Franja

pȕpak -pka m, mn. pȕpkovi
1. anat. popek: odrezati pupak; dok se dijete ne rodi, pupak mu se ne reže
2. ekspr. središče: bezistan u ove letnje dane postaje pupak beogradskog kafanskog života; pupak zemlje zelo domišljav človek

rezánci rèzānācā m mn. rezanci: juha s -ncima; rezanci od pšeničnoga brašna; duvan rezanac domači tobak (ki si ga pridelovalec sam reže); kidati se na -e zelo se jeziti

rúka ž, daj. rúci, tož. rûku, mn. rȗke, rod. rùku
1. roka: gvozdena ruka = jaka ruka = čvrsta ruka; pružiti komu -u u pomoć; dići -u na koga; raditi nešto na svoju -u; pustiti komu slobodne -e; biti čija desna ruka; imati što pri ruci; biti srećne -e; biti čistih ruku; crtati slobodnom -om; voditi dijete za -u; držati konce u svojim rukama imeti niti v svojih rokah; imati koga u rukama; imati pune -e posla; ići komu na -e, na -u pomagati komu; dok bi -om o -u zelo hitro, kaj kmalu; uraditi nešto na brzu -u narediti nekaj v naglici, zelo hitro; polaziti, poći za -om posrečiti se, uspeti; imati prljave -e; primiti koga raširenih ruku sprejeti koga z odprtimi rokami; ruka ruku mije, a lice obadvije; molim, -u na srce; s -e mi je spotoma mi je, priročno mi je
2. vrsta: ima tu knjigu od svake -e
3. način: u neku -u ima pravo
4. u najmanju -u vsaj

siròtīnjskī -ā -ō siromaški: sirotinjski dom ubožnica; -a kuća revna hiša; -o jelo jed revnih; -a majka, sirotinjski otac mati, oče ki dobrodelno skrbi za sirote; -a suza solza reveža; stigla i njega sirotinjski suza tudi njega je zadelo siromaštvo; tanak kao sveća o -om parastosu suh kakor sveča ob parah reveža, zelo suh; -o živjeti revno živeti; -o ljeto babje poletje; -a trava bot. sladika, Glyceria

sȉsa ž sesek: dijete od sise, na sisi dojenček; odbiti dijete od sise odstaviti otroka od prsi; tek je od sise otpao je še zelo mlad, drži se ga še mleko

sȉto s sito: krupno, rijetko, gusto sito; ja sam prošao sito i rešeto marsikaj sem doživel na svetu; novo sito o klinu visi vsak novinec se trudi, da bi delo opravil kar najbolje; biti na -u i rešetu = biti prosijan kroz sito i rešeto = proći kroz sito i rešeto biti zelo preizkušen; novo sito na visoko seje, sije novo sito drobno seje

sjèkira ž (ijek.), sèkira ž (ek.) sekira: pala mu sjekira u med imel je srečo, imel je krompir; prost kao sjekira zelo neotesan, zarobljen; pijan kao sjekira zelo pijan; pliva kao sjekira ne zna plavati

sr̂ž ž, mest. u sŕži
1. anat. mozeg: izvaditi srž iz kostiju; pokvaren do -i
2. stržen: srž u stablu; zdrav kao drenova srž zelo zdrav; srž jednoga pitanja
3. jedro: srž vojske jedro armade
4. kar je najboljše: srž ove zemlje

stȉgnuti stignēm
1. dohiteti: jedva sam te stigao
2. doseči: uobraženi mladić misli da je stigao Prešerna
3. doleteti, zadeti: i tebe može to da stigne; božja te kletva stigla naj te zadene božja kazen; suza te moja stigla
4. dospeti: stiglo je pismo; vojska je stigla do granice domovine; daleko je stigao veliko je dosegel v življenju; duša stiže do jabučice duša mu je prišla do grla od velikega napora
5. zadostovati, biti dovolj: jedva su mi stigle pare da sve to kupim; nije mi stiglo novaca
6. stignuti do velikoga glasa postati slaven; biti kadar stignuti i uteći biti zelo sposoben in iznajdljiv
7. utegniti: nisam stigao da napišem pismo

svétac svéca m
1. svetnik: životi svetaca; praviti se svecem delati se svetnika; tući koga da sve svece vidi na nebu zelo tepsti koga; ovaj čovjek nije baš svetac; prema svecu i tropar kakršen svetnik, takšne so tisti dan molitve = vsakomur po zaslugi
2. praznik: ne svetkuje -a nikakvoga; ići u -a iti na žegnanje, na proščenje

svôjtljiv -a -o, svòjtljiv -a -o ki ljubi svojce: on je veoma svojtljiv zelo je navezan na svojce; svôjtljivōst ž ljubezen do svojcev, navezanost na svojce

táma ž
1. tema: živjeti u -i; lutati u -i, kroz -u; sjećati se kao kroz -u
2. ekspr. megla: polje je pritisnula tama
3. tušta i tama zelo mnogo: najedanput svanu u pećini tušta i tama od svake vrste ljudi, gl. tudi tma

tmȁ ž
1. gl. tama
2. velika količina
3. prisl. veliko, mnogo: tma božja i tmuša zelo zelo veliko; tušta i tma gl. tušta

tórba ž (t. torba)
1. torba: torba za akta; putnička torba; vojnička, školska, ručna torba
2. malha: prosjačka torba
3. vreca: ženka torbara nosi svoje nedovoljno razvijeno mladunče u torbi na trbuhu
4. metnuti glavu u -u podati se v nevarnost; živjeti glavom u -i živeti lahkomiselno; gladan kao sljepačka torba biti zelo lacen; vragu iz -e iskočiti spretno se rešiti iz nevarnosti

trȃg m, mest. na trágu, mn. trȁgovi
1. sled: ima pouzdanih tragova o njegovoj prisutnosti; odgoj je ostavio neizbrisive tragove u mojoj duši; ući komu u trag priti komu na sled; biti komu na tragu biti komu na sledi; slijediti trag komu slediti koga; ni -a ni glasa o njemu; otići bez -a; zameo mu se svaki trag izgubila se je sleherna sled za njim
2. stopinja, sled (sledí): ići čijim -om; dječje noge ostavljaju tragove u snijegu; tragom srpskohrvatske narodne epike po stopinjah srpskohrvaške ljudske epike
3. potomstvo: dok je -a i koljena mojega
4. to je bez -a skupo to je zelo drago

tr̀buh m, mn. tr̀busi tȑbūha
1. trebuh, abdomen: rasporiti kome trbuh nožem; životinje mirno stoje do -a u nanosu snijega; dobiti trbuh postati trebušat; hvatati se rukama za trbuh od smijeha grabiti se z rokami za trebuh od smeha; gledati jedan drugom u trbuh gledati drug drugemu u trebuh, v skledo; zalijepio mu se trbuh za leda zelo je suh; igra -a trebušni ples; ona ima trbuh do zuba je visoko noseča; ići (s) -om za kruhom iti s trebuhom za kruhom
2. trebuh, drobovje, vamp: čujem kako mu se mućka pivo u -u
3. ekspr. lakota: ako ga trbuh ne natjera da štogod radi, razum ga neće
4. prednik: danas od -a popa Miloša ima mnogo čeljadi
5. potomstvo: otad sve do danas taj je trbuh vladao u Skadru

ȕho ȕha s, mn. ȕši ùšijū (slušni organ) in ùha úhā ter ušèsa ušésā (ročaj na loncu ipd.)
1. uho: čovjek ima dva uha; čovjek ima uši za slušanje: konj striže ušima; pocrvenjeti do ušiju; sjediti na ušima; kazati na uši; pretvoriti se u uho zelo pazljivo poslušati; uho od sjekire, od motike, od igle; provući se kroz iglene uši težko se dokopati do česa; zabadali su lopate do ušiju u zemlju i vadili kamenje; magareće uši oslovska ušesa; knjiga odnosno pojedini listovi imaju magareće uši v knjigi so posamezni listi na vogalu zavihani
2. zool. morsko uho, Haliotis striata

ùštap m ščip: podiže se mjesec malo okrnjen poslije -a; s mene pa na uštap zelo poredkem

ȕzačud prisl.: uzačud se čuditi zelo se čuditi

zȁo zlȁ zlȍ, dol. zlî zlâ zlô
1. hudoben: zao čovjek, zla žena
2. slab: zao glas, zla volja; meni je zlo; on je zlo prošao
3. hud: zla vremena; zla sudbina
4. rana se dala na zlo rana se je poslabšala; u zao čas ob nepravem času; dozlaboga zelo: dozlaboga teško