Franja

pût púta m, orod. pútem, s predl. za pútom, mn. pútevi in pútovi
1. pot: put vodi kroz selo; put ka sreći; presjeći komu put; ići svojim putem; udariti pravim putem; kuća stoji nad putom; krčiti nove puteve, putove: poći pravim putem usmeriti se po pravi poti; biti na krivom putu; hvatati put lijevo mahniti jo na levo; izvesti koga na put usmeriti koga v življenje; put najmanjeg otpora; preko puta na nasprotni strani; kolski put vozna pot; saobraćajni put prometna pot, cesta; životni put življenjska pot; posljednji, vječni put zadnja pot; put do zvijezda je trnovit; stati na pola puta
2. cesta: put bratstva i jedinstva; Auto-put bratstva i jedinstva, Mliječni Put astr. rimska cesta
3. potovanje: biti stalno na putu; put oko svijeta; svadbeni put
4. stajati kraj puta stati ob cesti

sȅlīšte s
1. naselišče, naselje
2. zaselek
3. kmetsko selište zemlja, ki jo je fevdalec dal tlačanu v užitek
4. kraj, kjer je bilo nekoč naselje

skȕhati -ām skuhati: skuhati jelo krompir, krumpir, meso; to je ona tebi skuhala; skuhati kome poparu zagosti jo komu

svètica ž svetnica: drže je -om imajo jo za svetnico

svijèća ž (ijek.), svéća ž (ek.)
1. sveča: lojana, voštana, stearinska, mrtvačka svijeća; ledena svijeća; svijeća za božićno drvce, za novogodišnju jelku; krsna, slavska svijeća krstna sveča, sveča, ki jo prižgejo ob krstni slavi; prav kao svijeća raven kot sveča; pridržati komu -u na samrti držati komu sveču ob zadnji uri; umrijeti bez -e ne imeti bližnjih sorodnikov; ugasila mu se slavska svijeća umrl je brez potomcev; ugasiti = utuliti -u ugasiti svečo; od strehe vise -e od kapu vise ledene sveče
2. fiz. sveča: Hefnerova svijeća, električna žarulja, sijalica u obliku -e

svȉsnuti svȉsnēm, oni svȉsnū, svȉsnuh svȉsnū svisniti, do smrti se razžalostiti, umreti od žalosti, bolečine, napora: ponekad mi je da svisnem; svisnuti od plača, od bola, od jada, od žalosti, od zime; zaljubila se u tebe pa hoće da svisne konec jo bo od zaljubljenosti

šìšnjava ž: uhvatiti -u ekspr. popihati jo

štâp štápa m (srvn. stap -bes) palica: pastirski, prosjački štap; maršalski, mađionički, bilijarski štap; seljaci se otimaju o kmetski štap kmetje se potegujejo za župansko palico, za župansko čast; sin joj je štap za stare dane sin ji je opora v starosti; zaraditi na štapu dobiti z beračenjem; prebiti, prelomiti, slomiti štap nad kim zloraiti palico nad kom; odnijeti gaće na štapu skupiti jo; stavljati štap u točak vtakniti, vtikati palico v kolo; štap u ruke iti na pot, oditi; ići o štapu iti ob palici; dotjerati koga na prosjački štap spraviti koga na beraško palico

šumagélē (šuma, t. gele "pridi") medm. teci v hosto!, uhvatiti šumagele ekspr. popihati jo

tàban m (t. taban)
1. podplat: donja strana stopala zove se potplat ili taban; gori mu pod -ima; dati vatru -ima podkuriti komu pod podplati; zapeti, odapeti -ima o ladinu naglo jo pobrisati; potprašiti nekome -e pognati koga v beg; lizati nekome -e
2. star. čevelj: graditi kulu u širinu od trideset tabana
3. dial. spodnja stran česa: u tom kotlu ili oknu zbira se podzemna voda na dnu, na tabanu

tȉh -a -o, dol. tȉhī -ā -ō komp. tȉšī -ā -ē tih: govorio je -im glasom; bio je tih čovjek; liti -e suze; pekla se na -oj vatri ekspr. bila je dolgo in nenehno v nevarnosti, zadevala jo je nesreča za nesrečo; -a voda brijeg, breg dere (roni) tiha voda bregove spodjeda; Tihi ocean, Tihi okean

tôvan -vna -o
1. pitan, debel, rejen: -i volovi
2. pitan: -a svinja svinja, ki jo pitajo

vjȅtar -tra m (ijek.), vȅtar -tra m (ek.) veter: vjetar od juga; blagi vjetrovi; govoriti u vjetar; crveni vjetar med. šen; dati petama vjetar pobegniti, odkuriti jo

zabìberiti -īm popoprati: zabiberit ću ja vama zagodel vam jo bom

zàmicati -ičēm
I.
1. zahajati, odhajati za: vlak zamiče za brdo
2. zamiče mu oko za njom rad jo vidi
3. zadrgovati: zamicati volu uže za vrat
II. zamicati se zadrgovati se: dogna obje ruke do pod grlo, pak se poče zamicati

zàpržiti -īm zapražiti: zapržena čorba prežganka; zapržiti kome čorbu ekspr. zagosti jo komu

žènče -eta s, žênčica ž, žènica ž ženica, ženskica: onoliko žgebavo ženče, ko čvarak, a kadro da dva coveka tabana po volji sposobna, da dva dedca vrti, kakor jo je volja