Franja

Zadetki iskanja

  • iz predl. z rod. iz: učiti iz knjige; uspomene iz djetinjstva; iz dana u dan; učiniti što iz ljubavi; kupiti iz prve ruke; raditi iz uvjerenja; počiniti nešto iz osvete; otići iz grada; izbiti komu što iz glave; iz očiju mu viri lukavost; sve činjenice se nižu jedna iz druge; ljudi iz naroda ljudje iz ljudstva; noć iz prvog na drugi decembar
  • iz predl. s gen. pokazuje
    1. mjesto odakle se što udaljuje, odakle što izlazi: priti iz hiše; privreti iz srca; potovati Maribora v Ljubljano; piti iz kozarca
    piti iz čaše; pismo iz Zagreba; vlak iz Beograda
    2. vrijeme otkako nešto traje: spomin iz nekdanjih časov
    uspomena iz davnih vremena; to znanje ima iz srednje šole; iz dneva v dan
    iz dana u dan; iz mladega
    iz djetinjstva
    3. način kako se radnja dogodila; iz srca rad ustrežem
    od srca rado sam na usluzi; to znam iz glave
    napamet
    4. uzrok zašto se radnja dogodila: laž iz zadrege
    laž u neprilici; to je storil iz obupa
    to je učinio u očajanju
    5. od čega je što načinjeno: verižica iz čistega zlata
    lančić od suhoga, od žeženoga zlata; iz lesa izrezljan kip
    od drveta izdjeljan, izdeljan kip; žganci iz ajdove moke
    žganci od heljdina brašna
    6. iz muhe narediti konja; priti iz dežja pod kap doći sa crniša na goriš
  • iz počétka prisl. od začetka
  • iskákati ìskāčēm
    I. skakati ven, iz: iz kaldrme iskače kamenje; od muke mu oči iskakahu
    II. iskakati se naskakati se
  • izmed predl. s gen.
    1. između: luna posije izmed oblakov
    2. od: izmed vseh najmlajši; nekdo izmed vaščanov
    neko od seljana
    3. iz, izmedu: odbor izvoli predsednika izmed sebe
    iz svoje sredine
  • od, oda predl. z rod.
    1. od: ići od kuće do škole; evo ti od mojih novaca; udaljujem se od grada; od jutros te čekam; došlo je pismo od strica; uzmi ključ od ormara; on je slijep od rodenja; u ovoj samoposlužnoj trgovini možete dobiti sve od šivaće igle do lokomotive
    2. od, mimo, izmed: on je veći od mene; on zna manje od drugih; od svih najbolji izmed vseh najboljši; jedno od njih nošaše svijeću eden izmed njih je nosil svečo; od svih je ljepša mimo vseh je lepša
    3. zaradi: umrijeti od gladi; razboljeti se od tuge
    4. v: to je nama od koristi, od pomoći
    5. iz: haljine od kadife, od svile
    6. pred, od: tko se od ljudi krije, bolje da ga nije
    7. s, z: varoš od sto hiljada stanovnika; djevojka od sedam godina
  • para... (gr. pará) s pomenom pri, ob, proti, iz, pred itd.
  • s, sa predl.
    I. z orod.
    1. s, z: (družba, skupnost, zveza) došla je s mužem; rastavio si me sa ženom
    2. s, z: (način) slušati s pažnjom, narod ga je dočekao s radošću
    3. s, z: (čas) sa svršetkom ove godine; sa svakim danom rastu vaši uspjesi
    II. z rod.
    1. iz, s, z: gledati s prozora; svjetlo s Istoka; ići sa zabave
    2. zaradi: volim ga sa njegove smjernosti; sa rada zaboravlja sve drugo; s lude glave je to učinio
    3. od: (čas) s početka, s večera
    4. za: (mera) s prsta debeo
    5. s, z: (način) hraniti djecu s preslice i desnice ruke
    6. od: (odnos) s moje strane možeš biti miran; s vremena na vrijeme; s dana u dan
  • s
    (ispred samoglasnika i zvučnih suglasnika z) predl.
    I. s gen.
    1. s, sa: s konja pasti; priti s hribov
    doći sa planina
    2. s, sa, od: s strani gledati
    sa strane gledati; vsem s poti
    iti svima se skloniti s puta; začeti s kraja
    početi od kraja
    3. iz: priti s Koroškega
    doći iz Koruške
    II. s instr. s, sa
    1.
    (društvo, zajednica, pratnja): družiti se s tatovi
    družiti se s lupežima; lasje s kožo vred
    kosa zajedno s kožom; knjiga s podobami
    knjiga sa slikama; žena s košarico
    žena sa košaricom; potovati s prijateljem
    putovati sa prijateljem; mož s sekiro ga je udaril
    muž sa sjekirom ga je udario
    ( mož ga je udaril s sekiro
    muž ga je udario sjekirom); v zasedi čakati s puško
    u zasjedi čekati s puškom; pogovarjati se s prijatelji
    razgovarati s prijateljima
    2.
    (sredstvo, oruđe) u shrv. bez predloga: pisati s peresom
    pisati perom; zatrpati prostor s knjigami
    zatrpati prostor knjigama; s prepričevanjem dobiti koga na svojo stran
    uvjeravanjem dobiti koga na svoju stranu
    3. s potjo kaj opraviti usput što uraditi
  • ȁbadžija m (t. abadžy) pog. krojač, žnidar, ki dela obleke iz domačega sukna, prim. aba
  • abáhija ž, abáija ž, abája ž, abájlija ž (t. abai, ar.) podsedelna odeja iz domačega sukna: zlatom vezene -e
  • ȁben -a -o (gl. aba) iz domačega sukna, iz abe: -a kabanica
  • abònosov, ȁbonosov -a -o iz ebenovine: -o pokućstvo
  • àdrija ž adrija, tkanina iz česane volne: smoking iz -e
  • ȁdventīvan -vna -o adventiven, ki raste iz starega tkiva: adventivan izdanak, -a mladica; -a flora doseljena, prinesena flora
  • ágar -ja m (malaj.) agar, agar-agar, sluzava tvar iz azijskih morskih alga
  • ájet m (t. ajet, ar.) stavek, vrsta, citat iz korana
  • àlemov -a -o narejen iz draguljev: -e gore; đerdan alemov
  • almàsija ž (t. elmasije) jed iz želatine in sladkorja
  • àlmāzan -zna -o, almàzli neskl. prid. diamanten, narejen iz draguljev, kot dragulj: -zna suza, almazli prsten
Število zadetkov: 874