Franja

Zadetki iskanja

  • odr̀žati -žīm
    I.
    1. obdržati: održati red, trgovačke veze, prijateljstvo s kim, na istoj visini
    2. držati: održati riječ ostati pri besedi
    3. ohraniti: održati kome život
    4. imeti, prirediti: održati konferenciju, govor, sjednicu
    5. obdržati, vzdržati: održati put u ispravnom stanju
    6. izpolniti: održati obećanje, zakletvu
    7. održati pobjedu zmagati; održati korak iti s kom, v korak
    II. održati se obdržati se: održati se na površini; održati se na snazi obdržati veljavnost; zakon se održao na snazi; održati se u borbi protiv koga, u nadmoćnoj sili
  • odzdôlaj en bas, en dessous

    iti odzdolaj passer par en bas
    začeti je treba odzdolaj il faut commencer par le bas
  • ofensiva ženski spol ofenziva, napad

    tomar la ofensiva začeti (iti v) napad
  • office [ɔfis] masculin opravilo, služba, službena dolžnost; urad, biro; vloga, funkcija

    d'office uradno, službeno; religion cerkven obred (maša, večernice)
    office de notaire notarska pisarna
    office commercial trgovinski urad
    office de publicité reklamna agencija, oglasni biro
    office des morts maša zadušnica
    office divin služba božja
    le saint office sveta inkvizicija
    office des brevets patentni urad
    office du cadastre katastrski urad
    office d'assistance sociale, publique urad za socialno skrbstvo
    office de consultation maternelle posvetovalnica za matere
    office de contrôle des prix urad za kontrolo cen
    office de santé, d'hygiène zdravstveni urad
    office du logement stanovanjski urad
    office d'orientation professionnelle urad za poklicno usmerjanje
    office des passeports urad za potne liste
    office du trafic, du tourisme turistični urad
    office du travail urad za delo
    bons offices (priložnostna) dobra usluga
    papier masculin qui fait office de passeport papir, ki rabi kot potni list
    grâce aux bons offices de s posredovanjem
    livre masculin d'office molitvenik
    aller à l'office iti v cerkev (k maši, večernicam itd.)
    n'avoir ni office ni bénéfice (familier) ne imeti nobenih zanesljivih dohodkov
    dire son office opraviti vsakodnevne molitve
    faire son office izpolniti svojo dolžnost
    proposer, offrir ses bons offices predlagati, ponuditi svoje dobre usluge, prijateljsko posredovanje
    remplir l'office, faire office de gérant opravljati službo, nadomestovati upravnika
    faire office de chauffeur služiti kot šofer
  • ógel1 ángulo m ; (kot) rincón m ; (cestni) esquina f

    okoli ogla a la vuelta de la esquina
    iti okoli ogel doblar la esquina
  • ógenj fire; (plamen) flame, blaze; (požar) conflagration; (na prostem, kres) bonfire; vojska fire, firing; (za cigareto) light; figurativno (navdušenje) enthusiasm; (vnema) ardour, zeal, passion, heat

    pri ógnju at the fire
    óg! vojska fire!
    z ógnjem in mečem with fire and sword
    bengalični ógenj Bengal lights pl
    med dvema ógnjema (figurativno) between the devil and the deep blue sea, between the hammer and the anvil
    v ógnju (v plamenih) ablaze
    pri počasnem, slabem ógnju on a slow fire
    božja sodba z ógnjem zgodovina ordeal by fire
    odporen proti ógnju fireproof, fire-resistant
    križni ógenj vojska cross fire
    umetni ógenj (display of) fireworks pl
    varen pred ógnjem fire-resistant, fire-resisting, fireproof
    nepretrgan ógenj vojska sustained fire
    uničevalen ógenj withering fire
    metalec ógnja vojska flamethrower
    osvetljen od ógnja firelit
    ustavitev ógnja vojska cessation of fire
    oboževalec ógnja fire worshipper
    bil je ves v ógnju (figurativno) he was glowing with enthusiasm
    biti pod težkim ógnjem vojska to be under (ali exposed to) heavy fire
    biti ves v ógnju za (figurativno) to be fired (ali to be ablaze) with enthusiasm for; to be enthusiastic about
    kjer je dim, je tudi ógenj there is no smoke without fire
    opečen otrok se boji ógnja a burnt child dreads the fire
    dajte mi malo ógnja, prosim may (ali can) I have a light, please?
    imate ógenj? have you got a light?, do you have a light?
    vas smem prositi za ógenj? may I ask you for a light?, (pogovorno) got a match, please?
    óg slabo gori the fire is going out
    koncentrirati óg vojska to concentrate one's fire
    iti skozi óg za koga (figurativno) to go through fire and water for someone, to go through a great deal for someone
    iti po kostanje v óg za koga to pull someone's chestnuts out of the fire
    igrati se z ógnjem to play with fire, (figurativno) to play with sharp (ali edged) tools
    ógenj je izbruhnil a fire broke out
    kuhati na ógnju to cook on a (ali on an open) fire
    naložiti premog na ógenj to put coal on the fire
    biti izpostavljen težkemu ógnju vojska to be exposed to heavy fire
    odpreti (začeti) ógenj vojska to open fire
    podpihati ógenj to fan the flame
    ógenj poide (je pošel) the fire goes out (has gone out, is out)
    izkresati ógenj to strike fire
    pogasiti ógenj to put out (ali to extinguish) a fire
    napraviti (prižgati) ógenj to make (to light, to kindle) a fire, ZDA to fix a fire
    podrezati ógenj to make up the fire, to poke (ali to stir) the fire, to stoke up the fire
    prili(va)ti olje na ógenj (figurativno) to add fuel to the fire, to pour oil on the fire
    še naložiti na ógenj to replenish the fire
    kot ógenj (hitro) se razširiti to spread like wildfire
    ógenj je uničil tovarno the factory has been destroyed by fire
    ustaviti ógenj vojska to cease fire
    ustavi ógenj! (vojaško povelje) hold your fire!, cease firing!
    vzdrževati ógenj to keep the fire going
    vzeti pod ógenj vojska to fire at
    zajeziti ógenj to bank up the fire
    zavarovati proti ógnju to insure against fire
  • ógenj feu moški spol ; (požar) incendie moški spol ; (streljanje) feu moški spol , tir moški spol ; (iz pušk) fusillade ženski spol , (iz topov) canonnade ženski spol ; (gorečnost) ardeur ženski spol , chaleur ; ženski spol ; (zagon) fougue ženski spol , brio moški spol , élan moški spol , impétuosité ženski spol

    bengalični ogenj feu de Bengale
    kovaški ogenj feu de forge
    kratkotrajni ogenj feu de paille
    signalni ogenj feu (de signalisation), signal lumineux
    stražni ogenj feu de bivouac
    taborni ogenj feu de camp
    umetni ogenj feu d'artifice
    ogenj je izbruhnil, nastal le feu a éclaté, s'est déclaré
    ogenj gori, plapola, ugaša, žari le feu brûle, flamboie, est en train de s'éteindre (ali de mourir), brille (ali rougeoie)
    ogenj greje le feu (ré)chauffe
    ogenj tli pod pepelom le feu couve sous la cendre
    ogenj se hitro širi le feu se propage (ali s'étend) rapidement
    hiša je vsa v ognju la maison est tout en flammes
    kuriti, napraviti, narediti, prižgati, zanetiti ogenj faire du feu, allumer le (ali un) feu
    nalagati (drva) na ogenj mettre du bois sur le feu
    omejiti ogenj localiser le feu
    na majhnem (velikem) ognju à petit (grand) feu
    na malem ognju à feu lent
    peči pečenko na milem, močnem ognju cuire un rôti à feu doux, à feu vif
    podtakniti ogenj mettre le feu (à quelque chose), mettre quelque chose en feu
    pogasiti ogenj éteindre (ali étouffer, noyer) un feu
    vreči, zagnati na ogenj jeter au feu
    zavarovati proti ognju (požaru) assurer contre l'incendie
    varen pred ognjem à l'épreuve du feu
    (kadilci) prositi, dati, ponuditi ogenj demander, donner, offrir du feu à quelqu'un
    imate malo ognja? avez-vous du feu sur vous?
    (vojaško povelje) ogenj! feu!
    artilerijski motilni ogenj tir de harcélement
    koncentričen, križni, močan (gost, intenziven), nepretrgan; strojničen, zaporni ogenj feu (ali tir) convergent (ali de concentration), croisé, nourri (ali vif), continu (ali roulant), de mitrailleuse(s), de barrage
    protiletalski ogenj tir antiaérien
    ustavitev ognja cessation ženski spol du feu, le cessezle-feu
    bruhati ogenj (o topu, vulkanu) vomir le feu
    vzeti pod križni (v navzkrižni) ogenj prendre entre deux feux
    prenehati z ognjem, ustaviti ogenj cesser le feu
    grški ogenj (zažigalni) feu grégeois
    z ognjem in mečem (mettre) à feu et à sang, par le feu et le fer
    (figurativno) biti ves v ognju s'enthousiasmer pour, être en feu
    dati roko v ogenj za koga mettre la main au feu pour quelqu'un
    igrati se z ognjem jouer avec le feu
    imeti več železij v ognju avoir plusieurs cordes à son arc
    poslati koga po kostanj v ogenj se faire tirer les marrons du feu
    med dvema ognjema entre deux feux
    govoriti z ognjem parler avec animation
    peklenski ogenj feu d'enfer
    v ognju biti être en feu
    biti med dvema ognjema être pris entre deux feux
    iti v ogenj za koga se jeter au feu pour quelqu'un
    priliti olja v ogenj jeter (ali verser) de l'huile sur le feu
    podpihovati (razpihovati) ogenj souffler sur le feu
    kjer je dim, je tudi ogenj il n'y a pas de fumée sans feu
    podrezati ogenj (tudi konkretno) attiser le feu
  • ôgenj (ôgnja) m

    1. fuoco; ekst. (požar) incendio:
    ogenj gori, plapola, tli, ugaša il fuoco arde, fiammeggia, cova, si spegne
    na ognjišču prasketa ogenj sul focolare scoppietta il fuoco
    kuriti, zanetiti, pogasiti ogenj accendere, spegnere il fuoco
    ogenj! fuoco!

    2. pren. (vir toplote za kuhanje) fuoco:
    kuhati, peči na močnem, slabem ognju cuocere a fuoco intenso, debole

    3. pren. fuoco, ardore; fiamma:
    imeti ogenj v srcu ardere di fuoco interiore
    biti poln ognja avere il fuoco addosso

    4. pren. (žarenje) chiarore, bagliore; rosso di sera:
    ogenj večerne zarje il rosso del tramonto

    5. voj. fuoco; tiro:
    strojnični, topovski ogenj fuoco delle mitragliatrici, dei cannoni
    navzkrižni ogenj fuoco incrociato
    ogenj! fuoco!
    protiletalski, ladijski, kopenski, baražni ogenj tiro antiaereo, navale, terrestre, di sbarramento

    6. voj. (boj) battaglia, combattimento, fuoco:
    dozdaj še ni bil v ognju non ha ancora avuto il battesimo del fuoco
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    pren. komaj odpre usta, že je ogenj v strehi appena apre la bocca che già scoppia la lite
    bruhati ogenj in žveplo na nasprotnika attaccare aspramente l'avversario, fare fuoco e fiamme sull'avversario
    pog. bljuvati ogenj in žveplo schizzare veleno
    pog. imaš ogenj? mi accendi (la sigaretta)?
    dati za koga roko v ogenj mettere la mano sul fuoco per qcn.
    prilivati olje na ogenj gettare olio sul fuoco
    iti za koga v ogenj gettarsi nel fuoco per qcn.
    imeti dve železi v ognju mettere troppa carne al fuoco
    prekaliti se v ognju temprarsi nel fuoco
    biti med dvema ognjema trovarsi fra due fuochi
    igrati se z ognjem scherzare col fuoco
    zatreti kaj z ognjem in mečem sopprimere col ferro e col fuoco
    biti živ ogenj avere il fuoco, l'argento vivo addosso
    bati se koga kakor živega ognja aver paura di qcn. come il diavolo dell'acqua santa
    iti kakor ogenj po deželi diffondersi in un baleno
    bengalični ogenj bengala
    Elijev ogenj fuoco di Sant'Elia
    grški ogenj fuoco greco
    olimpijski ogenj fuoco olimpico
    rel. večni ogenj (pekel) il fuoco eterno
    metalec ognja lanciafiamme
    požiralec ognja mangiafuoco
    teh. v ognju obstojen resistente al fuoco, refrattario, ignifugo
    taborni ogenj fuoco, falò
    igre, šport. med dvema ognjema palla a sfratto
    PREGOVORI:
    osmojena mačka se ognja boji cane scottato dall'acqua calda ha paura della fredda
    ni dima brez ognja non c'è fumo senza arrosto
  • ôgenj fuego m (tudi fig, voj)

    ogenj! ¡fuego!; (požar) incendio m; lumbre f; fig calor m, ardor m; (zagon) fogosidad f; brío m, ímpetu m
    Elmov (grški, koncentričen, križni, neprenehen, strojnični, taborni, zaporni) ogenj fuego de Santelmo (griego, convergente, cruzado, nutrido, de ametralladoras, de campo, de barrera)
    umetni ogenj fuegos m pl artificiales
    alarm za ogenj alarma f de incendio, toque m a fuego
    ustavitev ognja (voj) cesación f del fuego
    s pomočjo ognja, z ognjem a fuego
    na malem (močnem) ognju a fuego lento (vivo)
    z ognjem in mečem a sangre y fuego, a fuego y hierro
    biti ves v ognju za entusiasmarse por, arder de entusiasmo por
    biti pod ognjem (voj) ser batido por el fuego enemigo
    bruhati ogenj (o vulkanu, topu) vomitar fuego
    dati ogenj (kadilcu) dar lumbre
    dati alarm za ogenj tocar a fuego
    dati roko v ogenj za koga meter (ali poner) la(s) mano(s) en el fuego por alg
    gasiti ogenj z oljem (fig) apagar el fuego con aceite
    igrati se z ognjem jugar con fuego
    imeti dvoje železij v ognju (fig) mantener en reserva otra posibilidad; asegurarse por los dos lados; fam encender una vela a Dios y otra al diablo
    iti v ogenj za koga ser capaz de llegar hasta el infierno por alg
    iti po kostanj v ogenj za koga sacarle a alg las castañas del fuego
    napraviti (pogasiti) ogenj encender ali hacer (apagar) fuego
    odpreti (začeti) ogenj (voj) romper el fuego
    podrezati ogenj atizar el fuego (tudi fig)
    ponuditi ogenj (kadilcu) ofrecer lumbre
    prili(va)ti olja na ogenj echar leña al fuego
    priti med dva ognja ser cogido entre dos fuegos (tudi fig)
    priti v ogenj (fig) encenderse, inflamarse, enardecerse, entusiasmarse
    prositi za ogenj (o kadilcu) pedir lumbre
    sipati ogenj (iskre) echar lumbre
    ustaviti ogenj (voj) cesar el fuego
    vzeti pod ogenj, obsuti z ognjem disparar sobre
    zanetiti ogenj encender el fuego, (kot požigalec) pegar fuego a
    kjer je dim, je tudi ogenj (fig) donde fuego se hace, humo sale
  • ogléd examen moški spol , inspection ženski spol ; (znamenitosti) visite ženski spol , reconnaissance ženski spol

    ogled kraja examen (ali inspection) des lieux
    ogled muzeja, slikarske razstave visite d'un musée, d'une exposition de peinture
    ogled pod vodstvom visite guidée
    na ogled biti être exposé (à la vue)
    na ogled postaviti étaler quelque chose (ali mettre quelque chose) à l'étalage, faire étalage (ali montre) de quelque chose
    film je vreden ogleda le film vaut la peine d'être vu
    (juridično) lokalni ogled reconnaissance des lieux
    mrliški ogled examen médico-légal
    (vojaško) iti na ogled partir en reconnaissance
    na ogled à titre d'essai
    (etnografsko) iti na (ali v) oglede faire une première visite au domicile du fiancé, de la fiancée
  • oglèd (-éda) m visita; ispezione; esame; sopralluogo:
    ogled stavbe ispezione dell'edificio
    ogled razstave visita alla mostra
    ogled na kraju dejanja sopralluogo
    mrliški ogled necroscopia
    etn. iti na oglede fare la prima visita alla famiglia della sposa
    omogočiti ogled tekme permettere di vedere la partita
  • oglédi

    iti na ogléde to visit the family home of an intended spouse
  • ógledi visite ženski spol faite au domicile de la fiancée, du fiancé (avec ses parents)

    iti na oglede (familiarno) chercher femme
  • ógledi

    iti na oglede fam buscar novia
  • Ohr, das, (-/e/s, -en) uho, figurativ posluh (für za); ein feines Ohr iztanjšano uho; abstehende Ohren štrleča ušesa; bis an die Ohren do ušes; sich aufs Ohr legen iti spat; auf den Ohren sitzen sedeti na ušesih; bis über die Ohren do grla, preko glave; bei den Ohren nehmen prijeti za ušesa; sich etwas hinter die Ohren schreiben zapisati si za uho; eins hinter die Ohren geben dati jih nekaj okoli ušes; sich hinter den Ohren kratzen (po)praskati se za ušesom; noch feucht/[naß] nass/grün hinter den Ohren sein biti še moker za ušesi, biti neizkušen; es faustdick hinter den Ohren haben biti prefrigan; ins Ohr sagen povedati na uho; etwas im Ohr haben imeti v ušesu, v ušesih; jemandem mit etwas in den Ohren liegen nadlegovati koga z, nenehno komu nekaj govoriti; mit halbem Ohr zuhören: na pol ušesa; sich eine Nacht um die Ohren schlagen ponočevati, prekrokati noč; viel um die Ohren haben imeti veliko dela, skrbi; jemandem etwas um die Ohren schlagen komu nekaj zelo neprijazno povedati; übers Ohr hauen ogoljufati; zum einen Ohr hinein, zum anderen wieder raus pri enem ušesu noter, pri drugem ven; zu Ohren kommen priti na ušesa; ganz Ohr sein pozorno poslušati; kein Ohr für etwas haben ne imeti občutka za; ein aufmerksames/offenes Ohr finden naleteti na odprta ušesa; jemandem die Ohren voll jammern napolniti komu ušesa z/s (stokanjem itd.); jemandem die Ohren [langziehen] lang ziehen nategniti komu ušesa; rote Ohren bekommen zardeti do ušes, sramovati se; lange Ohren haben vleči na ušesa; die Ohren spitzen prišpičiti ušesa; die Ohren [steifhalten] steif halten ne dati se; sein Ohr zuschließen zapirati si ušesa; sich die Ohren zuhalten mašiti si ušesa; die Ohren klingen jemandem zvoni v ušesih; sein Ohr leihen nakloniti uho
  • okrílje amparo m ; protección f ; refugio m

    pod okriljem noči al amparo de la noche (ali de la obscuridad)
    iti, zateči se pod okrilje ponerse bajo la protección (de)
    vzeti v svoje okrilje tomar bajo su protección; proteger
  • oltár (-ja) m

    1. rel., arhit. altare; ekst. mensa (dell'altare); knjiž. ara:
    glavni, stranski oltar altare maggiore, altare laterale
    baldahinski, baročni, gotski, krilni, zlati oltar altare a baldacchino, barocco, gotico, a sportelli, dorato

    2. pren. altare;
    položiti življenje na oltar domovine sacrificare la vita sull'altare della patria
    iti, stopiti pred oltar andare all'altare
    doseči čast oltarja essere innalzato agli altari
    povezanost prestola in oltarja il trono e l'altare
  • oltre

    A) avv.

    1. onstran, preko:
    andare troppo oltre pren. iti čez; prekoračiti mero
    farsi oltre iti, stopiti naprej

    2. dlje (časovno):
    non è il caso di aspettare oltre ne kaže čakati dlje
    essere oltre negli anni, nell'età biti v letih

    B) prep.

    1. onstran, prek, čez:
    oltre la strada prek ulice, čez cesto
    oltre ogni limite, ogni dire pren. čez vsako mero
    paesi oltre cortina hist. dežele onkraj železne zavese

    2. več kot (časovno):
    aspetto oltre un'ora čakam že več kot uro

    3. poleg, povrh:
    oltre il vitto e l'alloggio pagano anche gli extra poleg hrane in stanovanja plačajo tudi posebne izdatke

    4.
    oltre a razen
  • oltremare

    A) avv. prek morja:
    emigrare oltremare iti, emigrirati čez lužo

    B) m invar.

    1. čezmorske dežele:
    brigate d'oltremare čezmorske, prekomorske brigade

    2. ultramarin (barva)

    C) agg. invar. ultramarinski
  • ombre [ɔ̃br] féminin senca, tema; sled; pretveza

    il fait 30° à l'ombre je 30° v senci
    dans l'ombre v senci, figuré skrit, samoten
    à l'ombre (figuré) v senci, pod okriljem
    s'asseoir à l'ombre sesti v senco
    il n'y a pas l'ombre (d'un doute) niti sledu ni (o kakem dvomu)
    sous (l')ombre pod pretvezo
    scène féminin en ombres chinoises scena s senčnimi podobami (kitajsko gledališče)
    avoir peur de son ombre lastne sence se bati, biti zelo strašljiv, plašen
    courir après une ombre loviti prazno senco, vdajati se praznim upom
    être, mettre à l'ombre (populaire) biti v zaporu, vtakniti v zapor
    être, rester dans l'ombre biti, ostati v senci, v ozadju; igrati stransko vlogo
    n'être plus que l'ombre de soi-même (figuré) zelo shujšati
    faire de l'ombre senco dajati
    faire ombre à metati senco na, figuré zasenčiti
    tout lui fait ombre vse ga plaši
    laisser quelqu'un dans l'ombre (figuré) pustiti koga v nejasnosti
    lâcher la proie pour l'ombre (figuré) spustiti plen za (prazno) senco
    passer comme une ombre hitro mimo iti, hitro miniti, biti kratkotrajen
    suivre quelqu'un comme une ombre komu kot senca slediti, ne se ganiti od njega
    vivre dans l'ombre živeti v samoti, v skromnih razmerah
    c'est l'ombre et le corps ta dva sta neločljiva
    il y a une ombre au tableau (figuré) je neka neprijetnost v tej zadevi