Franja

vrâg m, mn. vrȁgovi vrag, satan: bojati se čega kao crnoga -a, kao vrag tamjana, križa, krsta; neka te vrag nosi; idi k -u; nosite se k -u; sve ide k -u; vrag ne spava; -u zapisati dušu

ȁndrāk m (perz. andrenk) vrag, hudič: koji ti je andrak, te govoriš koješta?

àntr̄z -ŕza m dial.
1. vrag, hudič: šestoro je ženskih u Vrtirepa, pa po vazda vise o prošću i kao antrzi se deru
2. nemirnež, razposajenec: ovaj antrz ostade na pesku kod bunara

bèlāj -ája m (t. bela, ar.)
1. nesreča, nezgoda: a drugi je belaj što nemam para; veliki me belaj snašao
2. ekspr. vrag, hudič: koji belaj tebe donese?
3. žeženi belaj ekspr. žganje
4. spolja kalaj a iznutra belaj zunanjemu videzu ne ustreza notranjost

mȁtrag m hudič, zlodej, vrag: koji te je matrag doveo ovamo!

grdòbina ž
1. grdoba
2. zool. morska spaka, morski vrag, Lophius piscatorius

hudòbina ž zool. odičar, morska spaka, morski vrag

kòljāš -áša m
1. slabš. klavec: ustaški -i
2. zool. tasmanski vrag, Sarcophilus satanicus

vràžica ž
1. vražja, hudobna ženska, peklenska baba
2. zool. morski vrag, Manta birostris

vukòdlak m, mn. vukòdlaci
1. volkodlak
2. zool. morski vrag, Manta birostris

žȁba ž
1. žaba: žaba hrženica zool. hrženica, Rana ridibunda; zelena žaba zool. zelena žaba, Rana esculenta
2. zool. odičar, morska spaka, morski vrag, Lophius piscatorius
3. ljudi žabe podvodni ogledniki; progutati -u doživeti, doživljati kaj neprijetnega

aràtos prisl. (gr. aratós) prekleto: aratos ti bilo! naj te vrag vzame!

bijèda ž (ijek.), béda ž (ek.)
1. beda, revščina, uboštvo: nekada su naši umjetnici umirali u -i
2. nesreča, nadloga, nevolja: moga brata snašla velika bijeda; bijeda i nevolja velika nesreča; koja ti je bijeda kaj se ti je pripetilo; navući -u na vrat priti v nesrečo; izvući se iz -e; skinuti -u s vrata otresti se nesreče; bijeda bi je znala vrag si ga vedi!
3. nadloga, križ: komarci su velika bijeda u blizini močvara
4. beda, ničnost: sjaj i bijeda Hegelove filozofije
5. kriva obdolžitev: što na ljude -e iznosite?

bȉjes m, mest. u bijèsu, u bȉjesu, mn. bȉjesi, bjȅsovi (ijek.), bês m, mest. u bésu, u bêsu, mn. bêsi, bȅsovi (ek.)
1. bes, togota, srd: u meni sve ključa od -a
2. hudobni duh: u čovjeka je ušao, opsjeo ga bijes da ga muči; bijes se uvlači, u narodnom vjerovanju, u čovjeka ili životinju; tjeranje -a vrši se vračanjem, bajanjem, magijom
3. besnost, neutešno hrepenenje, strast: bijes za trošenjem, za čitanjem
4. nagon, instinkt: životinjski bjesovi u čovjeku
5. moč, življenjska moč: zdrava mlada žena u najboljem bijesu
6. nasilnost, objestnost, prešernost: čitava su sela bježala ispred turskoga -a i zuluma; ovakav bijes kod mladih ljudi je za kažnjavanje
7. bijes bi ga znao vrag si ga vedi; gdje do -a ovaj ne traži pomoć kje pri vragu ta ne išče pomoči; izliti = iskaliti svoj bijes nad kim stresti jezo na kom, nad kom

pònijeti ponèsēm, pònijeh pȍnije, pȍnio pȍnijela, pȍnijet in ponèsen -èna (ijek.), pònēti ponèsēm, pònēh pȍnē, pȍneo pȍnela, pȍnēt in ponèsen -èna (ek.)
I.
1. ponesti: ponijeti što sobom u grob; nemojte me ovdje ostavljati, ponesite me pravo kući; čovjek ponese kišobran kad je oblačno; idimo kuda nas ponesu noge
2. odnesti: ponesi to odavde
3. malo nesti, ponesti: ponio sam, pa stao i opet ponio
4. zanositi: tko bi nju, koja je ponijela, umiriti mogao; ona oseti da je ponela
5. nastaviti: ponijeti čašu
6. obroditi: godina je dobro ponijela; vinogradi nisu ove godine ponijeli
7. začeti nositi: već je od četrnaeste godine ponio naočare
8. dobiti: od neprijatelja je ponio nekoliko rana
9. prevzeti: omladina koja je imala da ponese veliku ideju socijalizma odlučno se zalagala za svoje ideale
10. zanesti: neobično jako čuvstvo ponese i starca
11. ponijeti glavu na pazar ponesti glavo na prodaj; davo ga ponio, poneo naj ga vrag odnese
II. ponijeti se
1. prevzeti se: o dobru se ne ponesi, a u zlu se ne poništi
2. sporeči se s kom: ponijeti se s kim
3. iztegniti se: dječak se ponio za grozdom što je bio na vrtoglavom vršku
4. ekspr. zavrteti se: uhvatili se parovi i ponijeli se po sobi
5. obnesti se: u ovoj varošici naše jedinice su se dobro ponele

pòpasti pòpadnēm
1. pasti na: knjigu je popala prašina
2. popasti: popale ga muke; popao ga strah
3. rda ga popala! da bi ga vrag pocitral!

strána ž, tož. strânu, mn. strâne
1. stran: strana svijeta; ležati na lijevoj, na desnoj -i; gledati sa -e od strani; prva strana u knjizi; okrenuti govor na drugu -u obrniti pogovor na drugo stran; prostirati, širiti se na sve -e; na -u ići iti na stran; na -u metnuti, ostaviti na -u dati, pustiti na stran; na -u pozvati na stran poklicati: novu -u okrenuti novo stran obrniti, na novo začeti; s božje -e moliti za božjo volji, pri kriščevih ranah rotiti; zarađivati sa -e po strani zaslužiti; nauka mu nije sa -e znanost mu ni postranska zadeva; na sve četiri -e svijeta; šalu na -u šalo na stran; debela strana zadnjica, rit
2. stranica, stranska ploskev: kocka ima šest strana
3. tujina: otići na stranu, živjeti na -i
4. kraj, pobočje: strana brijega
5. spol: muška i ženska strana; držati kome -u podpirati koga; s onu -u na drugi strani; ćorava mu strana! naj ga vrag vzame!

víla ž, mn. vîle vila: gorska, šumska vila; juriti kao da ga -e nose; -e te odnijele, odnele! vrag te vzemi!