-
òsobina ž zasebna ženina lastnina v zakonu, v zadrugi: kod nje ne beše osobine, nije mogla kazati: ovo je moja kvočka, moja guska, sve to beše opšte
-
òsopština ž
1. posebnost: osopština mjesnog stanovništva; mjesna osopština jednog narječja
2. zasebno imetje tistega, ki živi v skupnosti (zakonu, samostanu, zadrugi itd.)
-
òsredak -tka m, mn. òsreci òsredākā
1. osredek, srednja brazda
2. meja, nezoran travnat del med njivama
3. osredek, otok v reki, jezeru
4. anat. pretin v nosu
-
ostábliti se òstāblī se razviti se v steblo: sve struji u mladici kad bi se ostablio bor
-
ȍsūč ȍsūči ž dial.
1. venec: osuč smokava, oraha
2. povorka ljudi, čreda ovac, govedi v gosjem redu
3. ekspr. otroci: mučim se da prehranim toliku osuč
-
òsvatiti se -īm se stopiti v sorodstvene zveze
-
osvòjiti òsvojīm
I.
1. osvojiti: osvojiti što od koga
2. zavzeti: osvojiti tudu zemlju, tvrdavu
3. pridobiti si: osvojiti čiju naklonost
4. prevzeti: osvojilo ga vino; osvojio me san
II. osvojiti se stopiti s kom v sorodstveno razmerje, v svaštvo: osvojiti se s kim
-
òsvōjtati se -ām se stopiti v sorodstveno zvezo: mislite li je sad udavati ili ne, jer mogli bismo se osvojtati
-
ošìjavica ž dial. vijugasta snežna gaz, kjer se sani obrnejo v drugo smer
-
ôštro s (it. ostro, lat.) južni veter v Primorju
-
otefèričiti -īm prebiti čas v zabavi na deželi, gl. teferič: tamburice, moja veselice, dosta smo ti oteferičili
-
òtkasati -ām oddirjati, odjahati v dir
-
ototánjiti otòtānjīm planiti v jok: žena je plakala, i druga jedna, najzad i detence ototanji
-
òtrok m, mn. òtroci
1. ekspr. otrok, dete: u jaslima na slami leži otrok taj
2. mn. òtroci tlačani, sužnji v fevdalni Srbiji, Makedoniji in Bolgariji
-
ozlojedívati -jèdujēm spravljati v slabo voljo, v nevoljo: to je jedan od onih koji bez ikakve nevolje kinje ljude i ozlojeduju ih
-
ozlòtrbiti se -īm se dobiti bolečine v trebuhu: od masna se jela djeca ozlotrbe
-
ozlovoljávati -vòljāvām, ozlovoljívati -vòljujēm spravljati v slabo voljo
-
pa
I. vez.
1. pa, in: oni se digoše pa odoše; kad je u pitanju novac, onda ne treba imati poverenja ni u kog, mislio je otac Nikanor, pa je tako i postupio
2. in vendar: sve sam ti dao, pa nisi zadovoljan; toliko sam godina proveo na selu, pa nisam nikad bio na prelu; koliko ima ljudi koje zateku i jače nevolje, pa se ne ubijaju od skrbi
3. pa: kad se već braniš, pa onda kaži; sve sud pa sud; badava, ja nisam pa nisam mogao zaspati
II. kot členica stoji pred enklitiko v začetku stavka: pa se onda oženi s njom; pa je rekla da nikako neće; pa ćemo se onda vidjeti na vašaru; ja ću sad skočiti u bunar! - Pa skoči!
-
pȁcati -ām, pȁcovati -ujēm (n.) nizko pog. imeti v kvaši, v paci: pacovati zeca
-
pàdišāh m, zval. pàdišāhu, mn. padišasi, rod. pādišāhā (t. padišah, perz.) padišah, nekdaj vladarski naslov v nekaterih vzhodnih deželah, tudi v Turčiji