Franja

bȑzadžija m tisti, ki se mu mudi, nestrpnež: ja sam brzadžija, što pre da sam na vrhu, za uglom, na cilju

dòtičan -čna -o dotičen, tisti: radnički odbori su delegati sviju radnika -og preduzeća vseh delavcev tistega podjetja: -u radnju nastavnik nije ni vidio

lìvadār m, livàdār -ára m
1. tisti, ki mu je zaupana skrb za travnike
2. bot. poljski črnilec, Melampyrum arvense

potr̀kāč -áča m
1. tisti, ki rad teka, teče
2. dial. kolesce za rezanje testa

dòtičnīk m dotičnik, tisti človek

nàzoricē, nazòrcē prisl. od dalec, tako da se tisti, ki mu sledimo, še vidi: djeca bi kradom i nazorice pratila ustanike

ònāj ònā ònō zaim.
1. oni ona ono
2. tisti tista tisto: onoga druga ne spominji više; onome saradniku šaljem poruku; udi u onaj vrt; pozdravljam onoga prijatelja koji je s nama ljetovao; iz one kuće ne javlja se niko; s onom drugaricom bili smo na moru

ùperak -ērka m tisti konec niti, ki se vdeva v šivanko

dòspješan -šna -o (ijek.), dòspešan -šna -o (ek.) ki utegne: kada smo god -i, treba konju natrti prsa če le utegnemo, moramo ...; on je najdospješniji u selu on je tisti v vasi, ki ima največ časa

kúsati kûsām
1. hlastno jesti: kusati rukama i punom kutlačom
2. jesti: kusati bijeli hljebac, beli hlebac
3. uživati: kusati slasti i gorčinu života
4. ne zna onaj koji kusa, ali zna onaj koji drobi ne čuti tisti, ki zapravlja, pač pa tisti, ki mora plačati

pâr m trenutek, v izrazih: u jedan par; u neki par končno; za onaj par za tisti trenutek

svétac svéca m
1. svetnik: životi svetaca; praviti se svecem delati se svetnika; tući koga da sve svece vidi na nebu zelo tepsti koga; ovaj čovjek nije baš svetac; prema svecu i tropar kakršen svetnik, takšne so tisti dan molitve = vsakomur po zaslugi
2. praznik: ne svetkuje -a nikakvoga; ići u -a iti na žegnanje, na proščenje

šȋšān -a -o ostrižen: -o kumstvo, -i kum je tisti, ki otroka prvi ostriže

vrijème vrȅmena s, mn. vremèna, rod. vreménā (ijek.), vréme vrȅmena s, mn. vremèna, rod. vreménā (ek.)
1. čas: sad je vrijeme da se radi; vrijeme sve izliječi; teška vremena smo preturili preko glave težke čase smo preživeli; prekraćivati sebi vrijeme čime krajšati si čas s čim; glagolsko vrijeme; sadašnje vrijeme; aorist je jedno od glagolskih vremena
2. vreme: hladno, kišovito, sunčano vrijeme; kad se mačka umiva, okrenuvši se ka istoku, sluti na lepo vreme
3. neurje: zateklo ih vrijeme na moru
4. menstruacija: žena ako nema vremena, znade da je zanosila
5. na vrijeme pravočasno; za vrijeme rata med vojno; od prije, od pre nekog vremena od nedavno; s vremena na vrijeme od časa do časa; u ono vrijeme reče Isus svojim učenicima tisti čas je rekel ...; srednjoevropsko vrijeme; vrijeme gradi, vrijeme i razgrađuje čas gradi pa tudi podira; svaka sila za vremena, a nevolja redom ide sila in oblast sta minljivi, nesreča pa vsakogar doleti