Franja

bȉjes m, mest. u bijèsu, u bȉjesu, mn. bȉjesi, bjȅsovi (ijek.), bês m, mest. u bésu, u bêsu, mn. bêsi, bȅsovi (ek.)
1. bes, togota, srd: u meni sve ključa od -a
2. hudobni duh: u čovjeka je ušao, opsjeo ga bijes da ga muči; bijes se uvlači, u narodnom vjerovanju, u čovjeka ili životinju; tjeranje -a vrši se vračanjem, bajanjem, magijom
3. besnost, neutešno hrepenenje, strast: bijes za trošenjem, za čitanjem
4. nagon, instinkt: životinjski bjesovi u čovjeku
5. moč, življenjska moč: zdrava mlada žena u najboljem bijesu
6. nasilnost, objestnost, prešernost: čitava su sela bježala ispred turskoga -a i zuluma; ovakav bijes kod mladih ljudi je za kažnjavanje
7. bijes bi ga znao vrag si ga vedi; gdje do -a ovaj ne traži pomoć kje pri vragu ta ne išče pomoči; izliti = iskaliti svoj bijes nad kim stresti jezo na kom, nad kom

bijèsnōst ž (ijek.), bésnōst ž (ek.)
1. besnost, togotnost, srditost
2. steklost
3. obsedenost
4. strastnost, divjost
5. instinktivnost
6. krepkost
7. nasilnost, objestnost, prešernost
8. divjost

bjèsnilo s (ijek.), bèsnilo -a (ek.)
1. med., vet. steklina: pseće bjesnilo; bjesnilo kao zarazna bolest javlja se kod svih domaćih i divljih životinja, i kod čovjeka
2. besnost, togotnost: vaše je bjesnilo bezrazložno; dovesti koga do -a
3. silovitost: po užasnoj smrtnosti i po neobičnom -u tuberkuloze može se reći da je smrtnost velika u Beogradu
4. objestnost, prešernost: morao se ženiti; valja gledati kuću i decu, nije tu bjesnilo, nego nevolja

ȍbijesnōst ž (ijek.), ȍbēsnōst ž (ek.) objestnost, razposajenost

pȑpošnōst ž objestnost, nagajivosč, muhavost, vetrnjaškost

pȕstopāš ž razuzdanost, objestnost