-
dôl dȍla m dol, dolina: dol vala
-
dól -a (i ou̯) m, lok. mn. po doleh star. dolina, dol, do: potok teče po -u; zvonjenje se razlega čez hrib in dol
zvonjava odjekuje nadaleko; valovni dol
-
dôl pril. dolje, dole: hoditi po stopnicah gor in dol; pot zavije dol proti reki; dol izdajalci; če mu boš ugovarjal, bodo vsi križi dol
budeš li mu prigovarao, nastaće pravi rusvaj; en dinar gor ali dol
jedan dinar više ili manje
-
dô dȍla m, mest. u dòlu, mn. dòlovi dol, dolina; po gorama, po dolovima povsod; za gorama, za dolovima daleč
-
dȍlje (ijek.), dȍle (ek.) prisl.
1. spodaj: dolje i tu zvijezde sjaju
2. dol: pogleda prvo gore, pa zatim dolje; gledati na koga odozgo dolje; hodati dolje-gore (gore-dolje) hoditi gor pa dol
3. dol: dolje takva politika; dolje s takvom politikom; dolje vlada
4. dolje potpisani spodaj podpisani
-
nȉcē prisl.
1. gl. ničice
2. dol, na tla: skinuti haljine nice; ona pade nice o zemljicu crnu
-
nȉčicē prisl.
1. na obraz, na zobe, naprej: pasti ničice na zemju; pred njim ležao je ničice čitav svijet
2. dol, na tla: gledati ničice zemlji; kad se vidje Luka u nevolji, ničice se pred Marka bacio
-
smíljeti smílīm (ijek.), smíleti smílīm (ek.) zlesti skupaj, dol
-
stjȅrati -ām (ijek.), stȅrati -ām (ek.) segnati skupaj, dol, v: stjerati ovce u gomilu; stjerati koga s konja; stjerati koga u sirotinju
-
stjerívati stjèrujēm (ijek.), sterívati stèrujēm (ek.) seganjati skupaj, dol, v
-
strčávati str̀čāvām
I. tekati skupaj, dol
II. strčavati se zbirati se, tekati skupaj, dol
-
kalávati kàlāvām (it. calare) dial. iti dol, navzdol: kalavati niza stube
-
pozbàcati -ām pometáti dol: pozbacati sve s kola
-
sašétati sàšētām, sàšēćēm priti dol, prisprehajati se dol: pa sašeta niz bijelu kulu
-
síći sîđēm, oni sîdū, síđi, síđoh síđe, sìšao sìšla, sìšāvši
1. sestopiti: sići s planine, s tornja
2. stopiti s, z: sići s konja; sići s konja na magarca; sići s prijestola
3. izstopiti: sići s voza, s vlaka
4. stopiti, iti dol: sići u pakao, u jamu
5. spustiti se: sići niz Dunav
6. sići s uma, s pameti duševno oboleti; sići s pozornice umakniti se iz javnosti; sići s dnevnoga reda ne biti več predmet razpravljanja; srce mu je sišlo u pete srce mu je padlo v hlače; sići u grob leči v grob
-
snijèti snèsēm (ijek.), snéti snèsēm (ek.)
1. odnesti dol: snijeti kamen s brda, mrtva Marka na jaliju
2. znesti, znositi skupaj: snijeti rastrkane stvari na jedno mjesto, na gomilu
3. znesti: kokoš kako snese jaje, zakokoće; jedno jaje snijela, sav komšiluk smela
-
snòsiti snȍsīm
1. odnašati dol: snositi kukuruz s tavana
2. znašati, nositi skupaj: snositi žito u stog
3. nesti: gdje vam kokoši snose
4. prenašati: snositi nesreću, posljedice
5. nositi: snositi troškove, odgovornost
-
sòriti sȍrīm
I. podreti, skotaliti dol: sorite krov koji je na nas kao kamen grobni sio
II. soriti se
1. podreti se, skotaliti se dol
2. odmevati: soriše se brda i doline
-
spȁdati -ām
1. padati, lesti dol: spadaju mi čarape
2. padati, nižati se: cijene živežnim namirnicama spadaju; vrućina spada
3. hujšati
4. spadati: to ne spada ovamo, u vašu struku; spadati u ludnicu, u tamnicu
5. pripadati: napravite red, kako to po propisima spada; na vas to ne spada to vam ne pripada
6. spodobiti se: on je večeras bio naš gost u kući i valjalo ga je dočekati kao što spada
-
spȁsti spȁdnēm
1. pasti: spale mu cipele s nogu; jahač je spao s konja i teško se povrijedio; temperatura je duboko spala; cijene su neočekivano spale; ona je u moralnom pogledu duboko spala; kvalitet robe spao je na najniži nivo
2. zdrkniti dol: hlače su mu spale
3. ponižati se: on je spao na to da od svojih prijatelja prosi milostinju
4. shujšati: uslijed briga i bolesti grdno je spao
5. spasti s nogu opešati, zgruditi se: od duga hodanja oni su spali s nogu; gazda sad časti svoje prijatelje rakijom, da mnogi spadne s nogu; spasti na prosjački štap priti na beraško palico; spala knjiga na dva slova ostalo je malo tistih, ki se s tem delom še ukvarjajo