Franja

Zadetki iskanja

  • sibilarizácija ž lingv. sibilarizacija, prehod soglasnikov k g h v c z s: ruka sibilarizacija ruci, noga -nozi, orah -orasi
  • ùhljebiti -īm (ijek.), ùhlebiti -īm (ek.)
    I. spraviti h kruhu, preskrbeti: uhljebiti djecu
    II. uhljebiti se priti h kruhu
  • ulíbati se ùlībām se
    1. ženirati se, sramovati se, biti v zadregi: ulibati se od koga, pred kim
    2. privijati se h komu, zvijati se pred kom: ulibati se pred kim
  • žéželj m
    1. kol, h kateremu je privezan ovčarski pes; palica namesto verige ali vrvi, s katero je privezan pes: biti ljut kao pas u žeželju
    2. gorjača, batina
  • b s neskl., druga črka latinične abecede ter druga črka cirilske in glagolske azbuke; malo b, veliko B; črka b ali B označuje, da je nekaj drugo po vrsti: razred b, tačka b, hotel kategorije B; abonma reda B; vitamin B; v algebri znamenje za splošno število (b), v geometriji znamenje za daljico (b) in točko B lika ter stranico (b), v glasbi pomeni ton b za polton znižani ton h; B-dur, b-mol; v šahu b-linija; v fiz. znamenje za bel, v kem. simbol za element bor (B)
  • grùšaline ž mn. konec porodne postelje: doći na grušaline priti h koncu kakega dela
  • hòditi hȍdīm, hȍđah -āše
    1. hoditi: u kući se hodilo po prstima
    2. ekspr. biti: to ne može više tako hoditi
    3. zastar. hoditi, odhajati; ti si, bego, u Vlaško hodio
    4. hodite, djeco, za mnom pojdite, otroci, za menoj; hodi sa mnom gospođi pojdi z mano h gospe; kad je bog po zemlji hodio v dobrih starih časih
  • jèčam -čma m bot. ječmen, Hordeum sativum; dvoredni ječam Hordeum distichum; višeredni ječam H. polystichum
  • jȍtovānje s lingv. jotiranje, jotacija: jotovanje suglasnika k g h + j > č ž š (jači, draži, tiši); t d + j > ć đ (ljući, mladi); p b m v + j > plj blj mlj vlj (skuplji, grublji, mamljah, življi); c z s + j > č ž š (kličem, vežem, pišem)
  • klòniti klȍnīm
    I. obračati stran: kloniti oči od čega
    II. kloniti se
    1. izogibati se: kloniti se opasnosti, zla društva
    2. nagibati se: sunce se kloni zapadu; lov se kloni kraju lov se nagiba h koncu
  • kònak m (t. konak)
    1. gostišče, prenočišče: svratiti na konak; platiti handžiji za konak; pasti kome na konak priti h komu na prenočevanje
    2. pot od enega prenočevanja do drugega: od Beograda do Stambola ima deset konaka
    3. hiša uglednega gospodarja, dvorec, palača: vezirov konak u Travniku; knez-Milošev konak u starom Beogradu; konak kneginje Ljubice
    4. moški oddelek v muslimanski hiši
    5. obećavati kome Markove -e obljubljati komu zlate gradove; pričati Markove -e pripovedovati na dolgo in na široko
  • nȁtanko prisl.
    1. natanko, natančno: ne sjećam se natanko; događaj je opisao natanko
    2. na tanko: zaliha je došla natanko zaloga gre h koncu
  • navòdāč -áča m napeljevalec: navodač na krivično djelo, delo napeljevalec h kaznivemu dejanju
  • slúžiti slûžīm
    I.
    1. služiti: služiti kod koga, komu; služiti vojsku služiti vojaški rok, biti pri vojakih; ja sam služio vojsku u Sarajevu; služiti državu služiti državi, biti v državni službi; služiti pješadiju služiti vojaški rok pri pehoti; to ne služi ničemu to ni za nikamor; to ti služi na čast to ti je v čast; to ti služi na korist to je v tvoje dobro; služiti svojim strastima hlapčevati svojim strastem; zdravlje mi dobro služi sem pri dobrem zdravju; služi me karta imam srečo v kartanju; to ti služi na sablazan to ti je v pohujšanje
    2. streči (komu): služiti koga za stolom, koga vinom, rakijom, jelom; služiti gostima vino; čime vam mogu služiti s čim vam lahko postrežem
    3. rabiti: kabinet mi služi i kao radna soba
    4. praznovati: služiti slavu, svetkovinu
    5. borba protiv komunizma služila je Hitleru kao maska za lakše pokoravanje pojedinih zemalja krinko boja proti komunizmu je H. zlorabljal, da je laže zasužnjeval posamezne dežele
    II. služiti se
    1. uporabljati: služiti se svim mogućim sredstvima
    2. streči si, postreči si, vzeti: služite se, molim, dok još ima