Franja

krâj krȁja m, mest. u kràju, mn. krȁjevi
1. kraj: rodni kraj; manji i veći krajevi u našoj zemlji; guske se sele u topliji kraj; očaran romantikom -a
2. pokrajina: pasivni, primorski, beskišni krajevi
3. obrežje, obala, kopno: hvali more, drž se -a; srećno stići na kraj
4. konec: pred kraj godine; na kraju godine; slijediti, slediti do na kraj svijeta, sveta; s -a na kraj; izvući tanji kraj potegniti tanjši konec, skupiti jo; okrenuti deblji kraj uporabiti ostrejše ukrepe; ići, dolaziti -u približevati se koncu; ići do -a u nekoj stvari iti do konca v neki zadevi; na -u krajeva navsezadnje; izići s kim na kraj srečno končati s kom, premagati koga
5. krajevina: on zadigne krajeve od habita i zadene ih o pojas
6. kraj, dežela, domovina: ići u stari kraj, vratiti se u stari kraj

kȕća ž
1. hiša: -e nam služe za stanovanje; seoska, gradska kuća; kamena kuća kamnitna hiša; kuća brvnara brunarica; kuća pletara pletenjača, iz protja spletena hiša; kuća na sprat, na kat; jednospratna, jednokatna kuća; najamna kuća najemna hiša; božja, gospodnja kuća božja hiša; rodna kuća = kuća rodenja rojstna hiša; trgovačka kuća trgovsko podjetje, trgovska hiša; javna kuća; stambena kuća stanovanjska hiša; porodična kuća družinska hiša; alpska kuća; panonska kuća; balkanska kuća; mediteranska kuća; Bijela, Bela kuća
2. gospodinjstvo: mnogo mu treba za -u
3. dom: vladarska, kraljevska kuća
4. žarg. bajta: stara kuća študent višjega letnika, študent z visokim številom semestrov
5. jama v igri svinjka
6. biti kod -e biti doma, ekspr. biti v čem doma, spoznati se v kaki stroki; ići -i iti domov; dići čitavu -u na glavu obrniti vso hišo na glavo, vznemiriti vso hišo, vso okolico; tjerati koga do božje -e preganjati koga do skrajnosti; ne gori ti kuća nad glavom ni treba hiteti; nema -e ni kućišta nima nikjer ničesar svojega; gledati svoju -u brigati se za svoje zadeve; ugasiti, rasturiti kome -u zatreti koga z njegovim rodom vred

màgla ž, tož. mȁglu, mn. mȁgle magálā megla: pala je gusta magla; ići u -u iti v negotovost; pala mu magla na oči; utopističke -e; raspršiti -u; magla na moru; uhvatiti -u pobegniti, popihati jo

muštùluk m (t. muštuluk, perz.) pog.
1. nagrada prvemu prinašalcu dobre, vesele novice
2. dobra, vesela novica: otići na muštuluk iti komu pravit veselo novico; evo ti talir za muštuluk

nȁpolje prisl. ven: gubi se napolje, nesrećo jedna!; ići napolje iti na potrebo

nasúsret prisl.
1. nasproti: majka mi veselo dolazi nasusret
2. izići komu, čemu nasusret iti komu, čemu na roko
3. izmenoma: bije ga buzdovanom nasusret tepe ga s kijem izmenoma po prsih in po hrbtu

odr̀žati -žīm
I.
1. obdržati: održati red, trgovačke veze, prijateljstvo s kim, na istoj visini
2. držati: održati riječ ostati pri besedi
3. ohraniti: održati kome život
4. imeti, prirediti: održati konferenciju, govor, sjednicu
5. obdržati, vzdržati: održati put u ispravnom stanju
6. izpolniti: održati obećanje, zakletvu
7. održati pobjedu zmagati; održati korak iti s kom, v korak
II. održati se obdržati se: održati se na površini; održati se na snazi obdržati veljavnost; zakon se održao na snazi; održati se u borbi protiv koga, u nadmoćnoj sili

otíći òtīdēm, òtīdēm, ȍdēm, vel. otídi in otídi, otídaoh otíde in òdoh òde, otìšao otìšla
1. oditi: otići kući, od kuće; otišla je moja mladost; otići po rodu iti k sorodnikom; otići u svijet, u kaludere
2. omožiti se: djevojka je otišla za prvog momka u selu
3. odteči: voda, krv otide
4. začeti: on ode ovako besjediti

pȍplata ž nekdaj zbiranje darov, podpore po kakšni elementarni nesreči (požar, povodenj, toča): ići u -u iti prosit darove, podporo

poradi predl. z rod. zaradi: poradi vlastitog dobitka; zlato dospeva poradi izrade u ruke svakojakih veštaka; ići poradi sebe iti na stran

prema predl.
I. z rod. nasproti: kuća prema staroga tornja; ova je žena rdavog vladanja prema svakoga
II. z mest.
1. do: ljubav prema domovini
2. proti: šta smo mi prema njima; ici prema gradu
3. po: vladati prema zakonima; vladati se prema prilikama
4. prema tome potemtakem, torej: mi se prema tome zalažemo za bratstvo svih jugoslovenskih (jugoslavenskih) naroda; biti prema glavi iti za glavo, za življenje; ovo neće biti prema dobru to ne bo dobro

pròsac -sca m snubec: do udaje porasla djevojka, mnogi su je prosci zaprosili; ići u -e iti snubit; javljaju se -i oglašajo se snubci

ràčūn -úna m
1. račun: koliko iznosi račun; tražiti račun; predložiti, platiti, podmiriti račun; imati s kim stare -e; pomrsiti kome -e; praviti račun bez krčmara; voditi -a o prilikama; staviti na račun; to mi ne ide u račun; tekući, završni račun; žiro račun; integralni, diferencijalni račun; račun dobitka i gubitka; račun varijacija; račun vjerojatnosti; račun izjednačenja
2. računstvo: koji predmet je tebi miliji, račun ili latinski jezik
3. čist račun duga ljubav; otići bogu na račun iti pred božjo sodbo, umreti

rîs rísa m (madž. rész)
1. del, delež: i ja ću svoj ris primiti
2. žetev z najetimi delavci, kjer žanjci prejmejo del pridelka kot plačilo za opravljeno delo: ići u ris iti žet kot najet žanjec; biti na -u; raditi na -u

sòkāk -áka m, mn. sokáci (t. sokak, ar.) ulica: ići -om iti po ulici, na sve strane idu mali sokaci

spávati spâvām spati: spavati dubokim snom trdno spati; spavati kao top, kao konj, kao zaklan, mrtvim snom, snom pravednika trdno spati, spati spanje pravičnega; spavati zimski san = zimskim snom spati zimsko spanje; spavati vječnim snom = vječni san; spavati kao zec, kao ptica na grani imeti rahlo spanje; ići s kokoškama spavati iti s kurami spat; opasnost, davao nikad ne spava; spava mi se zaspan sem

spênza ž, spȅnzija ž (lat. expensa) dial.
1. denar, stroški za živila: ići u -u iti nakupovat živila
2. živila, hrana
3. shramba za živila

strána ž, tož. strânu, mn. strâne
1. stran: strana svijeta; ležati na lijevoj, na desnoj -i; gledati sa -e od strani; prva strana u knjizi; okrenuti govor na drugu -u obrniti pogovor na drugo stran; prostirati, širiti se na sve -e; na -u ići iti na stran; na -u metnuti, ostaviti na -u dati, pustiti na stran; na -u pozvati na stran poklicati: novu -u okrenuti novo stran obrniti, na novo začeti; s božje -e moliti za božjo volji, pri kriščevih ranah rotiti; zarađivati sa -e po strani zaslužiti; nauka mu nije sa -e znanost mu ni postranska zadeva; na sve četiri -e svijeta; šalu na -u šalo na stran; debela strana zadnjica, rit
2. stranica, stranska ploskev: kocka ima šest strana
3. tujina: otići na stranu, živjeti na -i
4. kraj, pobočje: strana brijega
5. spol: muška i ženska strana; držati kome -u podpirati koga; s onu -u na drugi strani; ćorava mu strana! naj ga vrag vzame!

sùsreća ž srečanje: poći komu u -u iti komu naproti

súsret m srečanje: ići komu u susret iti komu naproti; izići komu u susret narediti komu uslugo; biti koga na susret tepsti koga kamor pade