Franja

lêd lȅda m, mest. na lèdu
1. led: probiti led; led na dnu; podvodni led; plivajući ili plovni led; polarni led; umjetni, veštački led; navesti koga na tanak led; staviti nešto na led postaviti kaj na hladno; potkovao bi đavola na ledu zelo je spreten, iznajdljiv
2. toča: led pobi polja i livade
3. hud mraz, huda zima: cvijeće klonu s noćnog -a

mȏre s morje: debelo more visoko morje; otvoreno more odprto morje; široko more; to se nalazi za -em; iza sedam mora zelo daleč; preko -a onstran morja; to je kaplja u more; majstor s -a primorski, dalmatinski mojster, Dalmatinec; sloboda -a svobodna plovba po morju; ravno mu je sve do -a vseeno mu je; hvali more, drži se kraja ne sili v nevarnost; mrtvo more brezizrazna družba; more mu je do koljena tuje podcenjuje, svoje pa precenjuje; Mrtvo more; Crveno more; Jadransko more

nȁkratko prisl. na kratko: svršiti s kim nakratko; bio je nakratko nasaden bil je zelo nataknjen

nȁopāko prisl.
1. narobe: sve ide naopako; Lašva neće poteći naopako
2. na hrbtu, zadaj: svezati komu ruke naopako
3. napačno: izgovarati tude riječi naopako
4. zlo i naopako zelo zelo slabo

natŕćiti se nàtr̄ćīm se pomoliti zadnjico kvišku: davo si ti kad se natrćiš se reče tistemu, ki se dela zelo pametnega, prim. trtica

nȉko nȉkoga zaim.
1. nikdo: niko se ne javlja dobrovoljno; nikoga ne obavezuju ova obećanja; nikomu se ne treba približavati; to mu je skresao u brk, pa nikome ništa potem pa nič; ni od koga nisam saznao pravu istinu; ni s kim se ne druži; proveo se kao niko njegov imel se je zelo slabo; niko živi ne zna za ovu tajnu prav nikdo ne ve za to skrivnost
2. niče: pokazaće se ko je niko, ko je prostak, gl. tudi nitko

nȕla ž (lat. nullus) pog. ničla, nič: apsolutna nula pasti na -u; svesti na -u znižati na nič; ošišati na -u ostriči na ničlo, zelo kratko; utakmica se završila sa tri prema nula za Hajduka

obijèljeti -līm (ijek.), obéleti -līm (ek.) pobeleti: obijeljele su planine; obijeljela mu je kosa; duša mu obijeljela od čekanja zelo dolgo čaka

òdsjeći odsijèčēm (ijek.), òdseći odséčēm (ek.)
I. odsekati, odrezati: odsjeći prst, prut; odsjeći komad hljeba, kruha; Ljubljana je bila za vrijeme rata potpuno odsječena od ostale zemlje
II. odsjeći se
1. odsekati se, odrezati se
2. ekspr. zarežati na koga: odsjeći se na koga
3. odsjekle mu se noge od straha zelo se je prestrašil, ustrašil

pàmuk m (t. pamuk, perz.) bombaž, vata: mekan je kao pamuk je zelo mehkega srca; ovijati koga -om zelo nežno ravnati s kom; piti, sisati kome krv na pamuk zelo prefrigano mučiti koga

plȁkati plȁčēm jokati: plakati nad kim, za kim, od radosti, zbog čega; plakati iza glasa glasno jokati; plače loza; plače na te sva Bosna za tabo žaluje vsa Bosna; plače kao kiša, kao ljuta godina zelo joka; to je bogu plakati to je, da se bogu smili, bog usmili

poštápiti se pòštāpīm se opreti se na palico, podpreti se: pri svakom koraku mora se poštapiti porodom se njegova kuća veoma poštapila si je zelo opomogla; posedeo je u gostioni, pa se poštapio ribom i vinom

potégnuti (potéći) pòtēgnēm
I.
1. potegniti: potegnuti brod kraju
2. mahniti, udariti: potegao ga sabljom
3. izdreti: potegnuti mač iz korica
4. potegniti, srkniti: potegnuti iz boce
5. odpraviti se: potegnuti kući, na onaj svijet
6. zgrabiti: pak potegne koplje ubojito
7. bilo je potegni-povuci bilo je zelo hudo, zelo težko
II. potegnuti se
1. vreči se: potegnuti se kamenom na koga
2. zavleči se: potegli su se ovi poslovi

potkòvati pòtkujēm, pòtkūj, potkòvah pȍtkovā, pȍtkovao -āla, pȍtkovān -a podkovati: potkovati konja, cipele; dobro potkovan stručnjak u jeziku; on je potkovan u sve četiri ima vse, kar si moreš misliti; i vraga bi na ledu potkovao zelo je izveden i iznajdljiv; samo razmišlja kako bi svome susjedu potkovao opanke kako bi sosedu prizadel kaj hudega

prekr̀stiti prèkrstīm
I.
1. prekrižati: prekrstiti dijete, ruke, noge
2. prekrstiti, krstiti, znova krstiti, preimenovati: zarobili neku ženu koja je bila već krštena pa su je sada prekrstili; prekrstiti brod bivše mornarice u "Republiku"
3. narediti križ čez kaj: ja sam to davno prekrstio
II. prekrstiti se
1. prekrižati se: ne zna se ni prekrstiti; prekrstiti se na kraju molitve; prekrstiti se od čuda; prekrstiti se desnom i lijevom zelo se začuditi
2. prekrstiti se
3. odkrižati se česa

prilijèpiti prìlijepīm (ijek.), prilépiti prìlēpīm (ek.)
I.
1. prilepiti: prilijepiti ćirišem
2. primazati: prilijepiti kome šamar
II. prilijepiti se prilepiti se: prilijepiti se uz koga kao krpelj, kao čičak; trbuh mu se prilijepi uza leda zelo je lačen

pȑst m, mest. na pr̀stu, mn. pȑsti pr̀stijū in pr̀stī in pr̂stā prsč: na svakoj ruci i na svakoj nozi imamo po pet prstiju; znati što u prste znati kaj zelo dobro; gledati komu kroz prste; imati što u malom prstu; on nije ni prstom mrdnuo ni zganil s prstom; isisati što iz prstiju izsesati kaj iz prstov; biti čistih prstiju biti čistih prstov, rok; biti s kim kao prst i nokat biti si s kom zelo blizu; biti raširenih prstiju biti zapravljivec; gledati kome na prste; dobiti po prstima; zabadati svoje prste u svaku sitnicu; imati dugačke prste; imati na svaki prst po jednu; ići na prstima hoditi po prstih; igrati na prstima plesati na prstih, na koncih prstov; na prste jedne ruke može izbrojati; krstiti se sa tri prsta križati se po vzhodnem obredu; ne vidi se ni prst pred nosom; staviti prst na usta, na čelo; omotala ga je oko -a; prst božji; biti sam kao prst

pr̂vī -ā -ō prvi: -a pomoć; ti nisi u -oj mladosti; to se vidi na -om koraku; radnik od -e ruke odličen delavec; pitanje -oga reda pomembno vprašanje; voditi -u riječ u društvu imeti prvo besedo v družbi; svirati -u violinu tudi ekspr. igrati prvo violino; u -om redu je on stručnjak, i tek onda pisac; stavljati što u prvi plan postavljati kaj na prvo mesto; biti u -om planu biti na prvem mestu; prvi kokoti, prvi pijetli prvi petelini, zelo zgodaj; prvi put prisl. prvič, prvikrat; Prva neprijateljska ofanziva; Prvi maj; Prvi srpski ustanak; Prvi svjetski rat

pȕce -eta s, mn. pȕca pȕtācā in pucèta pucétā
1. gumb: zakopčati puce sva puceta
2. gumb, stikalo: pritisnem na puce i svetlost blesnu
3. jagoda: puce grozda, bilo kakvog voća; zdrav kao puce zelo zdrav; zreo kao puce zelo zrel

pȕpak -pka m, mn. pȕpkovi
1. anat. popek: odrezati pupak; dok se dijete ne rodi, pupak mu se ne reže
2. ekspr. središče: bezistan u ove letnje dane postaje pupak beogradskog kafanskog života; pupak zemlje zelo domišljav človek