Franja

Zadetki iskanja

  • súša (-e) f siccità, aridità, arsura, aridezza, magra:
    suša je uničila pridelek la siccità ha distrutto il raccolto
    pren. v kleti je suša la cantina è semivuota
    pren. imeti sušo v blagajni, v žepu essere al verde
    pren. čutiti sušo v grlu avere sete, aver voglia di bere
  • sušíti (-ím)

    A) imperf. seccare, essiccare, asciugare:
    sušiti seno seccare il fieno, affienare
    sušiti meso essiccare la carne
    sušiti perilo asciugare la biancheria

    B) sušíti se (-ím se) imperf. refl.

    1. seccarsi; asciugarsi

    2. pren. dimagrire, risecchire:
    sušiti se zaradi bolezni, stradanja dimagrire per la malattia, l'inedia
  • suverénost (-i) f

    1. sovranità, indipendenza:
    suverenost naroda la sovranità popolare

    2. pren. bravura, perfezione

    3. pren. superiorità, eccellenza

    4. potere, dominio:
    država ima suverenost nad delom ozemlja lo stato ha il dominio su parte del territorio
  • súženjstvo (-a) n schiavitù, servitù (tudi pren.), cattività:
    pasti v suženjstvo cadere in schiavitù
    pahniti v suženjstvo ridurre in schiavitù
    otresti se suženjstva liberarsi della, dalla schiavitù
    odprava suženjstva abolizione della schiavitù
    bibl. babilonsko suženjstvo la cattività babilonese
    rel. suženjstvo grehu la schiavitù del peccato
  • svečáno adv. solennemente:
    svečano pogrniti mizo imbandire la tavola
    svečano priseči giurare solennemente; knjiž. fare sacramento
    svečano se obleči pararsi
  • svéder (-dra) m

    1. teh., obrt. trapano, punta:
    vrtati s svedrom trapanare
    jeklen, kovinski sveder trapano di acciaio, metallico
    diamantni sveder fioretto diamantato
    ročni sveder trapano a mano
    rudarski sveder trapano pneumatico (da miniera)
    zobozdravniški sveder trapano a turbina, turbotrapano
    vodoravni, pokončni sveder trapano orizzontale, verticale
    pren. kravo s svedrom dreti cominciare la casa dal tetto
    teh. navojni sveder maschio per filettatura
    obrt. sveder za fina dela saettella
    sveder za kamen barramina
    sveder za vrtanje zemlje trivella, trivellatore

    2. aer. vite
  • svét (-a -o)

    A) adj.

    1. rel. santo, sacro:
    Sveti Duh Spirito Santo
    sveta družina Sacra Famiglia
    Sveta dežela Terrasanta
    sveta pesem inno sacro
    sveta maša santa messa
    sveta podoba immagine sacra
    sveti oče il santo padre, il pontefice
    Sveti sedež la Santa Sede
    Sveto pismo Sacre Scritture
    sveto leto anno santo
    sveto olje olio santo
    sveto rešnje telo eucaristia
    Sveto rešnje telo (praznik) Corpus Domini

    2. (ki se časti kot božansko) sacro, santo:
    sveti skarabej scarabeo sacro (Scarabeus sacer)
    (indijska) sveta krava vacca sacra
    romati v sveto mesto andare in pellegrinaggio alla città santa

    3. pren. (ki ima za koga veliko vrednost) sacro:
    zakon jim je bil svet in nedotakljiv il matrimonio era per loro sacro e intoccabile

    4. (ki si prizadeva delati dobro) santo:
    bil je svet človek era un sant'uomo

    5. pren. (ki se pojavlja v veliki stopnji) santo, perfetto, beato, sacrosanto:
    sveti mir santa pace
    to je naša sveta dolžnost, pravica è il nostro sacrosanto dovere, diritto
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    sveta podobica santino
    Sveti oficij Sant'Offizio
    rel. sveta vojna guerra santa
    inter. o sveta preproščina! o santa semplicità!
    videvati se na svete čase vedersi a ogni morte di papa
    šalj. kaj narediti ob svetem nikoli fare qcs. nel mese di mai
    popadla ga je sveta jeza montò su tutte le furie
    inter. sveta nebesa! santo cielo!
    med. svetega Vida ples il ballo di S. Vito
    hist. Sveta aliansa Santa Alleanza
    zool. sveti ibis ibis sacro (Threskiornis aethiopica)

    B) svéti (-a -o) m, f, n rel.
    Vsi sveti Ognissanti
    Najsvetejše il Santissimo
  • svêtel (-tla -o)

    A) adj.

    1. chiaro; biondo:
    svetel les legno chiaro
    svetli lasje capelli biondi
    svetlo pivo birra chiara

    2. lucente, luminoso, risplendente; lucido, splendente:
    svetla zvezda astro splendente, luminoso

    3. pren. lucente, fulgente, lustro, fulgido, chiaro, glorioso:
    svetli trenutki življenja fulgidi momenti della vita
    svetlo upanje fulgida speranza

    4. limpido, argentino:
    svetel zvok suono argentino
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    bil je svetel dan, ko se je zbudil quando si svegliò era giorno inoltrato
    edini svetli žarek v njegovem enoličnem življenju l'unico raggio di luce nella monotonia della sua vita
    njegovo ime je s svetlimi črkami zapisano v zgodovini il suo nome è iscritto nella storia a lettere d'oro
    stvar ima svetle in temne strani la cosa ha lati positivi e negativi
    grad. svetla odprtina luce
    psiht. svetli trenutki lampi, sprazzi di lucidità

    B) svètli (-a -o) m, f, n
    priti na svetlo venire alla luce
    oblačiti se v svetlo portare abiti chiari
    odšli so še v svetlem se ne andarono ch'era ancora giorno
  • svetínja (-e) f

    1. pren. bene, cosa preziosa:
    materni jezik je največja svetinja la lingua materna è il bene più prezioso

    2. rel. medaglietta

    3. rel. reliquia
  • svetíti (-im)

    A) imperf.

    1. mandar luce, (ri)splendere, brillare:
    mesec, sonce sveti la luna, il sole splende
    medlo, slabo, šibko svetiti mandare una luce fioca
    rel. (in) večna luč naj jim sveti (e) la luce eterna gli splenda

    2. far luce, illuminare; usare come (fonte di) luce:
    svetiti s petrolejko far luce con la lampada a petrolio
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    že sveti beli dan s'è fatto già giorno
    v vsaki vasi sveti elektrika ogni villaggio ha la luce elettrica
    iron. ves čas je svetil v njegovi bližini non sembrava si volesse togliere dai suoi piedi

    B) svetíti se (-im se) imperf. refl.

    1. brillare, luccicare, risplendere:
    mački se svetijo oči gli occhi del gatto brillano

    2. pren. riflettersi, stagliarsi:
    cesta se srebrno sveti la strada si staglia argentea
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    hlače se že svetijo i pantaloni sono ormai lisi
    njegovo ime se bo svetilo v zgodovini il suo sarà un nome famoso
    začelo se mu je svetiti, kako in kaj cominciava a capire il perché e il percome
    PREGOVORI:
    ni vse zlato, kar se sveti non è tutt'oro quel che riluce
  • svetlílen (-lna -o) adj. usnj.
    svetlilni stroj lucidatrice, macchina per la lucidatura dei cuoi
  • svetlôba (-e) f luce (tudi fiz. ), chiaro:
    oddajati, razprševati svetlobo emanare, disperdere la luce
    svetloba in tema la luce e le tenebre
    dnevna, jutranja svetloba la luce del giorno, la luce mattutina
    naravna, umetna svetloba luce naturale, artificiale
    sončna svetloba la luce del sole
    hitrost svetlobe la velocità della luce
  • svétost (-i) f santità:
    svetost družine, prisege la santità della famiglia, del giuramento
  • svetóven (-vna -o) adj. mondiale:
    svetovne zaloge nafte le scorte mondiali di petrolio
    svetovni mir la pace mondiale
    svetovna gospodarska kriza la crisi dell'economia mondiale
    svetovno gospodarstvo l'economia mondiale
    svetovna tržišča i mercati mondiali
    svetovni jezik lingua mondiale
    šport. svetovno prvenstvo campionato mondiale
  • svežína (-e) f freschezza, fresco; frescura:
    svežina cvetja la freschezza dei fiori
    svežina jesenskega dne il fresco di una giornata autunnale
  • svežíti (-ím) imperf. ➞ osvežiti

    1. rinfrescare (tudi ekst.):
    svežiti ozračje rinfrescare l'aria
    svežiti spomin rinfrescare la memoria

    2. pren. ravvivare:
    svežiti barve ravvivare i colori
  • svíla (-e) f tekst.

    1. seta:
    umetna, surova svila seta artificiale, greggia
    pren. ženske so bile oblečene v svilo le signore portavano abiti di seta
    balonska svila seta impregnata
    svila za podlogo seta per fodere

    2. filo di seta
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    tekst. obtežiti svilo caricare la seta
    degumirana svila seta sgommata
    japonska svila seta giapponese
    motana svila seta cruda
    padalska svila seta per paracadute
    prava svila pura seta
    šantung, taft svila sciantung, taffetà
  • svínčnik (-a) m

    1. matita; lapis:
    ošiliti svinčnik fare la punta alla matita
    barvni svinčnik matita colorata
    kemični svinčnik biro
    mehki, trdi svinčnik matita tenera, dura
    mizarski svinčnik matita da falegname
    rdeč svinčnik matita rossa
    tehnični svinčnik matita automatica

    2. um. matita:
    risba v svinčniku disegno a matita
  • svínec (-nca) m

    1. kem. piombo (Pb):
    taliti svinec fondere il piombo
    rudnik svinca miniera di piombo
    kovček težak, kot bi bil iz svinca una valigia pesante come il piombo
    pog. zastrupiti s svincem avvelenare col piombo
    s svincem okovana palica bastone con la punta di piombo

    2. pren. (svinčenka) pallottola (di piombo), piombo:
    dobiti svinec v trebuh essere ferito al ventre
    svinec mu je legel na veke aveva le palpebre pesanti dal sonno
    metal. mehki, trdi svinec piombo puro, piombo all'antimonio
  • svinják (-a) m porcile; vulg. troiaio pren.
    njegova soba je pravi svinjak la sua stanza è un vero porcile