Franja

iz predl. z rod. iz: učiti iz knjige; uspomene iz djetinjstva; iz dana u dan; učiniti što iz ljubavi; kupiti iz prve ruke; raditi iz uvjerenja; počiniti nešto iz osvete; otići iz grada; izbiti komu što iz glave; iz očiju mu viri lukavost; sve činjenice se nižu jedna iz druge; ljudi iz naroda ljudje iz ljudstva; noć iz prvog na drugi decembar

iz predl. s gen. pokazuje
1. mjesto odakle se što udaljuje, odakle što izlazi: priti iz hiše; privreti iz srca; potovati Maribora v Ljubljano; piti iz kozarca
piti iz čaše; pismo iz Zagreba; vlak iz Beograda
2. vrijeme otkako nešto traje: spomin iz nekdanjih časov
uspomena iz davnih vremena; to znanje ima iz srednje šole; iz dneva v dan
iz dana u dan; iz mladega
iz djetinjstva
3. način kako se radnja dogodila; iz srca rad ustrežem
od srca rado sam na usluzi; to znam iz glave
napamet
4. uzrok zašto se radnja dogodila: laž iz zadrege
laž u neprilici; to je storil iz obupa
to je učinio u očajanju
5. od čega je što načinjeno: verižica iz čistega zlata
lančić od suhoga, od žeženoga zlata; iz lesa izrezljan kip
od drveta izdjeljan, izdeljan kip; žganci iz ajdove moke
žganci od heljdina brašna
6. iz muhe narediti konja; priti iz dežja pod kap doći sa crniša na goriš

iz počétka prisl. od začetka

iskákati ìskāčēm
I. skakati ven, iz: iz kaldrme iskače kamenje; od muke mu oči iskakahu
II. iskakati se naskakati se

izmed predl. s gen.
1. između: luna posije izmed oblakov
2. od: izmed vseh najmlajši; nekdo izmed vaščanov
neko od seljana
3. iz, izmedu: odbor izvoli predsednika izmed sebe
iz svoje sredine

od, oda predl. z rod.
1. od: ići od kuće do škole; evo ti od mojih novaca; udaljujem se od grada; od jutros te čekam; došlo je pismo od strica; uzmi ključ od ormara; on je slijep od rodenja; u ovoj samoposlužnoj trgovini možete dobiti sve od šivaće igle do lokomotive
2. od, mimo, izmed: on je veći od mene; on zna manje od drugih; od svih najbolji izmed vseh najboljši; jedno od njih nošaše svijeću eden izmed njih je nosil svečo; od svih je ljepša mimo vseh je lepša
3. zaradi: umrijeti od gladi; razboljeti se od tuge
4. v: to je nama od koristi, od pomoći
5. iz: haljine od kadife, od svile
6. pred, od: tko se od ljudi krije, bolje da ga nije
7. s, z: varoš od sto hiljada stanovnika; djevojka od sedam godina

para... (gr. pará) s pomenom pri, ob, proti, iz, pred itd.

s, sa predl.
I. z orod.
1. s, z: (družba, skupnost, zveza) došla je s mužem; rastavio si me sa ženom
2. s, z: (način) slušati s pažnjom, narod ga je dočekao s radošću
3. s, z: (čas) sa svršetkom ove godine; sa svakim danom rastu vaši uspjesi
II. z rod.
1. iz, s, z: gledati s prozora; svjetlo s Istoka; ići sa zabave
2. zaradi: volim ga sa njegove smjernosti; sa rada zaboravlja sve drugo; s lude glave je to učinio
3. od: (čas) s početka, s večera
4. za: (mera) s prsta debeo
5. s, z: (način) hraniti djecu s preslice i desnice ruke
6. od: (odnos) s moje strane možeš biti miran; s vremena na vrijeme; s dana u dan

s
(ispred samoglasnika i zvučnih suglasnika z) predl.
I. s gen.
1. s, sa: s konja pasti; priti s hribov
doći sa planina
2. s, sa, od: s strani gledati
sa strane gledati; vsem s poti
iti svima se skloniti s puta; začeti s kraja
početi od kraja
3. iz: priti s Koroškega
doći iz Koruške
II. s instr. s, sa
1.
(društvo, zajednica, pratnja): družiti se s tatovi
družiti se s lupežima; lasje s kožo vred
kosa zajedno s kožom; knjiga s podobami
knjiga sa slikama; žena s košarico
žena sa košaricom; potovati s prijateljem
putovati sa prijateljem; mož s sekiro ga je udaril
muž sa sjekirom ga je udario
( mož ga je udaril s sekiro
muž ga je udario sjekirom); v zasedi čakati s puško
u zasjedi čekati s puškom; pogovarjati se s prijatelji
razgovarati s prijateljima
2.
(sredstvo, oruđe) u shrv. bez predloga: pisati s peresom
pisati perom; zatrpati prostor s knjigami
zatrpati prostor knjigama; s prepričevanjem dobiti koga na svojo stran
uvjeravanjem dobiti koga na svoju stranu
3. s potjo kaj opraviti usput što uraditi

ȁbadžija m (t. abadžy) pog. krojač, žnidar, ki dela obleke iz domačega sukna, prim. aba

abáhija ž, abáija ž, abája ž, abájlija ž (t. abai, ar.) podsedelna odeja iz domačega sukna: zlatom vezene -e

ȁben -a -o (gl. aba) iz domačega sukna, iz abe: -a kabanica

abònosov, ȁbonosov -a -o iz ebenovine: -o pokućstvo

àdrija ž adrija, tkanina iz česane volne: smoking iz -e

ȁdventīvan -vna -o adventiven, ki raste iz starega tkiva: adventivan izdanak, -a mladica; -a flora doseljena, prinesena flora

ágar -ja m (malaj.) agar, agar-agar, sluzava tvar iz azijskih morskih alga

ájet m (t. ajet, ar.) stavek, vrsta, citat iz korana

àlemov -a -o narejen iz draguljev: -e gore; đerdan alemov

almàsija ž (t. elmasije) jed iz želatine in sladkorja

àlmāzan -zna -o, almàzli neskl. prid. diamanten, narejen iz draguljev, kot dragulj: -zna suza, almazli prsten