Franja

Zadetki iskanja

  • sicurezza f

    1. varnost:
    camera di sicurezza zapor
    cassetta di sicurezza sef
    cintura di sicurezza avto varnostni pas
    congegno, dispositivo di sicurezza varnostna naprava
    misura di sicurezza varnostni ukrep
    lampada di sicurezza mont. varnostna svetilka
    pubblica sicurezza javna varnost, policija
    agente di pubblica sicurezza policist
    sicurezza sociale socialno zavarovanje
    uscita di sicurezza pomožni izhod
    valvola di sicurezza tehn. varnostni ventil
    vetro di sicurezza varnostno steklo

    2. samozavest, odločnost:
    agire con sicurezza delovati, ukrepati odločno

    3. gotovost; zanesljivost; zaupanje:
    ispirare sicurezza a qcn. zbujati komu zaupanje
  • solitary [sɔ́litəri]

    1. pridevnik (solitarily prislov)
    sam, osamljen, samoten, samotarski; posamezen, posamičen

    solitary confinement zapor v celici samici
    a solitary exception ena sama (edina) izjema
    a solitary life odmaknjeno, samotarsko življenje
    not a solitary one niti en sam (edini)
    to take a solitary walk iti na samoten sprehod

    2. samostalnik
    samotnik, samotar, puščavnik (često figurativno)
  • sotto

    A) prep.

    1. pod:
    andare sotto terra evfemistično končati pod zemljo, umreti
    finire sotto una macchina končati pod avtom
    mettersi qcn. sotto i piedi pren. koga ponižati, koga si podrediti
    ridere sotto i baffi smejati, smehljati se v brk

    2. pod ( niže, tudi pren.); zelo blizu:
    andare sotto le armi pren. iti k vojakom
    avere qcs. sotto il naso imeti kaj pred nosom
    dormire sotto le stelle spati na prostem
    non c'è niente di nuovo sotto il sole nič novega pod soncem, na svetu nič novega

    3. pren. pod; za vladavine:
    avere molti operai sotto di sé imeti pod sabo veliko delavcev
    la rivoluzione francese scoppiò sotto Luigi XVI francoska revolucija je izbruhnila za vladavine Ludvika XVI.

    4. pren. pod (varstvo, opora, zaščita):
    condurre il prigioniero sotto scorta alle prigioni peljati zapornika pod stražo v zapor
    essere nato sotto buona stella biti rojen pod srečno zvezdo
    la manifestazione è sotto l'alto patronato del presidente della repubblica prireditev je pod visokim pokroviteljstvom predsednika republike
    tenere qcn., qcs. sott'occhio koga, kaj pazljivo nadzirati, ne spustiti izpred oči

    5. pod (modalno); z, iz:
    caffè confezionato sotto vuoto vakuumsko pakirana kava
    pubblicare qcs. sotto falso nome kaj objaviti pod lažnim imenom
    guardare le cose sotto un angolo diverso gledati na stvari z drugačnega zornega kota

    6. zaradi, iz:
    fare qcs. sotto l'impulso del momento narediti kaj pod trenutnim vzgibom

    7. pred:
    sotto Natale, sotto Pasqua, sotto gli esami pred Božičem, Veliko nočjo, pred izpiti

    B) avv.

    1. spodaj, dol:
    di sotto spodaj, od spodaj
    più sotto niže
    sotto sotto pravzaprav; pren. pri sebi, intimno:
    protestava, ma sotto sotto era contento ugovarjal je, a pravzaprav je bil vesel
    andare sotto leči (pod odejo)
    mettere sotto qcn. podrediti si koga, komu naložiti težko delo
    mettere sotto qcn. avto povoziti koga
    mettersi sotto vreči se na delo, zagnano se lotiti česa

    2. naprej; niže:
    vedi sotto glej v opombi

    3. spodaj (na sebi):
    sotto non porta la maglia ne nosi spodnje majice
    farsela sotto pog. podelati se

    C) agg. invar.
    sotto, di sotto spodnji:
    il piano di sotto spodnje nadstropje

    Č) m invar. spodnji del
  • spádati pertenecer (a); ser (de)

    spadati k čemu pertenecer a a/c, (kot del) formar parte de a/c
    spada med najboljše pianiste figura entre los mejores pianistas
    to ne spada k stvari eso no es del caso, eso no viene al caso
    to ne spada semkaj eso está aquí fuera de lugar
    to spada k stvari (zadevi) eso tiene relación con el asunto
    (on) spada v zapor su sitio es la cárcel, deberían meterle en la cárcel
    kam spada to? ¿dónde corresponde esto?
    spadati skupaj pertenecer al (ali ser del) mismo grupo; formar un conjunto; ir juntos; pertenecer uno a otro; ser compañeros
    spadati pod koga estar sujeto (ali subordinado) a alg
  • správiti (-im) | správljati (-am)

    A) perf., imperf.

    1. (s prislovnim določilom, s širokim pomenskim obsegom)
    spraviti lisico iz brloga stanare la volpe
    spraviti zamašek iz steklenice estrarre il tappo dalla bottiglia
    spraviti omaro skozi vrata far entrare l'armadio dalla porta
    spraviti les iz gozda trasportare il legname dal bosco
    spraviti blago mimo carinikov introdurre clandestinamente, contrabbandare la roba

    2.
    z udarcem spraviti koga na tla stendere qcn. con un pugno
    spraviti koga iz zapora far uscire qcn. di prigione
    spraviti koga v zapor, za zapahe cacciare qcn. in prigione
    spraviti od doma, od hiše cacciare di casa
    spraviti oviro s poti rimuovere l'ostacolo
    spraviti madež s tkanine togliere, eliminare la macchia dal tessuto, smacchiare il tessuto
    spraviti otroke v posteljo portare i bambini a letto
    spraviti pijanca na noge rimettere in piedi l'ubriaco
    spraviti stvari v red rimettere le cose in ordine
    spraviti stvari v sklad coordinare qcs.
    spraviti koga k pameti ricondurre alla ragione, far ragionare qcn.
    spraviti koga v bes, obup, zadrego far arrabbiare, disperare; mettere in imbarazzo qcn.
    spraviti koga v nesrečo causare la rovina di qcn.
    spraviti koga pod svojo oblast sottomettere qcn.

    3.
    spraviti konja v dir spronare il cavallo al galoppo
    spraviti napravo v gibanje avviare, mettere in moto il meccanismo

    4. spraviti ob far perdere:
    spraviti ob premoženje far perdere il patrimonio
    spraviti ob živce far impazzire
    spraviti ob čast far perdere la reputazione

    5. mettere, portare in serbo; immagazzinare:
    spraviti seno immagazzinare il fieno

    6. mettere via, riporre, mettere al sicuro:
    spraviti dokumente mettere via i documenti
    spraviti denar, zlatnino mettere al sicuro il denaro, i preziosi

    7. riconciliare, rappacificare:
    spraviti sprte sosede riconciliare i vicini in lite
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    s težavo spraviti iz koga besedo stentare a cavare di bocca qualche parola a qcn.
    spraviti koga s poti, s sveta ammazzare qcn., far fuori, togliere di mezzo qcn.
    ničesar ne moči spraviti z jezika non poter dire niente
    spraviti si koga z vratu liberarsi di qcn.
    spraviti koga h kruhu trovare un lavoro per qcn., sistemare qcn.
    spraviti koga na led ingannare, truffare qcn.; pog. fregare qcn.
    pren. spraviti podjetje na noge rimettere in sesto l'impresa
    spraviti koga na beraško palico ridurre qcn. sul lastrico
    spraviti koga na pravo pot riportare qcn. sulla retta via
    spraviti na svet mettere alla luce, partorire
    spraviti na oni svet mandare all'altro mondo, ammazzare
    spraviti otroke sistemare i figli
    spraviti prireditev pod streho allestire (con successo) uno spettacolo
    spraviti v denar vendere
    spraviti koga v grob provocare la morte di qcn.
    spraviti koga v kozji rog mettere qcn. nel sacco
    pog. spraviti vase mangiare
    spraviti dol mandar giù
    pog. spraviti skup, skupaj izpit dare, superare l'esame
    spraviti v nesrečo causare la rovina di qcn.
    spraviti v neugoden položaj mettere in difficoltà
    spraviti v bolnico ricoverare all'ospedale
    spraviti v obup far disperare, portare alla disperazione
    spraviti v promet mettere in circolazione
    spraviti v zagato mettere nei guai
    spraviti v zmoto indurre in errore

    B) správiti se (-im se) | správljati se (-am se) perf., imperf. refl.

    1. andarsene; andare:
    spraviti se spat andare a letto
    spraviti se izpod nog, izpred oči togliersi di tra i piedi, sparire dagli occhi

    2. spicciarsi:
    hitro se spravi, ne moremo čakati e spicciati! Non possiamo aspettare

    3. accingersi, mettersi a:
    spraviti se k branju, delu mettersi a leggere, al lavoro

    4. spraviti se nad (napasti, napadati) attaccare qcn.
  • stabilimento m

    1. določitev; vzpostavitev; ustanovitev

    2. tovarna, obrat

    3. zavod:
    stabilimento balneare kopališče
    stabilimento carcerario zapor
    stabilimento ospedaliero bolnišnica
    stabilimento termale toplice

    4.
    stabilimenti geogr. kolonije, kolonialne posesti
  • stecken1 (steckte, gesteckt) vtakniti, vtikati; zatakniti (an/hinter za/na); Pflanzen: potakniti, potikati, Zwiebeln: saditi; das Haar: speti, spenjati; Blumen: aranžirati; sich ein Ziel stecken zastaviti si cilj; in Brand stecken zažgati; [Schiffahrt] Schifffahrt eine Kette, das Tau: odvijati, izpuščati; figurativ jemandem etwas: nesti na uho; (seine Meinung sagen) pošteno jih napeti komu; ins Gefängnis stecken vtakniti v zapor; Geld in etwas stecken vložiti denar v; sich hinter etwas stecken vneto se lotiti (česa); sich hinter jemanden stecken pridobivati (koga) za (kaj), spodbujati (koga) k (čemu)
  • stláčiti (-im) perf. ➞ tlačiti comprimere, pigiare, stipare; ficcare:
    stlačiti seno pigiare, stipare il fieno
    fanta so stlačili v pisano majico, hlače in dokolenke il ragazzo fu vestito di maglione, pantaloni e calzettoni
    stlačiti v zapor ficcare in prigione, in gattabuia
  • stŕpati to cram (v into), to pack, to press; to stow; to jam (med between); (ljudi) to crowd (skupaj together)

    stŕpati koga v zapor to clap someone into prison
  • tēctum -ī, n (subst. pt. pf. glag. tegere)

    1. streha, starejše krov: tectum et tegulae Pl., culmen tecti V., O., tecta domorum Lucr., sub tectum congerere Ci., firma tecta in domiciliis habere Ci., tecto tenus Sen. ph., ex tectis fenestrisque prospectant L., se praecipitem tecto dedit H. bežal je na vrat na nos čez streho; occ.
    a) strop: Val. Max., summum H.
    b) nebo, baldahin nad posteljo: H.

    2. sinekdoha streha = hiša, poslopje, stavba, zgradba, suhôta, bivališče, domovanje, stan, stanišče, stanovanje, zatočišče ipd.: ager sine tecto Ci., tecta hortorum L., tecta informia inposita rupibus L., tecta (palača) caelata Enn. ap. Ci., non modo extra tectum sed ne extra lectum quidem Ci., tecta erant pleraque ex cratibus ac tabulis facta, alia harundine texta stramento intecta L., in portis murisque tecta militariter aedificare L., aliquem tecto ac domo invitare Ci., in tectum recipere Pl., tecto recipi C., meum casum tecta urbis ac templa lugent Ci., sub tecto vivere Ph., inter annos XIV tectum non subire C., in hospitis tectis viros iugulari iussit Ci., in vestra tecta discedite Ci., sed quercus tecta cibumque dabat O., multis locis ne tectum quidem accipio Ci., arma tectis amovet V., tectum per vim demoliri Ci., tecta disturbare Ci., inter tecta subsistere Plin. iun., Triviae tecta V. svetišče, tectum Sibyllae V. votlina, duplina, duplja, duplo, columba dat tecto (golobnjak) plausum V., doli tecti V. = labirinta, tecta ferarum V. brlogi, tecta solida O. zapor.
  • trdnjáva fortress; stronghold; fortified place; (citadela) citadel; (pri šahu) castle, rook

    leteča trdnjáva (letalo) ZDA zgodovina Flying Fortress
    zapor v trdnjávi confinement in a fortress
    zavarovati s trdnjávo to protect with a fortress, (redko) to fortress
  • ukloniln|i (-a, -o)
    pravo uklonilni zapor die Beugehaft
    uklonilna kazen die Erzwingungsstrafe, Zwangsstrafe
  • vêsti (vêdem)

    A) imperf.

    1. (peljati) condurre, portare; associare:
    vesti koga za roko portare qcn. per mano
    vesti koga v zapor associare qcn. alle carceri

    2. (voditi) portare:
    vesti do zmede, v zmedo portare al caos

    B) vêsti se (vêdem se) imperf. refl.

    1. comportarsi, portarsi:
    vesti se kot gospodar farla da padrone
    vesti se mirno comportarsi tranquillamente
    vesti se, kot da koga ne poznaš comportarsi fingendo di non conoscere qcn.

    2. comportarsi, agire:
    umetna snov se pri nizkih temperaturah vede drugače kot les ali pločevina con le temperature basse la materia plastica si comporta diversamente dal legno o dalla lamiera
  • vojáški military; army; soldierly, soldierlike, soldier's

    vojáška akademija military academy
    vojáška blagajna war chest
    vojáška disciplina military discipline
    vojáška ekspedicija military expedition
    vojáški duhovnik (kurat) army chaplain, žargon sky pilot
    vojáški dobavitelj army contractor
    vojáški poklic military profession
    vojáška policija military police
    vojáška obveščevalna služba military intelligence service
    vojáška služba military service
    nesposoben za vojáško službo unfit for active service
    vojáške oblasti military authorities pl
    vojáški obveznik national service man
    splošna vojáška obveznost national service
    vojáški stan profession of arms
    vojáški pozdrav military salute
    vojáška šola military college
    vojáška sila, moč military power
    vojáški kazenski zakonik pravo military code
    vojáški službeni list army gazette
    oseba, ki se zaradi vestí upre vojáški službi conscientious objector
    sposoben za vojáško službo fit to serve, able-bodied, eligible for military service
    vojáški zapor military prison
    vojáška zdravstvena služba army medical service
    vojáška vozovnica soldier's reduced-rate railway ticket
    vojáška plača army pay
    splošna vojáška obveznost universal conscription, ZDA universal military training (krajšava: UMT)
    vojáški prestopek military offence
    vojáška izdaja, izdajstvo military treason
    vojáška znanost military science
  • vojáški de soldat, militaire

    vojaški duhovnik aumônier moški spol militaire
    vojaška godba musique ženski spol militaire (ali de régiment)
    vojaški kazenski zakonik code pénal militaire
    vojaška oblast autorité ženski spol militaire
    vojaški poveljnik, guverner gouverneur moški spol militaire
    vojaška služba service moški spol militaire
    vojaško sodišče tribunal moški spol militaire
    vojaški zapor prison ženski spol militaire
    vojaški zdravnik médecin moški spol militaire, major moški spol, familiarno toubib moški spol
  • vojáški de soldado; militar; castrense

    vojaški ataše (sodišče, odlikovanje, izobrazba, služba, vozovnica, uradnik, zdravnik) agregado m (tribunal m, condecoración f, instrucción f, servicio m, billete m, funcionario m, médico m) militar
    vojaško letalo avión m militar
    vojaški poveljnik gobernador m militar
    vojaški duhovnik capellán m castrense
    vojaške časti (oblasti, zapor, sankcije) honores m pl (autoridades f pl, prisiones f pl, sanciones f pl) militares
    vojaška pomoč (zveza) ayuda f (alianza f) militar
    vojaški guverner gobernador m militar
    vojaški kazenski zakonik código m penal militar
    prostovoljna vojaška služba voluntariado m
  • vojášnica barracks pl

    zapor v vojášnici confinement to barracks
    soba v vojášnici barrack room
    dvorišče v vojášnici barrack yard, barrack square
    biti zaprt v vojášnici to be confined to barracks
  • vtakn|iti (-em) vtikati predmet: stecken in, einstecken (in); (eno v drugo [ineinanderstecken] ineinander stecken, nazaj zurückstecken, skozi durchstecken, v kaj hineinstecken); komu v žep - denar ipd.: zustecken
    vtakniti v žep in die Tasche stecken, dobiček ipd.: einstreichen
    v bolnišnico, dom, internat: stecken, unterbringen
    vtakniti nos v kaj die Nase in (etwas) stecken
    vtakniti nos v vsako reč seine Nase in alle Töpfe stecken
    vtakniti v zapor ins Gefängnis stecken, (jemanden) einlochen
    vtakniti si za klobuk sich (etwas) an den Hut stecken
  • vtákniti (-em) | vtíkati (-am)

    A) perf., imperf.

    1. ficcare, cacciare, infilare; mettere, introdurre, inserire:
    vtakniti ključ v ključavnico infilare la chiave nella toppa
    vtakniti zakovico v odprtino inserire un ribattino nell'apposito orifizio
    vtakniti žeton v avtomat introdurre il gettone nel distributore
    vtakniti roke v žep cacciare, mettere le mani in tasca
    ne vem, kam sem vtaknil očala non so dove ho messo gli occhiali
    vtakniti meč v nožnico rimettere la spada nella guaina, inguainare la spada

    2. (nadeti, nadevati nekaj, kar omejuje gibanje) mettere:
    vtakniti bolnika v prisilni jopič mettere al malato la camicia di forza
    vtakniti koga v lisice mettere le manette a qcn.

    3. (spraviti koga kam) mettere, ficcare, cacciare:
    vtakniti v internat mettere in un convitto
    vtakniti v zapor ficcare in prigione, sbattere in prigione

    4. pren. (vložiti, vlagati v kaj) investire, collocare:
    v novo hišo je vtaknil vse prihranke ha investito tutti i risparmi nella nuova casa
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    pren. vtakniti glavo v levje žrelo andare nella tana del leone
    vtakniti svoj nos, svoje prste povsod, v vsako reč ficcare il naso dappertutto, intromettersi dovunque
    vtakniti koga pod nadzorstvo mettere qcn. sotto controllo, sotto sorveglianza
    pri večjih naročilih vtakne v žep več milijonov nelle commesse di un certo volume intasca vari milioni
    pog. vtakniti koga v keho sgnaccare qcn. in gattabuia
    pog. ne vem, kam naj ga vtaknem non so dove metterlo

    B) vtákniti se (-em se) | vtíkati se (-am se) perf., imperf. refl.

    1. intromettersi

    2. apostrofare, molestare qcn.:
    v vsako mlado žensko se vtakne non c'è donna giovane che lui non molesti
    pog. ne vem, kam se je vtaknil non so dove si è cacciato, dove sia andato a finire
  • zagláviti zàglāvīm
    I.
    1. zagozditi: zaglaviti sjekiru, motiku, kosu
    2. zabasati: istrči na vrata te ih zaglavi golemom svojom tjelesinom
    3. izgubiti življenje: sin mu je zaglavio u rudniku
    4. končati: ona će zaglaviti u sobici pod krovom
    5. zaključiti, povzeti: misleći na sve te razloge zaglaviše da u mjestu nema boljeg ženika
    6. zaglaviti haps, zatvor priti v zapor
    II. zaglaviti se
    1. zagozditi se, obtičati: zaglavio se metak u cijevi puške; zaglavila se kola u blatu; zaglavilo se nešto u cijevi i sad voda ne teče više
    2. zbasati se: zaglavi se onako dugačak u posljednju klupu