iz predl. s gen. pokazuje
1. mjesto odakle se što udaljuje, odakle što izlazi: priti iz hiše; privreti iz srca; potovati Maribora v Ljubljano; piti iz kozarca
piti iz čaše; pismo iz Zagreba; vlak iz Beograda
2. vrijeme otkako nešto traje: spomin iz nekdanjih časov
uspomena iz davnih vremena; to znanje ima iz srednje šole; iz dneva v dan
iz dana u dan; iz mladega
iz djetinjstva
3. način kako se radnja dogodila; iz srca rad ustrežem
od srca rado sam na usluzi; to znam iz glave
napamet
4. uzrok zašto se radnja dogodila: laž iz zadrege
laž u neprilici; to je storil iz obupa
to je učinio u očajanju
5. od čega je što načinjeno: verižica iz čistega zlata
lančić od suhoga, od žeženoga zlata; iz lesa izrezljan kip
od drveta izdjeljan, izdeljan kip; žganci iz ajdove moke
žganci od heljdina brašna
6. iz muhe narediti konja; priti iz dežja pod kap doći sa crniša na goriš
Zadetki iskanja
- izmed predl. s gen.
1. između: luna posije izmed oblakov
2. od: izmed vseh najmlajši; nekdo izmed vaščanov
neko od seljana
3. iz, izmedu: odbor izvoli predsednika izmed sebe
iz svoje sredine - s
(ispred samoglasnika i zvučnih suglasnika z) predl.
I. s gen.
1. s, sa: s konja pasti; priti s hribov
doći sa planina
2. s, sa, od: s strani gledati
sa strane gledati; vsem s poti
iti svima se skloniti s puta; začeti s kraja
početi od kraja
3. iz: priti s Koroškega
doći iz Koruške
II. s instr. s, sa
1.
(društvo, zajednica, pratnja): družiti se s tatovi
družiti se s lupežima; lasje s kožo vred
kosa zajedno s kožom; knjiga s podobami
knjiga sa slikama; žena s košarico
žena sa košaricom; potovati s prijateljem
putovati sa prijateljem; mož s sekiro ga je udaril
muž sa sjekirom ga je udario
( mož ga je udaril s sekiro
muž ga je udario sjekirom); v zasedi čakati s puško
u zasjedi čekati s puškom; pogovarjati se s prijatelji
razgovarati s prijateljima
2.
(sredstvo, oruđe) u shrv. bez predloga: pisati s peresom
pisati perom; zatrpati prostor s knjigami
zatrpati prostor knjigama; s prepričevanjem dobiti koga na svojo stran
uvjeravanjem dobiti koga na svoju stranu
3. s potjo kaj opraviti usput što uraditi - ágar -ja m (malaj.) agar, agar-agar, sluzava tvar iz azijskih morskih alga
- anátema ž (gr. anáthema) anatema, prokletstvo, isključenje iz crkve
- anatemizírati -am anatemizirati, anatemisati, prokleti, izopćiti, isključiti iz crkve
- banáčanka ž brašno iz Banata
- barúsa ž dlaka iz brade, brk
- bégavec -vca m dijete, dete koje često pobjegne (-beg-) od roditelja ili iz uzgojnog, vaspitnog zavoda: ta gojenec je izrazit begavec; -a so kmalu vrnili staršem
- béjevec -vca m učenik iz B-razreda, iz B-klase
- berílo s
1. čitanka: berilo za 6. razred osnovne šole
2. štivo: mladinsko, zabavno berilo
3. lektira, štivo: domače, obvezno berilo
4. lekcija, odlomak iz biblije koji se čita kod službe, kod mise - bližínski -a -o blizinski, iz blizine, na blizinu: pisanje, branje in druga -a dela; -a očala
naočari za čitanje izbliza; bližinski medkrajevni telefonski promet
telefonski promet, saobraćaj između obližnjih mjesta - bohotívka ž izdanak, mladica iz stabla
- bojévnik m
1. borac: bojevnik za mir, za svobodo
2. ratnik, član organizacije ratnika iz Prvog svjetskog rata - brénta ž (furl. brenta)
1. brenta, posuda za nošenje grožđa iz vinograda: nesti -o iz vinograda v prešo
2. krupna ženska, dunda: poglej, kakšna brenta je! - bréntač i bréntar -ja m brentaš, onaj koji za vrijeme, vreme berbe nosi brentu iz vinograda u prešu
- brežánka ž
1. stanovnica uz obalu
2. vino iz okoline Trsta - bríc m vino iz Goriških Brda
- brúsiti -im i brusíti brusim
1. izbacivati iz usta: konj brusi vodo iz gobca
2. govoriti nekome u brk: sin mu je take brusil, da ni bilo za nikamor - brúsniti -em izbaciti iz usta: pokusil je in takoj brusnii iz ust