pònijeti ponèsēm, pònijeh pȍnije, pȍnio pȍnijela, pȍnijet in ponèsen -èna (ijek.), pònēti ponèsēm, pònēh pȍnē, pȍneo pȍnela, pȍnēt in ponèsen -èna (ek.)
I.
1. ponesti: ponijeti što sobom u grob; nemojte me ovdje ostavljati, ponesite me pravo kući; čovjek ponese kišobran kad je oblačno; idimo kuda nas ponesu noge
2. odnesti: ponesi to odavde
3. malo nesti, ponesti: ponio sam, pa stao i opet ponio
4. zanositi: tko bi nju, koja je ponijela, umiriti mogao; ona oseti da je ponela
5. nastaviti: ponijeti čašu
6. obroditi: godina je dobro ponijela; vinogradi nisu ove godine ponijeli
7. začeti nositi: već je od četrnaeste godine ponio naočare
8. dobiti: od neprijatelja je ponio nekoliko rana
9. prevzeti: omladina koja je imala da ponese veliku ideju socijalizma odlučno se zalagala za svoje ideale
10. zanesti: neobično jako čuvstvo ponese i starca
11. ponijeti glavu na pazar ponesti glavo na prodaj; davo ga ponio, poneo naj ga vrag odnese
II. ponijeti se
1. prevzeti se: o dobru se ne ponesi, a u zlu se ne poništi
2. sporeči se s kom: ponijeti se s kim
3. iztegniti se: dječak se ponio za grozdom što je bio na vrtoglavom vršku
4. ekspr. zavrteti se: uhvatili se parovi i ponijeli se po sobi
5. obnesti se: u ovoj varošici naše jedinice su se dobro ponele
Zadetki iskanja
- pòpasti pòpadnēm
1. pasti na: knjigu je popala prašina
2. popasti: popale ga muke; popao ga strah
3. rda ga popala! da bi ga vrag pocitral! - portare
A) v. tr. (pres. porto)
1. nositi, prenašati:
portare un pacco nositi paket
portare in seno un fanciullo nositi, biti noseča
portare qcn. in trionfo nositi na ramenih
portare in tavola servirati, nositi na mizo
portare qcn. in palma di mano pren. koga visoko ceniti
portare qcn. alle stelle pren. koga povzdigovati, kovati v nebo
portare legna al bosco, acqua al mare, vasi a Samo, nottole ad Atene, cavoli a legnaia pren. vodo nositi v Savo, v morje
2. prinesti, prinašati (tudi pren.):
portare qcs. in dono kaj prinesti v dar
portare aiuto, soccorso (a) pren. pomagati (komu)
portare guerra (a) pren. voj. napovedati vojno (komu), napasti (koga);
portare qcs. a conoscenza di qcn. pren. koga seznaniti s čim
3. pren. predložiti, predlagati; ekst. navesti, navajati:
portare qcn. come candidato predlagati koga za kandidata
portare prove navesti dokaze
4. peljati:
portare i bambini a spasso peljati otroke na sprehod
l'autobus porta al centro avtobus pelje v mestno središče
5. speljati, napeljati:
hanno portato l'elettricità fino all'ultimo paese elektriko so napeljali do zadnje vasi
che buon vento ti porta? pren. kaj te je prineslo? odkod pa ti?
portare l'acqua al proprio mulino pren. speljati vodo na svoj mlin
portare avanti pren. pospešiti
portare in alto dvigniti, dvigovati; pren. povzdigniti, povzdigovati
portare su pren. dvigovati
6. nositi s seboj; odnesti, odnašati:
la corrente portava relitti d'ogni genere vodni tok je nosil vse mogoče predmete
che il diavolo ti porti! naj te vrag vzame!
portare via odnesti, odnašati; odpeljati:
l'hanno portato via in manette odpeljali so ga vklenjenega (v lisice)
7. voziti, voditi:
portare l'automobile voziti avto
portare in porto zapluti z ladjo v pristanišče
portare in porto un affare pren. spraviti posel pod streho
8. pren. prinesti, prinašati; povzročiti, povzročati:
portare danno povzročiti škodo
portare fortuna, disgrazia; pog.
portare bene, male prinašati srečo, nesrečo
portare scalogna pog. prinašati nesrečo
9. nositi (na sebi):
portare la pelliccia nositi krzno
portare gli occhiali nositi očala
portare i calzoni pren. šalj. nositi hlače
portare i capelli lunghi imeti dolge lase
portare alta la testa hoditi z dvignjeno glavo
portare il viso basso hoditi s sklonjeno glavo
10. pren. gojiti, čutiti:
portare amicizia (a) biti komu prijatelj
portare odio (a) sovražiti
portare in cuore pren. nositi, čutiti v srcu
portare pazienza potrpeti
portare rispetto (a) spoštovati
11. prenašati:
portare bene, male l'alcol biti dober, slab pivec
portare bene gli anni dobro se držati za svoja leta
B) ➞ portarsi v. rifl. (pres. mi porto)
1. peljati (se), iti:
portarsi sulla destra peljati v desno
2. ravnati, obnašati se:
portarsi da gran signore ravnati kot velik gospod
3. držati se:
come ti porti? kako je kaj (zdravje)? - prēndere*
A) v. tr. (pres. prēndo)
1. prijeti, zgrabiti; vzeti, jemati:
prendere in braccio vzeti v naročje
prendere il toro per le corna pren. zgrabiti bika za roge
prendere qcn. per il bavero zgrabiti koga za ovratnik; pren. iz koga se briti norca
prendere qcn. per il naso pren. koga voditi za nos
prendere qcn. per il collo pren. koga zgrabiti, držati za vrat
prendere qcn. per il culo, per i fondelli iz koga se norčevati; ekst. koga prevarati
prendere di mira qcn. pren. na koga se spraviti
prendere di peso sunkoma dvigniti
prendere di petto qcs., qcn. odločno se lotiti (česa, koga)
prendere qcn. di punta pren. komu se odločno zoperstaviti
un tipo da prendere con le molle človek, s katerim je treba ravnati v rokavicah
2. vzeti, jemati; priskrbeti si
3. vzeti, jemati; dobiti; prejemati:
prendere uno stipendio misero prejemati bedno plačo
prenda pure (v vljudnostnih frazah) le vzemite! postrezite si!
o prendere o lasciare vzemi ali pusti!
prendere in affitto vzeti v najem, najeti
prendere in prestito sposoditi si
prendere lezioni (da) hoditi na inštrukcije, na učne ure (k)
prendere esempio, ammaestramento (da) zgledovati se (po), učiti se (od)
4. vzeti, jemati; nositi s seboj
5. peljati se (s čim):
prendere il treno peljati se z vlakom
6. dvigniti, iti po:
vado a prendere la bambina all'asilo grem po hčerko v vrtec
7. ukrasti
8. prijeti, ujeti, uloviti:
prendere all'amo pren. ujeti na trnek
prendere un granchio pren. hudo ga polomiti
prendere due piccioni con una fava pren. ujeti dve muhi na en mah
prendere nella rete pren. dobiti, ujeti v svoje mreže
9. ujeti, zalotiti:
prendere qcn. in fallo, in flagrante, con le mani nel sacco zalotiti koga pri dejanju, na delu
prendere qcn. in castagna pren. zalotiti koga na delu; ujeti koga pri napaki
10. osvojiti, zavzeti:
prendere d'assedio oblegati
prendere d'assalto osvojiti v naskoku
prendere una donna občevati z žensko
11. pren. lotiti, lotevati se:
fu preso dalla paura lotil se ga je strah
12. zavzeti, zavzemati
13. slikati, fotografirati
14. izmeriti; oceniti, ocenjevati:
prendere la lunghezza di qcs. izmeriti dolžino česa
prendere le misure vzeti mere
15. pren. občevati, ravnati (s):
prendere qcn. per il suo verso ravnati s kom na najprimernejši način
prendere qcn. con le buone, con le cattive biti s kom prijazen, osoren
16. vzeti, jemati; najemati:
prendere alle proprie dipendenze, a servizio vzeti v službo
prendere qcn. con sé vzeti koga s seboj
prendere qcn. in casa sprejeti koga v goste
prendere a bordo vkrcati
prendere in moglie, per marito vzeti za ženo, za moža
17. iti (po), kreniti:
prendere la direzione giusta iti v pravo smer
non so che strada prendere ne vem, po kateri poti naj grem
prendere un dirizzone pren. hudo se zmotiti, pošteno ga polomiti
18. užiti, uživati (hrano, pijačo); vdihniti, zadihati:
prende qcs.? (v vljudnostnih frazah) smem s čim postreči?
prendere un tè popiti čaj
prendere una boccata d'aria iti malo na zrak
19. privzeti:
prendere la forma (di) privzeti obliko, podobo (česa)
prendere di dišati (po), imeti okus (po)
20. navzeti se; biti podoben:
un'abitudine che ho preso da mio nonno navada, ki sem se je navzel od starega očeta
prendere tutto da qcn. biti komu popolnoma podoben
21. vzeti, jemati (razumeti):
prendere alla lettera vzeti dobesedno
prendere qcs. in considerazione kaj upoštevati
prendere in esame kaj preiskati
22. imeti za:
prendere tutto per oro colato pren. vzeti vse za suho zlato
ti avevo preso per un uomo serio imel sem ta za resnega človeka; ekst. zamenjati:
prendere fischi per fiaschi, prendere lucciole per lanterne jemati rog za svečo, zamenjati dvoje stvari, ušteti se pri čem
per chi mi prendi? za koga me imaš?
23.
prendere una decisone skleniti
prendere un provvedimento sprejeti ukrep
24.
prendere la febbre dobiti vročino
prendere il raffreddore prehladiti se
25. dobiti jih, prejeti udarec:
prendere un sacco di legnate dobiti poštene bunke
prenderle, prenderne pog. fasati jih
26.
prendersi cura di qcn. di qcs. ukvarjati se s kom, s čim
prendersi gioco di qcn., di qcs. norca se delati iz koga, česa
prendersi pensiero di qcn., di qcs. poskrbeti za koga, za kaj
27. (v vrsti izrazov je pomen določen s samostalniškim predmetom s členom ali brez njega):
prendere l'abito, l'abito religioso, la tonaca relig. postati duhovnik, redovnik; pomenišiti se
prendere il velo relig. ponuniti se, postati redovnica
prendere abbaglio, un abbaglio (z)motiti se
prendere l'aire pognati se, kreniti
prendere l'avvio začenjati se
prendere alloggio stanovati
prendere casa, domicilio nastaniti se
prendere cappello biti užaljen, ujeziti se
prendere colore pobarvati se
prendere il comando prevzeti poveljstvo
prendere consiglio posvetovati se
prendere commiato posloviti se
prendere fiato oddahniti si, priti do sape
prendere forza okrepiti se
prendere fuoco vneti se (tudi pren.);
prendere la fuga pobegniti
prendere impegno, un impegno obvezati se
prendere il largo zapluti na odprto morje; pren. pobegniti
prendere terra pristati
prendere il lutto črno se obleči
prendere la mano a qcn. zbezljati; uiti komu z vajeti
prendere la mossa začeti
prendere nota zabeležiti
prendere origine izvirati, začeti se
prendere parte (a) udeležiti, udeleževati se (česa)
prendere piede pren. uveljaviti, uveljavljati se; udomačiti se
prendere possesso di lastiti si
prendere posto sesti
prendere atto vzeti, jemati na znanje
prendere quota poleteti, dvigniti se (tudi pren.);
prendere la rincorsa vzeti zalet
prendere sonno zaspati
prendere tempo odlašati; obotavljati se
prendere una cotta zaljubiti se, zatrapati se
prendere coraggio, animo, cuore opogumiti se
prendere paura ustrašiti se
prendere gusto, piacere a qcs. uživati v čem
prendere una sbornia napiti se
prendere vigore okrepiti, ojačati se
prendersi le vacanze, le ferie vzeti dopust, iti na počitnice
prendere voga pren. razširiti se; uveljaviti, uveljavljati se
prendere il volo odleteti (tudi pren.);
prendere forma izoblikovati se
prendere un bagno okopati se
prendere il sole sončiti se
28.
prendere a gabbo zasmehovati (koga), rogati se (komu);
prendere in giro, in gioco norca se delati (iz)
prendere in parola verjeti (komu); držati, prijeti koga za besedo
29.
prenderla, prendersela odzivati se, reagirati:
non so come la prenderà ne vem, kako bo reagiral
prenderla, prendersela con qcn. jeziti se na koga
prendersela skrbeti; vzeti, jemati, gnati si k srcu:
non prendertela troppo! ne ženi si preveč k srcu!
B) v. intr.
1. zaviti (v), kreniti (na):
prendere a destra zaviti na desno
prendere per i campi kreniti po njivah
2. (prendere a + nedoločnik) začeti:
prendere a narrare začeti pripovedovati
3. prijeti se, pognati korenine
4. zagoreti
5. prijeti se (lepilo ipd.)
6. pog.
che ti prenda un accidente! naj te vrag vzame!
C) ➞ prēndersi v. rifl. (pres. ci prendiamo)
1. sporazumeti se; dogovoriti, dogovarjati se
2. spreti se; stepsti se:
prendersi a parole skregati se
prendersi a botte stepsti se, skočiti si v lase
3.
prendersi (per) prijeti se, zgrabiti se (za)
4.
prendersi a benvolere spoprijateljiti se; zaljubiti se
prendersi in antipatia postati si zoprn - prō-sequor -sequī -secūtus sum (prō in sequī)
I.
1. komu slediti, za kom dreviti se, koga poditi, goniti, gnati, preganjati: fugientes longius C., ad repellendum et prosequendum hostem procurrebant C., prosequi aliquem lapidibus Petr.; pren.: fortuna Euphranorem prosequebatur Auct. b. Alx.
2. (po)spremiti (spremljati), sprevajati, poseb. iz spoštovanja ali vljudnosti: Pl., Cu., H., Sen. ph., Gell. idr., quem discedentem universa civitas prosecuta est N., prosequi reginam in freta O., aliquem usque ad agri fines Ci., aliquem officii causā L., legiones ad prosequendos commilitones processerant L., eum milites electi sunt prosecuti C., longe prosequitur euntem V., prosequi exsequias Ci. iti za pogrebom, udeležiti se pogreba, defunctum questu T. ali samo defunctum Petr. mrtveca (umrlega) spremljati (pospremiti) (s tarnanjem, tarnaje), ventus prosequitur euntīs V.; pren.: eos (sc. mortuos) … desiderium prosequitur amicorum Ci., nec delictum venia prosequebatur T. prestopku ni sledilo odpuščanje, Chattos saltus Hercynius prosequitur simul atque deponit T. Hercinski (Herkinski) gozd se razteza ob hatskem ozemlju in se tudi končuje z njim.
3. metaf. koga (po)spremiti (spremljati) s čim (pri odhodu), da(ja)ti komu kaj za na pot, obdariti (obdarovati, obdarjati), (po)častiti koga s čim, podariti (podarjati), nakloniti (naklanjati), pokloniti (poklanjati), izkaz(ov)ati komu kaj, besede (za)kričati za kom, (za)klicati komu: legatos et excipere et prosequi cum donis L., proficiscentem magnis donis L., aliquem veniā V. odpustiti komu, aliquem beneficiis Ci., Cu. izkazovati, aliquem misericordia Ci., virtutem alicuius gratā memoriā Ci., aliquem testimonio Plin. iun., aliquem legato (volilo) Suet., linquentem terram eam votis, ominibus lacrimisque Ci. odhajajočega iz te dežele v solzah pospremiti s prijaznimi voščili, aliquem verbis honorificis Ci. s častnimi besedami ogovoriti (nagovoriti) koga, liberaliter eos oratione C. prijazno jim prigovarjati, prijazno jih nagovarjati, aliquem laudibus L. hvaliti koga, hvalo peti komu, povzdigovati koga, aliquem verbis vehementioribus Ci. klicati komu (za kom) … besede, aliquem contumeliosis vocibus C. kričati za kom sramotilne besede, pospremiti koga z zmerljivkami (psovkami), egredientem verbis Ci. odhajajočemu želeti „srečno pot“ (iron. = „vrag te nesi!“, „vrag te pocitraj!“), sic prosecutus Ph. tako za njim kličoč, te besede za njim govoreč; (o stvareh): illius mortis opportunitatem benevolentiā potius quam misericordiā Ci., lacrimis non minus quam laudibus debitis tam memorabilem mortem L., cum laude … facta atque famam nominis T., non admiratione istā, sed memoriā Val. Max. —
II. (v govoru) nadaljevati, nadalje razlagati, svoje misli razkri(va)ti glede česa, pripovedovati, opis(ov)ati: Corn., Q., Plin. iun., Sen. ph. idr., prosequitur pavitans et fatur V., quod non longius prosequar Ci., quid pascua versu prosequar? V. - rabbit2 [rǽbit] neprehodni glagol
loviti kunce, iti na lov na kunce
prehodni glagol
vulgarno preklinjati, kleti
rabbit me!, rabbit it! sleng naj me vrag vzame!, prekleto!
odd rabbit the idiot! sleng vrag vzemi bedaka! - rana
A) f
1. zool. žaba:
rana alpina rjava sekulja (Rana temporaria)
rana rossa rdeča žaba (Rana fusca)
rana verde zelena žaba (Rana esculenta)
gonfio come una rana pren. napihnjen kot puran
nuoto a rana šport prsno plavanje
cantare come una rana pren. kvakati, regljati (kakor žaba)
2. zool.
rana pescatrice (lofio, gianello) morski vrag, odičar, morska spaka (Lophius piscatorius)
B) agg. invar. voj. (sommozzatore) človek žaba - razuméti to understand; to comprehend, to get, to make out; to grasp, to apprehend, to take in
napačno razuméti to misunderstand, to mistake
ne razumem vas čisto I don't quite follow you
dobro se razumem z njim I get on well with him
tega ne razumem this is beyond me, this is beyond my comprehension, I cannot make head or tail of it
ali naj razumem, da...? am I to take it that...?
me razumeš? do you get me?
(že) razumem I see, I understand
razuméti! radio roger!
ne razumem se na konje I have no experience with horses
nisem mogel prav razuméti njegovega imena I could not catch his name
me razumeš?, si me razumel? do you understand me?, pogovorno got the idea?, pogovorno O.K.?
to se razume that's understood, of course!, I quite see!
slabo ste razumeli you have got hold of the wrong end of the stick
ne razumite me napačno don't get me wrong
to se samo po sebi razume that is a matter of course, that stands to reason, that goes without saying
on se razume na to he is clever at it, he is well versed in it, he is at home in it, he is well experienced (ali skilled) in it
naj me vrag vzame, če razumem! I'll eat my hat if I understand that!
z njim se ni možno razuméti there is no dealing with him
napačno me razumete you mistake me
ona hitro razumeva she is quick-witted
on počasi razumeva he is dull-witted
on ne razume šale he can't take a joke
dobro se razuméti na posle to know one's business
brez nadaljnjega se razume, da... it is an understood thing that...
dobro se razuméti s kom to stand well with someone
dobro se razumejo they get on well together, they get on (ali along) with one another, they are on good terms
ne razumejo se med seboj they are at odds (ali at variance)
ne razumejo se preveč they don't take to one another much
razuméti se kot pes in mačka (figurativno) to get on like cat and dog
dali smo jim razuméti we gave them to understand
dali so mi razuméti, da... I was given to understand that...
tega nisem prav nič razumel (figurativno) I could not make head or tail of it
da, razumel sem! aeronavtika roger! - razza2 f zool. kamenica (Raja)
razza cornuta (manta) morski vrag (Manta birostris) - sable [séibl]
1. samostalnik
zoologija sobolj; soboljevina (krzno); fin slikarski čopič iz sobolje dlake
(grboslovje) črna barva; črna obleka (zlasti kot znak žalovanja, žalosti)
poetično tema
množina črnina, črna obleka (kot znak žalovanja, žalosti)
(= sable antelope) vrsta afriške antilope
2. pridevnik (sably prislov)
sobolji; ki je barve soboljega krzna, temne kostanjeve barve, temen
(grboslovje) črn
poetično temen, mračen, temačen; črn (hudomušno o črncu)
napravljen, izdelan iz soboljega krzna
arhaično žalosten
sable collar ovratnik iz soboljega krzna
his sable Majesty vrag, zlodej - sám alone; sole; only; solo; (brez pomoči) by oneself, unaided, single-handed
čisto sám, sám samcat quite alone, all alone
sám od sebe spontaneously; of one's own accord
jaz sám I myself
on sám he himself
stvar sáma na sebi the thing in itself
sám Cezar Caesar's self
na sám novoletni dan just (ali precisely) on New Year's Day
žrtvovanje sámega sebe self-sacrifice
zaupanje v sámega sebe self-reliance
sáma dobrota ga je he is kindness itself
sáma ljubeznivost ga je do mene he is a perfect angel to me
sám je na svetu he stands alone in the world
on je sám svoj gospodar he is his own master
sáma kost in koža ga je he's nothing but skin and bone, he's just a bag of bones
že sáma ideja je smešna the very (ali the mere) idea is funny
to ni nihče drug kot sám knez he is no less a man than the prince
imeti sám svojo hišo to have a house of one's own
javiti se sám od sebe (prostovoljno) to volunteer
sami so se izdali they betrayed themselves, they gave themselves away
sáma si delam obleke I make my own dresses
sáma si plete nogavice she knits her own stockings
sáma opravlja vse gospodinjske posle she herself does all the housework
sám si strižem lase I cut my own hair
sám si delam večerjo I get my own supper
sám si služi kruh he earns his own bread
vrata se sáma zapirajo the door shuts by itself
to sem sám naredil (brez tuje pomoči) I did it single-handed
to lahko sám vidiš you can see for yourself
leteti sám (brez spremstva, aeronavtika) to fly solo, to solo
presodite sámi! judge for yourselves!
jaz sám sem šel tja I myself went there
ne pustite ga sámega! don't leave him by himself!
to se samo po sebi razume that is a matter of course
lahko to sám napraviš? can you do it alone?
govoriti s kom na samem to speak to someone in private
vi sami to pravite you yourself say so
prepustil sem ga sámemu sebi I left him to himself
sám si kuham I prepare my own dinner
sami njegovi prijatelji ga sovražijo even his fiends hate him
sám vrag te je prinesel the devil himself has brought you
iz sámega egoizma for pure selfishness (ali egoism) - Sansone m
1. biblijsko Samson
2.
muoio Sansone con tutti i filistei šalj. vrag vzemi vse skupaj! - scran [skræn] samostalnik
sleng odpadki, ostanki hrane; drobtinice; hrana
sleng kruh z maslom
bad scran to him! pogovorno vrag ga vzemi! - scratch1 [skræč]
1. samostalnik
praska, neznatna rana, ranica; praskanje, strganje; čečkarija, kar je napisano; startna črta (pri dirkah)
figurativno nič, ničla; prvi začetek
figurativno preizkušnja, dokaz poguma
množina, veterina mahovnica (konjska bolezen)
Old Scratch zlodej, vrag
up to scratch na višini
a scratch of the pen figurativno poteza s peresom
to be up to scratch figurativno biti v formi
to bring s.o. to the scratch figurativno postaviti koga pred odločitev
to bring s.o. up to the scratch figurativno spraviti koga v red
to come up to the scratch, to toe the scratch figurativno ne se izmikati, ne se plašiti, ne se izogibati, izpolniti pričakovanja, napraviti svojo dolžnost, ne se odtegniti (izmuzniti) svoji dolžnosti, pokazati se doraslega položaju, izkazati se
when it came to the scratch ko je prišlo do odločilnega trenutka
to start from scratch iz nič začeti
it is no great scratch to ni bogve koliko vredno
2. pridevnik
skrpan, nehomogen, sestavljen iz neenakih delov, (skupaj) zmašen, improviziran; slučajen, nenameravan; pester, pisan
scratch dinner hitro pripravljena, zmašena večerja
scratch crew hitro (iz vseh vetrov) sestavljeno moštvo
scratch paper konceptni papir - set on prehodni glagol
naščuvati na; navaliti na, napasti; močno pritiskati na; pripraviti do, napeljati k; sprožiti, pognati, začeti, spraviti v tek
neprehodni glagol
(redko) iti naprej, napredovati
to set on a dog on s.o. naščuvati psa na koga
the devil set him on to marry her vrag ga je napeljal do tega, da se je poročil z njo - she [ši:]
1. zaimek
ona
she who tista, ki
2. samostalnik (množina shes, she's)
ženska, žensko bitje; žival ženskega spola, samica
3. pridevnik
(v zloženkah) ženski (zlasti o živalih)
the only she I admire edina ženska, ki jo občudujem
is the child a he or a she? je otrok deček ali deklica?
a litter of 2 hes and 3 shes skot dveh samčkov in treh samičk
I like my new car, she is so smart všeč mi je moj novi avto, je tako ličen
she-wolf volkulja
she-bear medvedka
she-devil vražja ženska, vrag v ženski podobi
she-dragon figurativno hišni zmaj
she-king slabšalno babji kralj
she-relatives žensko sorodstvo - slíkati pintar ; (opisovati) pintar, describir
slikati koga hacer el retrato de alg
slikati v olju, s pasteli pintar al óleo, al pastel
slikati po naravi pintar del natural
dati se slikati (v olju) hacerse retratar (al óleo)
slikati vraga na steno, klicati vraga (fig) llamar la desgracia
vrag ni tako črn, kot ga slikajo no es tan feo el diablo como le pintan - speed*2 [spi:d]
1. prehodni glagol
drviti, goniti, pognati (konja); naganjati, priganjati (koga); hitro (kaj) opraviti, pohiteti (s čim), pospešiti, dati (čemu) večjo hitrost
zastarelo sprožiti (strelico); odposlati, (hitro) odsloviti (posloviti se od)
arhaično pomagati (komu), želeti srečo
2. neprehodni glagol
hiteti, drveti, hitro iti, leteti
avtomobilizem voziti z veliko hitrostjo
zastarelo uspevati, napredovati, biti uspešen ali srečen, imeti srečo
to speed an arrow izstreliti (sprožiti) strelico
the devil speed him! vrag ga vzemi!
God speed you! bog z vami!
to speed the parting guest zaželeti vse dobro odhajajočemu gostu
he sped well arhaično dobro jo je zvozil
to speed away odbrzeti, odhiteti
he sped away like an arrow odbrzel je kot strelica
to speed down zmanjšati hitrost (čemu), zavreti (kaj)
to speed up povečati hitrost (čemu)
to be fined for speeding biti kaznovan zaradi prevelike hitrosti, prehitre vožnje - strabenedire* v. tr. (pres. strabenedico) pog. od srca blagosloviti, blagoslavljati:
che Dio ti strabenedica! šalj. vrag te pocitraj! - strána ž, tož. strânu, mn. strâne
1. stran: strana svijeta; ležati na lijevoj, na desnoj -i; gledati sa -e od strani; prva strana u knjizi; okrenuti govor na drugu -u obrniti pogovor na drugo stran; prostirati, širiti se na sve -e; na -u ići iti na stran; na -u metnuti, ostaviti na -u dati, pustiti na stran; na -u pozvati na stran poklicati: novu -u okrenuti novo stran obrniti, na novo začeti; s božje -e moliti za božjo volji, pri kriščevih ranah rotiti; zarađivati sa -e po strani zaslužiti; nauka mu nije sa -e znanost mu ni postranska zadeva; na sve četiri -e svijeta; šalu na -u šalo na stran; debela strana zadnjica, rit
2. stranica, stranska ploskev: kocka ima šest strana
3. tujina: otići na stranu, živjeti na -i
4. kraj, pobočje: strana brijega
5. spol: muška i ženska strana; držati kome -u podpirati koga; s onu -u na drugi strani; ćorava mu strana! naj ga vrag vzame!