Franja

Zadetki iskanja

  • mísel pensamiento m ; idea f ; reflexión f ; opinión f

    asociacija (izmenjava) misli asociación f (cambio m) de ideas
    branje misli intuición f del pensamiento
    prenos misli transmisión f del pensamiento; telepatía f
    svoboda misli libertad f de pensamiento
    žalostne misli pensamientos m pl tristes
    vodilna misel idea f directriz, idea dominante
    osnovna misel idea fundamental
    zatopljen v misli abismado en su meditación
    niti (še) v mislih ne! ¡ni por pensamiento!, ¡ni pensarlo!
    baviti se z mislijo (da ...) proyectar (alipensar en ali proponerse) (inf)
    biti enih misli s kom estar de acuerdo con alg, compartir la opinión de alg
    imeti isto misel encontrarse en (ali con) los pensamientos
    gojiti misel abrigar una idea
    prodajati se črnim mislim entregarse a reflexiones tristes
    kako ti pride to na misel? ¿cómo se te ocurre eso?
    ni mi prišlo na misel no me pasó por el pensamiento
    prišlo mu je na misel, da ... se le ocurrió la idea (de inf), concibió la idea (de inf)
  • mŕžnja haine ženski spol , rancune ženski spol , animosité ženski spol , aversion ženski spol

    iz mržnje do par haine de, par aversion pour
    gojiti mržnjo do koga nourrir de la haine contre quelqu'un, avoir (ali éprouver, ressentir) de l'aversion pour quelqu'un
  • mŕžnja odio m (do a) , aborrecimiento m , antipatía f , aversión f

    iz mržnje do por odio a
    gojiti mržnjo do tener odio a
  • muse [müz] féminin muza, pesnikova inspiratorica; pesniška inspiracija; pesništvo; umetnost

    Muse Muza (boginja)
    les muses pesništvo
    cultiver les muses pesniti, gojiti pesništvo
    (vieilli) courtiser les muses poskusiti se v pesništvu
  • náda (-e) f knjiž. speranza, aspettativa, attesa; knjiž. speme:
    gojiti, imeti nade sperare, nutrire la speranza
    vzbujati nade far sperare
    goljufive, prazne nade speranze ingannevoli
    velike nade grandi speranze, grandi aspettative
  • nágnjenje (-a) n

    1. inclinazione, tendenza, disposizione; penchant; vocazione:
    nagnjenje za študij inclinazione allo studio
    nagnjenje k politiziranju politicismo
    gojiti nagnjenje do česa avere un penchant per qcs.

    2. affetto; benevolenza
  • natation [natasjɔ̃] féminin plavanje

    ceinture féminin de natation plavalni pas
    épreuves féminin pluriel de natation plavalne tekme
    faire de la natation gojiti plavanje, plavati
  • nautique [notik] adjectif navtičen, brodarski, pomorski, vodni

    sport masculin nautique vodni šport
    fête féminin nautique prireditev na vodi
    faire du ski nautique gojiti smučanje na vodi
  • noj samostalnik
    (ptica) ▸ strucc
    reja nojev ▸ strucctenyésztés
    farma nojev ▸ struccfarm
    rejec nojev ▸ strucctenyésztő
    gojiti noje ▸ struccokat tenyészt
  • nòsiti nȍsīm, oni nòsē, nòsi, nȍšāh nȍšāše, nòsih nòsi, nòsio nòsila, nȍšen -a
    I.
    1. nositi: nositi teret, bolesnika, ranjenika, robu na trg; nositi na glavi, na ledima, na srcu; nositi novo odijelo, očevo ime; voda nosi čamac; konj nosi jahača; vjetar nosi prašinu; žena nosi devet mjeseci
    2. prinašati, nositi: vjetar nosi kišu
    3. prenašati, raznašati, prinašati: nositi vijesti, glasove
    4. opravljati: nositi funkciju urednika
    5. prinašati: koja vas sreća nosi na Mokrice
    6. nesti: kokoš nosi jaja; tko je srećan, njemu i pijetlovi nose jaja
    7. roditi: vinograd lijepo nosi
    8. prinašati (dobiček): znanje uvijek korist nosi
    9. nesti: puška daleko nosi
    10. nositi glavu u torbi biti, živeti v veliki nevarnosti; vikati koliko ga grlo nosi vpiti na vse grlo; davo da te nosi naj te hudič vzame; nositi kožu na pazar nositi kožo na prodaj, podajati se v nevarnost; neka te mutna voda nosi naj bo po tvojem; to nosi on na duši to leži na njegovi duši
    II. nositi se
    1. nositi se: ona se lijepo nosi; teret se težko nosi
    2. ekspr. ubadati se, ubijati se: nositi se dramskim režijama
    3. širiti se: o tome se nose čudnovati glasovi
    4. nositi se mišlju ukvarjati se z mislijo, imeti v mislih, nameravati; nositi se nadom upati, gojiti upanje
    5. nòsi se! izgubi se!
  • ódij haine ženski spol , antipathie ženski spol , aversion ženski spol

    iz odija do par aversion pour
    gojiti, imeti odij do nourrir de la haine contre, avoir (ali éprouver, ressentir) de l'aversion pour
  • ódij odio m (do a) ; animosidad f ; antipatía f

    iz odija do por odio a
    gojiti, imeti odij do tener odio a
  • ōdio m sovraštvo:
    avere, concepire, covare, nutrire, portare, serbare odio per qcn. gojiti sovraštvo do koga, sovražiti koga
    avere in odio qcn. koga sovražiti
    essere, venire in odio a qcn. biti osovražen, zasovražen
    odio di classe razredno sovraštvo
    in odio a qcn., qcs. zoper koga, kaj; proti komu, čemu
  • odium -iī, n (odīre, gl. ōdī)

    1. sovraštvo, mržnja, črt, sovražnost, zoprnost = nenaklonjenost (naspr. amor, benevolentia, favor, gratia), pl. odia tudi = pojavi (izrazi, vzgibi) sovraštva: Ter., H., Plin., Sen. ph., Sen. tr. idr., odium est ira inveterata Ci.; s subjektnim gen.: in odium Graeciae pervenit N. (gl. spodaj besedno zvezo), odio ingratae civitatis expulsus N.; z objektnim gen.: se non odio hominis (do moža) id fecisse N., odium mulierum, Autronii Ci., regis Iust., vestri Ci. do vas, defectionis C. zaradi odpada; z adj. ali svojilnim zaimkom: o. decemvirale L. do decemvirov, o. tuum Ter. do tebe, o. nostrum O. ali vestrum L. do nas, do vas; s praep.: o. in omnes Ci., in Romanos Vell., Aur., in mulieres Gell., nota in eum Seiani odia T., o. erga Romanos N., adversus Persas L., adversus hostes Val. Max., procerum odia inter se Iust., intestinum inter patres plebemque o. L. Pomni: odia sibi conciliare Ci. ali suscipere odium alicuius Ci. ep. ali in odium alicuius (per)venire N. nakopati si sovraštvo koga, incurrere in odia hominum Ci. priti (zabresti) v sovraštvo, alicui esse odio C. ali in odio L. osovražen (zoprn) biti komu, odio habere aliquem (aliquid) Pl., O. ali odium habere in aliquem (aliquid) Ci. sovraštvo (mržnjo) gojiti do koga (česa), črtiti (sovražiti) koga (kaj), odium concipere (suscipere N.) in aliquem Ci. sovraštvo naperiti (naperjati) proti komu (v koga), (za)sovražiti koga, in odium quemquam vocare Ci. ali odium facere (alicuius rei) Q., Plin. pristuditi, omrziti, omraziti, priskutiti koga (kaj), magno odio in aliquem ferri N. zelo črtiti koga, odium alicuius rei me cepit Ci. zasovražil sem kaj, mrzi mi kaj, priskutilo se mi je kaj.

    2. meton. predmet sovraštva (mržnje) =
    a) zoprn, osovražen, zagaten, neprijeten človek: Pl., Ter., Antonius, insigne odium (poseben predmet sovraštva) omnium hominum vel … deorum Ci., odium eos omnium populorum esse Iust.
    b) zoprno, sovražno, nadležno vedenje: Ter., odio qui possit vincere regem H., quod erat odium! quae superbia! Ci.
    c) zoprnost, neprijetnost, gnus, stud: neque agri neque urbis odium me percepit Ter. ni mi zoprno niti podeželje niti mesto, odio es Pl. neprijeten si mi, sin odio est vobis Pl., ne novi verbi assiduitas odium pariat Corn.
  • oljka samostalnik
    1. Olea europaea (drevo) ▸ olajfa
    posaditi oljke ▸ olajfát ültet
    gojiti oljke ▸ olajfát nevel
    les oljke ▸ olajfa
    nasad oljk ▸ olajfaültetvény
    sorta oljk ▸ olajfa fajtája
    stara oljka ▸ öreg olajfa, vén olajfa
    listi oljke ▸ olajfalevelek
    plodovi oljk ▸ olajfa termése
    Povezane iztočnice: divja oljka

    2. (plod) ▸ olajbogyó, olíva
    olje iz oljk ▸ olívaolaj
    vložene oljke ▸ eltett olíva
    izkoščičene oljke ▸ magozott olajbogyó
    pridelava oljk ▸ olívatermesztés
    obiranje oljk ▸ olajbogyószüret
    Povezane iztočnice: namizna oljka, zelena oljka, črna oljka
  • orhideja samostalnik
    Orchidaceae (rastlina) ▸ orchidea
    vrste orhidej ▸ orchideafajták
    razstava orhidej ▸ orchideakiállítás
    cvet orhideje ▸ orchideavirág
    gojenje orhidej ▸ orchideatermesztés
    gojiti orhideje ▸ orchideát nevel
    tropska orhideja ▸ trópusi orchidea
    divja orhideja ▸ vad orchidea
    cvetoča orhideja ▸ virágzó orchidea
    šopek orhidej ▸ orchideacsokor
    bela orhideja ▸ fehér orchidea
    Povezane iztočnice: širokolistna orhideja
  • pascere

    A) v. tr. (pres. pasco)

    1. agr. pasti:
    pascere l'erba pasti travo

    2. gnati na pašo

    3. ekst. nahraniti; ekst. potešiti, zadovoljiti

    B) v. intr. agr. pasti se

    C) ➞ pascersi v. rifl. (pres. mi pasco)

    1. hraniti se, jesti (tudi pren.):
    pascersi di ghiande jesti želod, prehranjevati se z želodom
    pascersi d'aria gojiti iluzije

    2. uživati (v, ob)
  • penchant tujka franc. m invar. nagnjenje, simpatija:
    avere un penchant per qcn., per qcs. gojiti nagnjenje do koga, česa
  • perutnína (-e) f pollame; ekst. pennuti:
    gojiti, krmiti perutnino allevare pollame, dar da mangiare al pollame
  • plastenjak samostalnik
    vrtnarstvo (rastlinjak) ▸ fóliasátor, fóliaház
    presajati v plastenjak ▸ fóliasátorba kiültet
    sejati v plastenjak ▸ fóliaházba vet
    gojiti v plastenjaku ▸ fóliasátorban termeszt
    ogrevan plastenjak ▸ fűtött fóliasátor
    postavitev plastenjaka ▸ fóliasátor felállítása