Franja

Zadetki iskanja

  • rȅgbi dial. = rekao bih bi dejal
  • sklépčnost ž kvorum, zakonom, pravilima određeni broj prisutnih članova na skupu koji je broj potreban da bi zaključci skupa bili pravomoćni
  • stikljív -a -o koji svuda cunja, pretura, zagleda ne bi li nešto našao: stikljiv otrok; stikljiv pes
  • šéškar -ja m onaj koji se o svatovima šunja oko kuće ne bi li što mukte uvrebao
  • šéškati -am
    1. ekspr. šibati, kažnjavati šibom: šeškati porednega otroka
    2. o svatovima šunjati se oko kuće ne bi li se što mukte uvrebalo: šeškati na gostiji
  • tàbačār m redko grafoman, kdor piše, da bi bilo kar največ pol, gl. tabak
  • uspìjuša ž, uspìkuša ž ženska, ki se šobi, da bi ugajala
  • vȃjkati se -ām se, vȁjkati se -ām se
    1. tožiti se, pritoževati se: poče uzdisati i vajkati se
    2. kesati se: vajka se što nije uzeo djevojku koju su mu davali
    3. opravičevati se, ker ni bilo storjeno, kar bi bilo treba storiti: ti se vajkaš da znao nisi
    4. braniti se: mnogi se vajkaju da dadu djevojku pilićarima
    5. bati se: žena se vajka da ne naiđu jesenje kiše
    6. jokati, točiti solze: vajkati se za mrtvim sinom
  • voglár -ja m nezvani gost koji se na svadbi iza ćoška nameće domaćinu ne bi li što mukte dobio: voglar na svatovščini
  • a vez.
    1. in: sjedi u bašti i oštri brijače, a pjevucka kroz zube
    2. pa: ja mu govorim, a on ne sluša; dođi mi sutra, a ne opodne
    3. ali, toda: udarali su ga na muke, a on tajne nije odao; to ne može da prođe, a da ne izazove otpor to ne more miniti, da ne bi izzvalo odpora
  • bećàrluk m (t. bekarlyk), bećárstvo s fantovstvo, fantovsko življenje, fantovska leta: ni sultanluk nije kao bećarluk lepot fantovskega življenja ne bi dal za lepote sultanovega življenja
  • bljȕsnuti -nēm
    1. bruhniti: ona vrisne, bljusne krvi na usta i prevali se
    2. ekspr. začeti teči, začeti se cediti: svakom bi bljusnula voda na usta kad je vidi slehernemu bi se začele cediti sline, ko bi jo bil videl
  • brûs m, mest. na brúsu, mn. brúsovi in brȕsovi
    1. brus: -om oštriti nož, različite alate
    2. osla: -om oštriti kosu; brus stoji u vodiru
    3. dobiti brus ničesar ne dobiti, figo dobiti; dođe kosa do -a položaj je nevzdržen; pala pčela na brus da se meda nabere nasesti; brus znaš ti o tome figo veš o tem; htjela bi me dobiti, ali brus rada bi me ujela, toda figo!
  • cifràrija ž (madž. cifra)
    1. lišpanje
    2. lišp
    3. kad se pije i jede, onda ne trpim nikakve -e pri mizi ne trpim, da bi se kdo branil
  • čȉst -a -o
    1. čist, snažen: -a kuća, voda; -e ruke
    2. jasen: -o nebo, oko, staklo
    3. sam, gol, čist: -a zavist
    4. čist, brez primesi: -i ton, šećer, koks, cink; -a boja, cijena, dobit, težina, tvar; -a znanost, nauka; -o zlato, željezo; -a krv, rasa
    5. biti na -u biti si na jasnem; činiti što iz -a mira delati kaj, ne da bi bil izzvan; ne biti čist ne biti pri pravem; primiti nešto za -u monetu sprejeti kaj kot čisto resnico; prepisati što na -o
    6. -a nedjelja prva postna nedelja
  • čmûl -úla m, čmȕla ž (furl. muzul, lat. modiolus) dial. lončen vrč: popio bi ga u -u vode utopil bi ga v žlici vode
  • ćȍk m (t. kok)
    1. korenina
    2. rod, prednik: od tebe ne ostalo traga, ćok ti se iskopao! da bi ostal brez potomcev!
  • dȅsetero v edn. neskl.; mn. deseteri -e -a desetero: od desetero njih othrani se petoro od desetih se jih je vzredilo pet; mogao bi nadvladati deset ljudi kao desetero male djece lahko bi premagal deset ljudi kot deset otro; desetero seoske djece skupilo se oko tihe crkvice deset vaških otrok se je zbralo okrog tihe cerkvice; na kuli desetero vrata na stolpu je desetero vrat; desetero čeljadi deset ljudi različnega spola ali starosti; njih desetero
  • dodírnuti dòdīrnēm
    I.
    1. dotakniti (se): postelja nije dodirnuta; dodirne mu ruku; govornik je dodirnuo i ovo pitanje
    2. potipati, otipati: - prstom zid
    II. dodirnuti se dotakniti se: dodirnuti se šešira; propao u crnu zemlju tko mi se dodirnu bake naj ga pogoltne črna zemlja, kdor bi se dotaknil moje babice
  • dòmašiti -īm, domášiti dòmāšīm
    I.
    1. doseči: pogodak je domašio neprijateljski rov
    2. pograbiti, zagrabiti: on domaši knjigu sa stola; skoči mlada na noge lagane i domaši ruho Momčilovo
    II. domašiti se
    1. doseči: s prednje strane kuće mogao bi se visoki čovek domašiti strehe bi lahko segel da kapu
    2. zagledati: gleda u daljinu ne bi li se domašio oaze
    3. biti pri roki; bije praćkom, ciglom i bricom, čega se prije domaši kar mu je prvo pri roki