-
srȉjeđ srijèđa m, mn. srijèđevi (ijek.), srêđ sréđa m, mn. sréđevi (ek.) srednjica, srednja doga v sodovem dnu
-
sròditi srȍdīm
I. povezati s sorodstvenimi vezmi
II. sroditi se
1. stopiti v sorodstvene zveze
2. sprijazniti se: srodio sam se s tom mišlju
3. do vrha spoznati: sroditi se s duhom narodnoga jezika
-
srȍđen -a -o v sorodstveni zvezi, soroden; srȍđenōst ž sorodnost
-
sȑtati sȑćēm
1. drveti: srtati za čim
2. zaletavati se v koga: srtati na koga
-
stálac stálca m hoduljica, otroška stajica za vajo v hoji
-
stanàrica ž
1. stanovalka, sostanovalka (v istem, v drugem stanovanju)
2. gostačka, gostačica
3. stanarica, planšarica: stanarica priskrbljuje kopaoničkim bačijama beli smok i druge proizvode stoke
4. stalna ptica, stalna riba, ki se ne seli v druge kraje, druga morja: razdelio je ptice na -e i selice; ribe -e i ribe skituše
5. bot. ivanjščica
-
stârka ž
1. starka, stara žena
2. starka, ptičja samica v gnezdu
3. staro žganje, stara žganica
4. dial. zadnjica
-
stȁti stȁnēm
1. postaviti se: stati na svoje noge; stati u red stopiti v vrsto
2. stopiti: stati komu na nogu
3. obstati, ustaviti se: konji stadoše sredi puta; stalo mu je srce; mašina je stala
4. nehati: kiša je stala
5. stopiti v veljavo: zakon je stao na snagu
6. upreti se: stati na put zloupotrebama
7. iti, spraviti v: koliko ljudi može da stane u ovu dvoranu?; u džak može da stane 50 kg brašna
8. vstati: on ne može više da stane
9. poleči se: vjetar je stao
10. začeti: stadoše se svađati; ona je stala pjevati
11. stati: to ga je stalo grdnih muka; to bi ga moglo stati glave
12. biti do česa: mnogo mi je stalo do toga da ga uvjerim; nije mi stalo do nekoliko dinara
13. biti odvisno: to je sve stalo do tebe
14. stopiti pred: stati pred sud
15. začeti roditi: vinograd je stao na rod
16. priti do dna, do kraja: stati čemu na kraj
-
stavròfōr -óra m (gr. staurós, phoreús) v pravosl. cerkvi višji duhovnik, ki nosi okrog vratu verižico z zlatim križcem
-
stídak stítka m
1. bot. velecvetna vehrica
2. ostanek jedi v skupni skledi, ki ga iz sramu nihče noče pojesti
-
stjȅrati -ām (ijek.), stȅrati -ām (ek.) segnati skupaj, dol, v: stjerati ovce u gomilu; stjerati koga s konja; stjerati koga u sirotinju
-
stjerívati stjèrujēm (ijek.), sterívati stèrujēm (ek.) seganjati skupaj, dol, v
-
stóa ž (gr. stoa) stoa, stebrišče v Atenah, šola in nauk stoikov
-
strambȍto m (it. strambotto) lit. lirska oblika kitice, popularna v dalmatinski trubadurski poeziji
-
strànčica ž
1. ozka pot: momak ide -om, nakiti se grančicom; sunce se spuštalo za breg te obasjavalo okolne -e; cesta se opet penje uz neku -u
2. vrsta frule, v katero se piha ob strani
-
stŕmiti str̄mīm štrleti, kipeti v nebo: ti si hrast koji je preturio sve oluje i strmi k nebu
-
str̀pati -ām (se)
1. strpati, stlačiti, spraviti (se) v kaj: strpati sve bez reda u jednu sobu, sve u jedan lonac
2. vtakniti (se): strpati koga u zatvor; mi smo se strpali svi u jednu sobu
-
strȕga ž
1. lesa v plotu, vrzel, prehod v plotu: struga na toru ostavlja se što bliže vratima stana kako bi planinci bilo bliže za mužu
2. zagrajen prostor, kjer molzejo ovce
3. struga hudournika
-
strȕgarica ž zgod. ženska, ki je v stari zadružni skupnosti na vrsti, da pomolze ovce v "strugi", gl. struga 2.
-
strȕna ž
1. žima: konjska struna
2. kozja dlaka, kozina
3. struna: violina ima četiri -e; biti kao napeta struna; udariti u krive -e
4. med. bolečine, krči v trebuhu od prenapora pri hoji, nošenju bremena (v ljudski medicini): znala je liječiti i -u