Franja

mimogrécē prisl., mȉmogrēd prisl. spotoma, mimogrede: htjedoh onako mimogrece posjetiti još roditelje

mimòhodom prisl. spotoma, mimogrede

načìtati -ām
I. spotoma, v naglici brati, prebrati: o tome sam nešto nejasno načuo ili načitao
II. načitati se potešiti željo po čitanju

ȍvlāš prisl.
1. površno, na rahlo, na lahko: ovlaš svezati; ja ću se ovlaš osvrnuti na ovo pitanje; spazi je jedru i crnu, s ovlaš prebačenom povezačom
2. spotoma, mimogrede: počinjao je razgovor izdaleka, interesujući se, kao ovlaš, o dogadajima
3. neopazno: mlada žena se ovlaš nasmiješi

ùmimogrēd prisl. mimogrede, spotoma: kod spomenika talaca mi se umimogred uvijek zaustavljamo

ȕspūt prisl. spotoma: usput ćeš mi uzeti robu u dućanu; nije mi usput; ja ću pričati usput

ùspūtno prisl. spotoma

ȕzgrēd, ȕzgredicē, ȕzgrēdno, ȕzgrēdom prisl. spotoma: ja ću uzgred uzeti knjigu

zaùspūt prisl. spotoma

kòjasiti se -īm se
1. pokazati se, kazati se, prikazati se, prikazovati se: u planini se kojasili vuci; svakog dana kojasio se ispod njenih prozora
2. ekspr. nasmehniti se: sreća mu se kojasila
3. spotoma pozdraviti: prodosmo mimo kuću, ispred koje stajaše njegova domaćica, ljuta na nas što niti svraćamo, niti se kojasimo kao što je red

mȉmogrēdan -dna -o ki se spotoma primeri: ovo mora biti zadnji njihov sastanak, osim sasvim slučajnih i mimogrednih

mimògredica ž redko dogodek, ki se spotoma primeri: to su prigodne -e intuitivnog saznanja duše

namínuti nàmīnēm (se) spotoma se oglasiti: nije mi bila namjera da naminem

nàvraćati -ām
I.
1. kazati pravo pot, napeljevati na pravo pot: navraćati koga na pravi put
2. napeljevati: navraćati vodu na svoj mlin, na svoju vodenicu
3. spotoma se ustavljati: navraćati u usputne gostione
4. nagovarjati, napeljevati: navraćati koga da ne ide na put
II. navraćati se spotoma se ustavljati

navrátiti nàvrātīm
I.
1. pokazati pravo pot, napeljati na: da ove ljude navratiš na pravi put
2. napeljati: navratiti vodu na svoj mlin, na svoju vodenicu
3. spotoma se ustaviti, oglasiti se: reče sinu da navrati kod prijatelja, u školu
4. nagovoriti, napeljati: navratiti koga da otkaže službu
5. nacepiti: navratiti voćke, kruške
II. navratiti se
1. spotoma se ustaviti, oglasiti se: on će se uveće kod nas navratiti
2. vrniti se
3. dobiti: roditelji se navratilo mlijeko
4. planiti na: bio je gladan pa se navratio na meso

rúka ž, daj. rúci, tož. rûku, mn. rȗke, rod. rùku
1. roka: gvozdena ruka = jaka ruka = čvrsta ruka; pružiti komu -u u pomoć; dići -u na koga; raditi nešto na svoju -u; pustiti komu slobodne -e; biti čija desna ruka; imati što pri ruci; biti srećne -e; biti čistih ruku; crtati slobodnom -om; voditi dijete za -u; držati konce u svojim rukama imeti niti v svojih rokah; imati koga u rukama; imati pune -e posla; ići komu na -e, na -u pomagati komu; dok bi -om o -u zelo hitro, kaj kmalu; uraditi nešto na brzu -u narediti nekaj v naglici, zelo hitro; polaziti, poći za -om posrečiti se, uspeti; imati prljave -e; primiti koga raširenih ruku sprejeti koga z odprtimi rokami; ruka ruku mije, a lice obadvije; molim, -u na srce; s -e mi je spotoma mi je, priročno mi je
2. vrsta: ima tu knjigu od svake -e
3. način: u neku -u ima pravo
4. u najmanju -u vsaj