Franja

grîz m, mest. u grízu, mn. grȉzovi
1. ekspr. ugriz, ujed
2. ješča (ž), ješče (s), napol prebavljana hrana v želodcu
3. dial. kolika

gȑlo s
1. grlo: vikati iz svega -a vpiti na ves glas, na vse grlo; metnuti kome nož pod grlo nastaviti komu nož na grlo, na vrat; ispirati grlo hipermanganom; zapeo mu zalogaj u -u obtičal mu je založaj v grlu
2. glas: imati meko grlo
3. vrat: nositi đerdan o -u
4. glava, rep: imati pet -a goveda
5. satjerati kome zube u grlo razbiti komu gobec; biti zakopčan do -a biti zadržan, zaprt vase
6. grlo, žrelo: grlo puške, puščane cijevi, cevi; grlo vulkana krater vulkana; grlo sobne peći isteje kmečke peči: grlo doline, tjesnaca, bunara
7. grlo: usko grlo proizvodnje

gr̂m gŕma m, mn. gŕmovi
1. grm: grm jorgovana; ružin grm; lijeska, leska je grm; u tom -u leži zec v tem grmu tiči zajec; lasno je iza -a strijeljati (streljati)
2. bot. dob, gnilec, Quercus robur

grȍb gròba m, mn. gròbovi grob: neopojan grob neposvečen, neblagoslovljen grob; otpratiti koga do -a; polaganje u grob; prevrtati, okretati se u -u, biti s jednom nogom u -u; šutljiv kao grob; bolje grob nego rob; vjernost, vernost do -a; ustati, dići se iz -a; nepobusani grob grob, ki ga še ni obrasla trava; nećeš to sa sobom u grob ponijeti; ovkraj -a tostran groba; onkraj, iza -a, s one strane -a; prevrnuti se u -u obrniti se v grobu; sveti grob; svetli grobovi grobovi pomembnih ljudi

grôžđe s grozdje: kiselo, slatko, suho grožđe; otpremiti koga u suho grožđe uničiti koga; nalaziti se u nebranom -u biti v stiski

gȕba ž
1. med. gobe, lepra: i kad bješe Isus u jednom gradu, i gle, čovjek sav u -i in ko je bil v nekem mestu, je bil tam človek, poln gob
2. vet. garje domačih živali
3. pokvarjenost: kaluđer izgledaše bogobojažljiv, ali pod blagim riječima pun -e
4. pokvarjenec, lopov
5. kresilna goba: guba bukova

gȕšta ž, gùštāk -áka m, gùštara ž goščava: do preda dan išla sam utrenikom, onda se uhvatim gušte potem sem zavila v goščavo; sakriti se u guštaku; slavuj je izvijao u guštari

gvôžđe s železo: liveno, kovano, valjano gvožđe baciti nešto u staro gvožđe; držati dva -a u vatri imeti dve železi v žerjavici; gvožđe se kuje dok je vruće

hâr hâri ž (gr. cháris) dar, naklonjenost, milost: u har v korist

hlȁče hlâča ž mn. hlače: jahaće hlače; duge, kratke, uske, široke hlače; danas i žene nose hlače; žena nosi hlače u ovoj kući v tej hiši je žena gospodar; derati hlače na školskim klupama; napuniti hlače podelati se v hlače; srce mu je palo u hlače; tresu mu se hlače

hlâd m, mest. u hládu
1. hlad: večernji hlad; ići za -a; prvi hladovi; šetati po hladu
2. senca: sjesti u hlad; do pola ulice, sokaka pao je već hlad
3. sjediti u hladu biti na hladnem, ekspr. biti v zaporu
4. debeli hlad prijetna senca, lenarjenje

hljȅb m (ijek.), hlȅb m (ek.)
1. kruh: bijeli hljeb, beli hleb; crni, pšenični, kukuruzni, ražani hljeb; biti na bijelom -u čakati na izvršitev smrtne obsodbe; s strahom čakati na rešitev prošnje; dočekati koga s -om i solju prijazno sprejeti koga; tražiti -a preko pogače biti neskromen, prešeren v svojih zahtevah; nasušni hljeb vsakdanji kruh; carev hljeb ekspr. cesarski kruh, državna služba
2. hleb, kolač

hòditi hȍdīm, hȍđah -āše
1. hoditi: u kući se hodilo po prstima
2. ekspr. biti: to ne može više tako hoditi
3. zastar. hoditi, odhajati; ti si, bego, u Vlaško hodio
4. hodite, djeco, za mnom pojdite, otroci, za menoj; hodi sa mnom gospođi pojdi z mano h gospe; kad je bog po zemlji hodio v dobrih starih časih

hrámati hrâmām, hrâmljēm šepati: hramati od djetinjstva; kobila hramlje na prednju nogu; hramati u latinskom jeziku biti slab v latinščini; ljetina hramlje letina slabo kaže

htjȅti hòću hȍćeš (ijek.), htȅti hòću hȍćeš (ek.)
1. hoteti: on hoće raditi on hoče, želi delati; on će raditi on bo delal; oni hoće prisustvovati svečanosti; oni će prisustvovati svečanosti; ja ću raditi bom delal; ja hoću raditi hočem, želim delati; radit ću = radiću bom delal
2. hoće mi se u varoš rad bi šel v mesto; za taj posao hoće se mnogo umješnosti za to delo je treba veliko iznajdljivosti
3. hoće sumrak, a kolo se sve srdačnije razigrava že pada mrak, kolo pa je čedalje bolj razigrano
4. nas dvoje se hoćemo midva se imava rada

ìći ìdēm, oni ìdū, vel. ìdi, aor. ìdoh ìde ìdoše, impf. ȉdāh ȉdaše, del. ìšao ìšla
1. iti: ići pješke, peške; sada idemo kući; kada idete u grad?; skoro će ići vlak, voz; sat ide polagano; poslovi idu slabo; to ide na tvoj trošak; to joj ne ide u glavu; ići u nekoj stvari suviše daleko; ići čijim stopama, čijim tragom iti po stopinjah nekoga; ići s duhom vremena; ići u korak s modom; ići kome uz nos kljubovati komu; ići kome na živce; ići od sebe iti na stran; ići trbuhom za kruhom; idi mi s očiju! izgubi se mi spred oči!; to mi ne ide iz glave; ide mu karta ima srečo v igri, pri kartanju; ide joj san na oči drema se ji; ići dokraja gnati zadevo do konca; ići za svojim očima, za svojom glavom samostojno se odločati; to mu je išlo za rukom to se mu je posrečilo; ići kome na lijepak iti komu na limanice; to mu ne ide od ruke to mu ne gre od rok; ići na tanak led lotevati se negotove stvari; ići svojim putem brigati se za svoje zadeve; ta idi, molim te! beži no, beži!; što ne ide, ne ide kar ne gre, ne gre
2. potovati, peljati se: ići vozom, vlakom na more; ići parobrodom, avionom
3. iti, padati: čitav dan ide kiša
4. prihajati, približevati se: već ide proljeće, proleće
5. vreti na dan: suze joj idu na oči
6. prodajati se: ova roba dobro ide (na pijaci)
7. prizadevati si: on ide za tim da se okoristi situacijom
8. voditi: ova ulica ide kroz čitavu varoš
9. biti: odmah iza mosta, iza kuće ide željeznička pruga
10. hoditi, družiti se: kaži s kim ideš i ja ću ti kazati ko si
11. tikati se: ove riječi tebe idu
12. iti, biti: koliko puta ide pet u deset?
13. nanašati se: na težak zločin ide težak zakon
14. iti, pripadati: sve ćeš dobiti što te ide
15. spadati: Mažuranić ide u red najvećih pjesnika naših
16. dogajati se: sve to ide i dan-danas
17. idi u peršun! pojdi k vragu!; idi u bestragiju! izgini, da ne slišim več o tebi!

ìgla ž, tož. ȉglu, mn. ȉgle igálā
1. igla: šivaća, pletaća, magnetska, obućarska, sedlarska, tapetarska, kirurška, hirurška, injekcijska igla; igla za kosu, za kravatu, za ubrizgavanje, za kačkanje, za šivanje; sigurnosna igla varnostna zaponka; udjenuti konac u -u vdeti nit v iglo; sjediti, sedeti, stajati kao na -ama; otančati kao igla shujšati; praviti od -e vile močno pretiravati; u ovoj samoposluzi dobije se sve, od -e do lokomotive
2. igla iglica: borove -e
3. bodica: -e drača, agave, kaktusa
4. morska igla zool. morsko šilo, Belone actus
5. bot. krvomočnica, Geranium

ȉme ȉmena s, mn. imèna, rod. iménā, daj. imènima
1. ime: kako je vaše ime?; znati koga po imenu; pozajmiti na bratovo ime; ja čestitam u svoje i u ime razreda, svojih drugova; uhapsiti u -zakona; vlastito, opće, opšte ime lastno, občno ime; isprebijati koga na mrtvo ime pretepsti koga kot vola; krsno ime = krsna slava; kršteno ime krstno ime; neka bude, za ime božje naj bo v božjem imenu
2. piimek: porodično ime
3. ime, sloves: steći lijepo ime
4. račun: uzeti novac na ime plate
5. ne znati krsna imena čemu ne se znajti v situaciji, ne razumeti

indìvīn, indìvin prisl. (it. indovino) dial. negotovo: čovjek ne vidi ništa pred sobom te srlja onako na indivin drvi v negotovo; hajduci otvore vatru, pucajući na indivin, jer je potjernike zaklanjala šuma, te ih nisu mogli vidjeti; okrenu tamo pravce po -u streljali su na slepo, v negotovo, obrnejo se tja naravnost na slepo, na negotovo

ìsfugovān -a -o (n. Fuge) poln stikov, spahov: -a cokla hapsane prizidek v ječi, poln spahov