Franja

Zadetki iskanja

  • íti grem i grem, pojdi pojdite i pojdite, grede greddč -a -e, šel (šeu) šla šlò i šló, bom šel i pojdem
    1. ići: iti peš, naprej, nazaj; iti ven
    izaći; iti mimo
    prolaziti, proći; iti prek česa
    prelaziti, preći preko čega; iti na pot
    ići, poći na put; iti s hriba
    silaziti s brda; iti navkreber
    ići uzbrdo, penjati se uzbrdo; iti na sprehod
    poći u šetnju; iti gor
    peti se; iti dol
    silaziti; iti na vojsko
    ići u rat; iti na semenj
    ići na pazar, na vašar; iti na vlak, na morje; iti na svatbo
    ići u svatove; iti na koline
    ići na gozbu poslije klanja svinje; iti na ples
    ići na igranku, na ples; iti na večerjo, na kosilo
    ići na večeru, na ručak; iti na obisk
    ići u pohode, u posjetu, posetu; iti na vas
    ići na momački sastanak u selu; iti v vas
    ići u posjetu, posetu; iti po opravkih
    ići po poslu, za poslom; iti k vojakom
    ići u vojsku; iti v partizane; iti nad sovražnika
    ići na neprijatelja; grem k poroki
    idem na vjenčanje, venčanje; vi greste k maši
    vi idete na misu; tovarišica je šla od seje
    drugarica je išla, se vraćala sa sjednice, sednice; mi gremo bratu nasproti
    mi idemo bratu u susret; iti po svetu
    odbiti se od kuće, u bijeli svijet; iti na lov
    ići u lov; iti na delo
    ići na posao; iti na limanice
    ići na lijepak, lepak, uhvatiti se na lijepak, upasti u klopku; iti k studencu po vodo
    ići na izvor po vodu; iti po zdravnika
    ići po liječnika (leč-), po ljekara, lekara; iti domov
    ići kući; iti spat
    ići na spavanje, leći; delo sem končal, sedaj grem spat
    posao sam završio, sada ću leći; deklica gre na potok prat
    djevojka (dev-) ide na potok da opere rublje
    2. ura gre točno
    sat je tačan, sat ide tačno; iti z vlakom, z avtom
    putovati vlakom, vozom, kolima; cesta gre čez polje
    put ide preko polja; iti komu na živce, na jetra
    ići kome na živce, dosadivati komu, uznemirivati koga; mleko je šlo čez
    mlijeko, mleko je prekipjelo, -pelo; cene gredo kvišku
    cijene, cene skaču; vse gre narobe = vse gre navzkriž
    sve ide naopako; iti na stran
    ići od sebe, ići napolje; iti s trebuhom za kruhom
    ići s trbuhom za kruhom; po letu dni zakona sta šla narazen
    poslije, posle godinu dana braka oni su se rastavili; kako gre sadje na trgu
    kakva je prođa voću na pijaci; vse gre skozi njegove roke
    sve ide kroz njegove ruke, o svemu vodi on računa; iti za pogrebom
    ispratiti pokojnika
    3. na jok mu gre
    tek što nije zaplakao; na pomlad gre
    proljeće, proleće se približava; vse gre podenj
    nuždu vrši u postelju; žito gre v klasje
    žito klasa; zelje, solata gre v glave
    kupus, salata se glaviča, salata je zametnula glave; to ji ne gre v glavo
    to joj ne ide u glavu; sedaj mu gre za nohte
    sad mu je dogorjelo, dogorelo do nokata; gre ti za glavo
    radi ti se o glavi
    4. kako ti gre
    kako živiš, kako si; ne gre lahko, pa vendar gre
    nije nama lako, ali ipak, probijamo se; iti vase
    povući se u se; to gre predaleč
    tu se prekardašilo, prevršila dara mjeru, meru, to je već preko jego; moj up je šel po vodi
    moje se nade rasplinule; iti rakom žvižgat
    tornjati se odavdje; vse je šlo rakom žvižgat
    sve je propalo; iti po gobe
    propasti; iti pod rušo
    umrijeti, umreti; iti po riti k maši
    doživjeti neuspjeh; iti se mance
    igrati se neku dječju igru; iti se slepe miši
    igrati se žmure; pojdi se solit
    idi do đavola; iti pod kožo gledat
    leći, ići na spavanje; iti zamož
    udati se; iti v Rim ekspr.
    poroditi (se); sedaj gre zares
    sada je stvar ozbiljna
    5. sonce gre za goro
    sunce sjeda, seda, zalazi za goru; dež, sneg, toča gre
    kiša, snijeg, sneg, grad pada
    6. pripadati: dati vsakemu kar mu gre
  • cikcàkati -ām iti, hoditi v okljukih
  • cìkljati -am dial.
    1. težko nositi, vleči: jedva cikljam ovu vreću brašna
    2. težko hoditi, iti
  • čepùkati -ām stopati, počasi hoditi, iti, vleči se: on ore, a snaha mu čepuka za njim i baca u brazdu sjeme
  • đȉsati -ām, dísati đȋsām
    1. skakati: viče, brate, i đisa kao parip
    2. iti, tavati, bloditi: gola i bosa kroz sokake disa
    3. šepati: đisa jadnik na jednu nogu
  • gȁziti -īm
    I.
    1. iti, korakati, stopati: iza nas gazi deset boraca
    2. spuščati se v kaj: niti sam gazio u trgovinu, niti se razumijem, razumem u nju
    3. teptati: osjećam se kao da su me mečke gazile; čak su i grobove gazili
    4. bresti: gaziti kroz vodu; rijeka se ne može svugdje gaziti
    5. mešati: gaziti ilovaču i praviti ciglu
    6. orati, pluti: brod gazi tri metra u dubinu
    7. kršiti, teptati: gaziti zakone
    8. goniti meh: on na koru gazi orgulje, napuhuje mijeh
    9. drozgati: gaziti grožđe
    10. rastiti, raščiti: pijetao (petao) gazi kokoš
    11. tlačiti: on još gazi zemlju še je živ
    12. broditi: gaziti u krvi
    II. gaziti se hoditi si po nogah: u gurnjavi su se gazili
  • grèsti grèdēm, grésti grédēm grêm (samo sed. č., aor. in impf.) zastar. iti, hoditi: kuda gredeš (greš); obnoć grede, a obdan počiva ponoči hodi, podnevi pa počiva; osam dana, osam noći gredu; ona gredijaše tiho paunovskim korakom; tud ja gredoh kući; život i kletva zajedno gredu
  • ìći ìdēm, oni ìdū, vel. ìdi, aor. ìdoh ìde ìdoše, impf. ȉdāh ȉdaše, del. ìšao ìšla
    1. iti: ići pješke, peške; sada idemo kući; kada idete u grad?; skoro će ići vlak, voz; sat ide polagano; poslovi idu slabo; to ide na tvoj trošak; to joj ne ide u glavu; ići u nekoj stvari suviše daleko; ići čijim stopama, čijim tragom iti po stopinjah nekoga; ići s duhom vremena; ići u korak s modom; ići kome uz nos kljubovati komu; ići kome na živce; ići od sebe iti na stran; ići trbuhom za kruhom; idi mi s očiju! izgubi se mi spred oči!; to mi ne ide iz glave; ide mu karta ima srečo v igri, pri kartanju; ide joj san na oči drema se ji; ići dokraja gnati zadevo do konca; ići za svojim očima, za svojom glavom samostojno se odločati; to mu je išlo za rukom to se mu je posrečilo; ići kome na lijepak iti komu na limanice; to mu ne ide od ruke to mu ne gre od rok; ići na tanak led lotevati se negotove stvari; ići svojim putem brigati se za svoje zadeve; ta idi, molim te! beži no, beži!; što ne ide, ne ide kar ne gre, ne gre
    2. potovati, peljati se: ići vozom, vlakom na more; ići parobrodom, avionom
    3. iti, padati: čitav dan ide kiša
    4. prihajati, približevati se: već ide proljeće, proleće
    5. vreti na dan: suze joj idu na oči
    6. prodajati se: ova roba dobro ide (na pijaci)
    7. prizadevati si: on ide za tim da se okoristi situacijom
    8. voditi: ova ulica ide kroz čitavu varoš
    9. biti: odmah iza mosta, iza kuće ide željeznička pruga
    10. hoditi, družiti se: kaži s kim ideš i ja ću ti kazati ko si
    11. tikati se: ove riječi tebe idu
    12. iti, biti: koliko puta ide pet u deset?
    13. nanašati se: na težak zločin ide težak zakon
    14. iti, pripadati: sve ćeš dobiti što te ide
    15. spadati: Mažuranić ide u red najvećih pjesnika naših
    16. dogajati se: sve to ide i dan-danas
    17. idi u peršun! pojdi k vragu!; idi u bestragiju! izgini, da ne slišim več o tebi!
  • izíći ìzīdēm, izídi, izídoh ȉzīde, izìšao izìšla
    1. iti: izići u šetnju; izašli su u bioskop, u kino
    2. iti (ven, iz), oditi iz: otac je izišao iz sobe vrlo oprezno, gotovo na prstima
    3. iziti: izišla je knjiga iz štamparije; izišlo je sunce; mjesec će skoro izići
    4. izbruhniti: izišle su boginje
    5. končati se: sve će se dobro izići; sve će na dobro izići
    6. postati: iz njega je izišao dobar dak; krivo ne može nikad na pravo izići
    7. zbledeti: izišla je boja
    8. nastati: odatle bi mogao izići veliki istočni rat
    9. zrasti: Stojan je izišao lep i ugledan mladić
    10. stopiti: žene su izišle na prozore
    11. stopiti pred oči: kad sam prolazio ulicom, izicde mi slika vojvodanskih sela
    12. miniti: izišla je godina dana; od onoga dogadaja izišlo je deset godina
    13. izgubiti se: ovo je izišlo iz običaja
    14. izstopiti: izići iz manastira; zbog slabog materijalnog stanja morao je izići iz škole; igrač je morao izići iz igre
    15. opraviti s kom: izići s kim na kraj; s njim ću lahko izići na kraj
    16. priti: kad je izišao sa robije, čekali su ga novi zadaci ko je prišel iz ječe ..., ko je odsedel ...; izići s kim na mejdan sprejeti s kom dvoboj; izišao je na glas nadaleko na daleč je zaslovel; već su po stranama gdje je bio pijesak i slabija zemlja izišli sa srpom že so v krajih ... začeli žeti; dune vjetar i odnese galiju bogzna kuda, da za tri mjeseca nije mogla izići na svoj pravi put se ni mogla vrniti na pravo pot; ti izidi na visoku kulu povzpni se na visok stolp; izići s predlogom predlagati; izići pred narod stopiti pred ljudstvo; kula je izišla iz svoga temelja stolp je zrasel iz temelja; izići iz noći preživeti noč; koliko izide to sve skupa koliko znaša to vse skupaj; ako bi se ostalo pri usvojenoj praksi, onda bi izašlo da nosioci zemaljskih kandidatskih lista ne mogu učestvovati pri senatorskim izborima če bi se ostalo pri sprejeti praksi, bi to pomenilo, da ...; on je izišao iz naroda on izhaja iz ljudstva
  • ìzljeći ìzljegnēm (ijek.), ìzleći ìzlegnēm (ek.) dial. iti, oditi, vziti: izljegne carev sin da se šeta; izljegoše pred bijelu crkvu; nije smio izljeći iz svoje kuće; sunce je već uveliko izljeglo
  • kolíšiti kòlīšīm
    1. iti, hoditi okrog: daleko je kolišio onu kuću
    2. hoditi okrog česa: reci što si naumio, nemoj kolišiti
    3. izogibati se česa: što ima, steče zakupljujući desetinu, a kako je čovjek rijetke ćudi, prezirao i kolišio sve što je osmanlijsko
  • koràcati -ām korakati, iti: pod večer koracaju umorni ljudi sa rada
  • krúžiti krûžī
    1. krožiti: sunce prividno kruži oko zemlje; u narodu kruže glasovi; avion je kružio iznad, oko grada
    2. obkrožati: lice su joj kružili pramenovi kose
    3. krožiti iz roke v roko: pletara kruži u društvu
    4. iti, voditi v serpentinah: perivojem kruže steze
    5. ekspr. bloditi: avet kruži dvorcem
  • òdmicati -čēm
    I.
    1. odmikati: odmicati posude od vatre
    2. oddaljevati se, odhajati: on brzo odmiče poljanom
    3. ekspr. prodajati se, iti: ova roba dobro odmiče
    4. napredovati, odsedati se: pod njegovom rukom rad dobro odmiče
    II. odmicati se odmikati se
  • okolìšati -ām
    1. iti, hoditi naokrog, po ovinkih, okoliš: okasnio sam, trebalo je okolišati
    2. po ovinkih govoriti, po okoliših govoriti, namigavati: što sam dosad sve okolišao, ovdje ću izrijekom da kažem; govori kratko, ne okolišaj
  • póći pôdēm, oni pôdū, pódī, pódoh, póde, pòšao pòšla
    1. iti, oditi: poći u partizane; vlak, voz je upravo pošao; podoh u boj ljuti; vrijeme je da se pode čas je, da gremo
    2. poći za koga omožiti se s kom; Ivanka je pošla za moga brata Ivanka se je omožila z mojim bratom; poći za rukom posrečiti se; to mi je pošlo za rukom; pošao mi posao, pošla mi trgovina delo mi gre, trgovina mi gre; pošla mi karta v igri sem začel dobivati; pošla joj vatra u obraze kri ji je zalila lice; poći za kim slediti, iti v sled za kom; kada si ti pošao u školu kdaj si začel hoditi v šolo; danes je pošla lijevom nogom danes je vstala z levo nogo; sve je pošlo naopako, tumbe vse gre narobe; mi ćemo poći sa svoga stajališta mi bomo startali s svojega stališča; pošlo je sve po starom vse je po starem, nič ni novega
  • prehòditi prèhodīm
    1. prehajati, iti, hoditi čez: prehoditi preko pustih planina; kruh u meso prehodi
    2. hoditi pred, spredaj, voditi: ovaj je ovan prehodio dvije godine
    3. prehoditi: svud hodismo, Bosnu prehodismo
  • prethòditi prèthodīm iti, hoditi pred kom, pred čim: ovim posljednjim dogadajima prethodi dugogodišnja priprema ti zadnji dogodki so se dolgo pripravljali
  • prìstajati -ajēm
    1. iti, hoditi za kom, slediti komu: podranio u lov u planinu, za njim stara majka pristajaše; za slanom rukom ovce pristaju
    2. privoljevati, sprejemati kaj: Dubrovčani su pristajali uza slovenski (slavenski) život; pristajati na što, na uslove
    3. pritrjevati, soglašati: pristajati uz koga, na što, uz nečije mišljenje
    4. pridruževati se komu: pristajati uz koga
    5. pristajati: pristajati uz obalu, u pristaništu
    6. ekspr. hoditi za kom, gledati za kom: po selu se govorilo da Jure za njom pristaje, a da ga i ona lijepo gleda
  • prošétati pròšētām, pròšēćēm
    I.
    1. popeljati na sprehod: majka je prošetala dijete
    2. sprehoditi se po čem: prošetati ravno polje
    II. prošetati se
    1. sprehoditi se: prošetati se po gradu
    2. iti, hoditi: prošetaše dva gospodičića po Stambolu gradu bijelome