Franja

tr̀buh m, mn. tr̀busi tȑbūha
1. trebuh, abdomen: rasporiti kome trbuh nožem; životinje mirno stoje do -a u nanosu snijega; dobiti trbuh postati trebušat; hvatati se rukama za trbuh od smijeha grabiti se z rokami za trebuh od smeha; gledati jedan drugom u trbuh gledati drug drugemu u trebuh, v skledo; zalijepio mu se trbuh za leda zelo je suh; igra -a trebušni ples; ona ima trbuh do zuba je visoko noseča; ići (s) -om za kruhom iti s trebuhom za kruhom
2. trebuh, drobovje, vamp: čujem kako mu se mućka pivo u -u
3. ekspr. lakota: ako ga trbuh ne natjera da štogod radi, razum ga neće
4. prednik: danas od -a popa Miloša ima mnogo čeljadi
5. potomstvo: otad sve do danas taj je trbuh vladao u Skadru

tr̂nje s trnje: baciti koplje u trnje vreči pueko v koruzo; preko -a stići do čega s težavo se dokopati do česa

tròjiti -īm ekspr. potrojevati: on se trojio oko žene s potrojeno ljubeznijo je skrbel za ženo

trûbnī -ā -ō trobni: trubni znak znamenje s trobento

túći túčēm, oni túkū, túci, túcijāh -āše in túčāh -āše, túkoh tûče túkosmo, tûkao túkla, túčen -a
I.
1. tolči: tući so, kavu, kafu u havanu, koga pesnicom po ledima; grad je pola sata tukao polja i vinograde; kiša je tukla po prozorima; more tuče talasima o obalu
2. biti: sat tuče podne; konj tuče zadnjim nogama
3. tolči, premagati: tući neprijatelja
4. premagovati, biti močnejši: kraljica tuče u svim pravcima (šah)
5. tolči, udarjati: tući na vrata, na prozor
6. klati, ubijati: tući svinje, ribu
7. tolči, streljati: naš mitraljezac tukao je pravo u neprijateljski rov
8. tolči, treti: tući orahe
9. skopiti, kastrirati: tući ždrijepca, bika
10. žuljiti, tiščati: tvrde cipele tukle su mi noge ne manje od kamenja
11. udarjati: cigani tuku u cimbale; njena ruka tuče po klaviru
12. biti plat zvona: zvono na požar tuče
13. tolci, utripati, biti: sam čuje kako mu tuče srce
14. tolči: tući lan, kudjelju
15. tući žicu po ovinkih skušati kaj dobiti, izmoledovati; tući koga kao vola u kupusu neusmiljeno pretepati koga; tući rekord; tuče mi srce za kim srce mi bije za kom, hrepenim po kom
II. tući se
1. tolči se: oni se tuku pesnicama
2. biti se: tući s neprijateljem u dvoboju
3. bojevati se, biti se: tući se na život i smrt; tući se iz pušaka streljati se; tući se uskršnjim jajima trkati se s pirhi; tući se po svijetu, po svetu potikati se po svetu

ȕgalj ȕglja m
1. premog: kameni, mrki, smedi, drveni, orašasti, komadni ugalj; ložiti ugljem kuriti s premogom
2. drveni ugalj oglje; životinjski ugalj živalsko oglje; koštani ugalj kostno oglje
3. živi ugalj žerjavica

ȕgljēn -ena m, mest. u ugljènu
1. premog: smedi, mrki ugljen rjavi premog; kameni ugljen črni premog; drveni ugljen lignit; orašasti, komadni ugljen; ložiti -om kuriti s premogom
2. oglje: ugljen kao olovka za crtanje, napravljena od drvenog ugljena
3. živi ugljen žerjavica
4. ekspr. bijeli ugljen elektrika

ùhvatiti -īm
I.
1. ujeti: uhvatiti zločinca, pticu u zamku, koga za ruku; mačka uhvati miša; uhvatiti koga na ljepak, koga u laži
2. zalotiti: majka ga je uhvatila medu mangupima
3. prijeti: uhvatiti koga pod ruku, djevojku oko pasa, preko struka; uhvatio me grč; testera, pila je uhvatila
4. zateti: na putu nas je uhvatio mrak; noć me uhvatila nadomak grada
5. odkriti, priti na sled: policija je uhvatila lažni novac
6. prijeti (se): malter neće da uhvati; uhvatilo ga vino
7. pograbiti: uhvatiti koga za kosu, za bradu, za oružje
8. presenetiti, zalotiti: uhvatiti zločinca na djelu, u kradi
9. spreleteti: uhvati me strah, groznica
10. ujeti v pero, opaziti: Nušić ima dar da uhvati smešno oko sebe i da ga naslika
11. vpreči: uhvatiti konje u kola
12. uhvatilo ga vino vino mu je stopilo v glavo; uhvati ga nesvijest omedlel je; uhvatiti račun priti na svoj račun; uhvatiti korijena, korena zakoreniniti se; uhvatiti vjeru s kim dati komu moško besedo; uhvatiti maglu = uhvatiti čistinu pobegniti; uhvatilo ga je sunce prijelo se ga je sonce; uhvatiti put po varoši napotiti se po mestu; uhvatiti pravac stanica napotiti se proti postaji
II. uhvatiti se
1. ujeti se
2. prijeti se: uhvatiti za podršku, za stvarne dokaze
3. oprijeti se: uhvatiti se nekog posla
4. narediti se: uhvati se led na vodi, vrhnje, kajmak na mlijeku; uhvatio se mrak
5. uhvatiti se kome za skut zgrabiti se komu za krilo; uhvatiti se za trbuh od smijeha; uhvatiti se kome srca prirasti komu k srcu; uhvatilo ga u krstima prijelo ga je v križu, začelo ga je trgati v križu; uhvatiti se u koštac s kim spoprijeti se s kom; uhvatiti se u kolo vstopiti se v kolo; uhvatilo se sunce mrknilo je sonce

ukršćívati ukr̀šćujēm, ukŕštati ùkr̄štām, ukrštávati ukr̀štāvām križati; ukrštati koplja s kim polemizirati s kom

ùpravljati -ām
I.
1. obračati, naravnavati, usmerjati
2. pošiljati, naslavljati: upravljati molbe na koga
3. vodiči, upravljati, dirigirati: upravljati državom; važnijim poslovima upravlja odbor; upravljati raketu
4. ravnati: upravljati konjem ravnati s konjem; upravljati čamcem, lađom, brodom
II. upravljati se
1. obračati se: magnetska igla upravlja se k polovima
2. ravnati se: on se upravlja po drugima; upravljati se po modi; upravljati se prema vremenu, prema prilikama

uza = pred sičniki z in s, včasih pred šumniki ž in š ter pred enklitikami: uza zdravicu, uza svaku zdravicu diže se čaša; prisloniti ljestvu uza zid; uz želju = uza želju; uz štetu = uza štetu; uza nj stoji još jedan čovjek; uza me vode još neke ljude

úže -eta s, mn. ȕžād ž vrv, vože: uže služi za vezivanje ili dizanje tereta i za vuču; držati za jedno uže s kim delači s kom v slogi

vȍće s
1. sadje: rano, pozno, južno, crvljivo, sušeno, trulo, zrelo, slatko, kiselo, svježe, ukuhano, kandirano voće; brati voće trgati sadje; kupiti voće pobirati sadje: tresti voće; trgovina -em trgovina s sadjem
2. sadno drevje
3. sadovnjak: čekaće nas kod Pavlova -a
4. zabranjeno voće prepovedan sad

vòditi vȍdīm, vȍđāh vȍđāše; vȍđen -a
I.
1. voditi: voditi koga za ruku, koga pravim putem, na pravi put; voditi djetetu ruku kod pisanja; voditi kolo, vojsku ka pobjedi; voditi nadzor imeti nadzorstvo; voditi račune; voditi radnju voditi trgovino, delavnico; voditi parnicu pravdati se; voditi istragu; ovaj put vodi u propast ta pot pelje v pogubo; voditi poslovne knjige; put vodi u varoš
2. peljati: voditi koga pod ruku
3. voditi računa o čemu računati s čim
4. voditi brigu o čemu brigati se za kaj
5. izvajati: voditi porijeklo, poreklo iz stare porodice
6. voditi riječ imeti prvo besedo; voditi ljubav imeti ljubezensko razmerje; voditi koga za nos; voditi veseo život veselo živeti
II. voditi se
1. voditi se: oni se vode za ruke, za ruku
2. ravnati se: pisac se vodio pri pisanju romana najmodernijim književnim principima
3. hoditi, sprehajati se: cijelo jutro vodi se s tim psom

vȍdopādan -dna -o: -a rijeka reka s kaskadami

vòština ž voščina: staro i oštećeno saće, izvađeno iz košnica, namijenjeno za pretapanje, zovemo -om; dok radim, gazda mi zakida, cedi me ko -u, a kada mu se svidi, izbaci me na ulicu; cijediti koga na mrtvu -u skrajno slabo ravnati s kom

vrátiti vrâtīm, vráti; vrátih vrâtī; vrâćen
I.
1. vrniti: vratiti novac, posjetu, posetu, k svijesti, k svesti, u život; vratiti životu vrniti življenju; vratiti žao za gore povrniti hudo s hudim; vratiti žao za sramotu; vratiti milo za drago, šilo za ognjilo
2. odvrniti, odgovoriti: vratiti koga s puta
II. vratiti se
1. vrniti se: vratiti se kući, s puta, na isti predmet; vratiti se prvim vlakom vrniti se s prvim vlakom; vratiti se prvom prilikom vrniti se ob prvi priložnosti
2. vratiti se k sebi zbuditi se iz nezavesti

vrȅća ž (ijek., ek.) vreča: jutena, papirna vreća; kupiti mačku u -i; našla vreća zakrpu našla sta se dva enaka, gliha vkup štriha; staviti koga u istu -u s kim enačiti koga s kom: od šta vreća od toga i petlja kakršni starši takšen otrok; prazna vreća ne može uspravno da stoji; odriješiti, odrešiti -u svojih doživljaja začeti pripovedovati svoja doživetja; prodrta, proderana vreća zapravljivec, razsipnik; biti zavezana vreća biti zmeden, biti neznajdljiv; biti težak kao vreća biti težek kot cent

vrijème vrȅmena s, mn. vremèna, rod. vreménā (ijek.), vréme vrȅmena s, mn. vremèna, rod. vreménā (ek.)
1. čas: sad je vrijeme da se radi; vrijeme sve izliječi; teška vremena smo preturili preko glave težke čase smo preživeli; prekraćivati sebi vrijeme čime krajšati si čas s čim; glagolsko vrijeme; sadašnje vrijeme; aorist je jedno od glagolskih vremena
2. vreme: hladno, kišovito, sunčano vrijeme; kad se mačka umiva, okrenuvši se ka istoku, sluti na lepo vreme
3. neurje: zateklo ih vrijeme na moru
4. menstruacija: žena ako nema vremena, znade da je zanosila
5. na vrijeme pravočasno; za vrijeme rata med vojno; od prije, od pre nekog vremena od nedavno; s vremena na vrijeme od časa do časa; u ono vrijeme reče Isus svojim učenicima tisti čas je rekel ...; srednjoevropsko vrijeme; vrijeme gradi, vrijeme i razgrađuje čas gradi pa tudi podira; svaka sila za vremena, a nevolja redom ide sila in oblast sta minljivi, nesreča pa vsakogar doleti

vr̀šljati -ām
1. motati se, motoviliti se: moj muž već nešto vršlja po kući
2. delati po svoji glavi: je li to politika kad svaki vršlja kako hoće
3. nasilno se vesti, biti nasilen: u ovim selima vršljali su četnici; vršljati trnje nad nečijom glavom, nad nekim samovoljno in objestno ravnati s kom