    biti gluh, naglušen na obe ušesi essere sordo, duro d'orecchi
    pren. napeti ušesa essere tutto orecchi
    šepetati, vpiti na uho sussurrare, gridare all'orecchio
    pren. piskanje je paralo, šlo skozi ušesa i fischi straziavano le orecchie
    pren. zvoniti, šumeti v ušesih sentir fischiare gli orecchi
    pren. odpreti ušesa aprire, tendere le orecchie
    pren. vleči na ušesa orecchiare
    na lastna ušesa slišati sentire di persona, con le proprie orecchie
    ne moči verjeti svojim ušesom non poter credere alle proprie orecchie
    pren. poslušati z enim ušesom, s pol ušesa ascoltare distrattamente
    za uho prijetna glasba musica piacevole all'orecchio, orecchiabile

    2. (oseba glede na sposobnost poslušanja) orecchio, orecchia:
    uho glasbenika orecchio di, da musicista
    pazil je, da to ne bi prišlo komu na uho, na ušesa stava attento che la cosa non giungesse alle orecchie di qcn., che qcn. non venisse a saperlo
    govoriti gluhim ušesom parlare ai sordi, ai muri
    naleteti na gluha ušesa incontrare uno che non sente ragione

    3. orecchio, orecchia; padiglione auricolare:
    oslovska, zajčja ušesa orecchie d'asino, di coniglio
    zardeti do ušes arrossire fino alla radice dei capelli

    4. (podoben del kake priprave):
    šivankino uho cruna dell'ago
    uho motike, škarij occhio della zappa, anello delle forbici

    5. orecchia (del libro, del quaderno)
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    pren. sama ušesa so ga bila era tutto orecchi
    pren. tukaj imajo stene ušesa qui anche i muri hano orecchie
    pren. mašiti si, zatiskati si ušesa pred resnico non voler sentir ragione
    pren. naviti komu ušesa tirare le orecchie a qcn.
    pren. polniti ušesa s čim riempire le orecchie di qcs., frastornare le orecchie con qcs.
    pren. prevod, ki žali moja ušesa una pessima traduzione
    pog. dati eno okrog ušes, za uho dare uno scapaccione a qcn.
    pren. vse mu nosi na ušesa gli spiffera tutto
    pren. povedati kaj komu na uho confidare qcs. a qcn.
    pren. priti komu na uho venire a sapere
    pren. kaj si zapisati za uho ricordare bene qcs.
    biti na neko uho gluh non sentirci da un orecchio
    pren. sedeti na ušesih ascoltare distrattamente
    pog. biti še moker, zelen za ušesi esser ancora giovane, inesperto, un pivello
    pren. imeti kosmata ušesa avere le orecchie foderate di prosciutto
    pren. imeti polna ušesa česa avere le tasche piene di qcs.
    med. izpirati ušesa fare il lavaggio, la lavanda delle orecchie
    bot. mačje uho ofride (Ophrys)
    bot. medvedje uho uva ursina (Arctostaphylos uva ursi)
    zool. morsko uho orecchia marina, aliotide (Haliotis tuberculata)
    anat. notranje, srednje, zunanje uho orecchio interno, medio, esterno
    med. vnetje srednjega ušesa otite
    bot. zajčje uho (prerast) bupleuro (Bupleurum)
  • uhó oreja f ; (sluh) oído m

    oslovsko uho (v knjigi) doblez m
    uho šivanke ojo m de la aguja
    notranje (srednje, zunanje) uho oído m interno (medio, externo)
    vnetje srednjega ušesa otitis f media
    imeti fino (tanko) uho (fig) tener el oído fino
    ima jih na debelo za ušesi (fig) fam es un vivales; tiene más conchas que un galápago, tiene mucha trastienda
    sama ušesa so me (pazljivo poslušam) soy todo oídos
    biti do ušes zaljubljen (-a) estar perdidamente enamorado (-a) de alg
    iti pri enem ušesu noter, pri drugem pa ven entrar por un oído y salir por el otro
    kdor ima ušesa, naj posluša! a buen entendedor, media palabra le basta
    povesiti ušesa (ponižno ubogati) bajar las orejas
    s povešenimi ušesi con las orejas gachas
    napeti ušesa, na ušesa vleči, z ušesi striči aguzar las orejas
    (po)vleči za ušesa koga tirar a alg de la oreja, dar a alg un tirón de orejas
    (po)praskati se za ušesom rasgarse las orejas, (v zadregi) rascarse (perplejo) detrás de la oreja
    priti komu na ušesa llegar a oídos de alg
    povedati (prišepetati) komu kaj na uho decir (susurrar) a alg a/c al oído
    pridiqati gluhim ušesom predicar en desierto, dar música a un sordo
    na to uho ne slišim dobro no oigo bien de este oído
    do ušes tičati v dolgovih estar entrampado hasta las cejas
    zapiši si to za ušesa! ¡date por advertido! ¡quedas avisado!
    do ušes zardeti ponerse colorado como un tomate
    v ušesih mi zveni (šumi) me zumban los oídos
    v uho naj me to piše! fam de eso me río yo; me importa un pito eso
    v uho naj me on piše! no hago caso de él