Franja

lemèzati -ām
I.
1. z drogom pritrditi kopo, kopico sena, slame, da je veter ne raznaša: zbog vetra seno lemezati
2. biti, tolči, mlatiti, tepsti z "lemezom": lemezati znači tući koga debelim štapom; lemeza ga kao vola u kupusu
II. lemezati se medsebojno se tepsti: bokseri se lemezali i u isto vreme strašno grdili i častili

ljúštiti ljȗštīm
I.
1. lupiti, majiti: ljuštiti jabuku
2. luščiti: ljuštiti pasulj
3. trebiti si: soko rosno perje ljušti
4. ličkati: ljuštiti kukuruz
5. ekspr. veliko jesti, piti: ljuštiti proju; ovaj ljušti samo rakiju
6. kartati (se)
7. tolči, tepsti
II. ljuštiti se
1. lupiti se, majiti se
2. luščiti se: gvožđe se pri kovanju ljušti
3. goliti se

lopòtati lòpoćēm tolči, biti, udarjati: kao da kamenje pada na krov kuće, praštalo je, zveckalo, lopotalo i bubnjalo

lupàrati -ām ropotati, razbijati, tolči: nezakačeni kapci na prozorima luparaju na sve strane; luparati loncima u kuhinji; vrata su luparala

lupàtati -ām ekspr. razbijati, tolči: lupatati na vratima

lúpati lûpām
1. tolči, razbijati, ropotati: lupati koga šakom; lupati nogama; lupati na vrata; srce jako lupa; lupati tanjirima; lupati glavom o zid, šakom o sto tolči z glavo ob zid, s pestjo ob mizo
2. razbijati si: lupati glavu brigama
3. ekspr. gobezdati, čenčati: šta lupaš koješta
4. ekspr. vpiti: nemoj više lupati, čuli smo već sve
5. neenakomerno udarjati: točak, kaiš lupa

lȕpkati -ām na rahlo udarjati, tolči: prstima lupkati po stolu; kiša lupka o prozor

mérati mêrām trepkati, tolči: novo platno treba dobro merati da se umekša; čujem da mera i ženu

mlátiti mlâtīm, mlȃćāh -āše, mlátio -ila, mlȃćen
I.
1. mlatiti: mlatiti pšenicu, praznu slamu, gloginje mlatiti prazno slamo
2. klatiti: mlatiti jabuke, kruške, orahe
3. tepsti, tolči, biti: mlatiti jadnu životinju; mlatiti koga toljagom tepsti koga z gorjačo; Srbi su mlatili Turke da se gora orila
4. mahati, kriliti, bingljati: mlatiti rukama, nogama sjedeći na klupi
5. majati: jugovina je mlatila vrhovima šume
6. gobezdati: ne mlatite pred djecom koješta
II. mlatiti se
1. tepsti se: mlatiti se s djecom iz komšiluka
2. potikati se, postopati: mlatiti se po svijetu; kelner se mlatio po lokalu
3. plahutati, plahetati: odijelo se mlati oko struka kad djevojka brzo ide
4. ekspr. vlačiti se: Stepan je naš sused, i ja neću dopustiti da se ti s njegovom ženom mlatiš

mlȁviti -īm
1. mlatiti, tolči: mlaviti sve po redu, i kriva i nekriva
2. podirati: vjetar mlavi stabljike

natúcati nàtūcām
1. nabijati: natucati obruč na bačvu, na bure
2. ekspr. tolči, lomiti: natucati francuski
3. ekspr. slabo, z zatikanjem brati: on ne zna čitati, tek nešto natuca
4. namigavati, cikati na kaj: otvoreno kaži kako je bilo, ne natucaj

rastúcati ràstūcām tolči, treti: rastucati orahe

stȕpati -ām
1. tolči: stupati šećer u stupi
2. phati: stupati ječam: sjedi na pragu i prebire stupani ječam
3. treti: stupati lan, konoplju
4. valjati: stupati sukno

šȉbati -ȁm
1. šibati, bičati: šibati volove
2. tolči, udarjati: lav je bijesno režao i repom oštro šibao
3. šibati, bičati, ostro kritizirati: Cankar oštrom satirom šiba malogradanštinu
4. biti: kiša šiba u prozore
5. meriti: kuda to šiba; na što ovim riječima šibaš
6. streljati: šibati očima, pogledom
7. ekspr. pobirati jo, teči: šibati kući; strelovito šibati kroz šumu
8. brizgati: krv mu šiba iz rane, iz ruke
9. šibaj napolje! poberi se (ven)!

tȁbati -ām
1. teptati: teške vojničke čizme tabale su puteve; prasci rokću i tabaju staze
2. ekspr. topotati: vikali su za njom momci, tabajući nogama po zemlji
3. ekspr. udarjati, odmevati: još mu tabao u glavi kas konja
4. ekspr. tepsti, tolči: on je svoju nevjenčanu ženu tabao iz ljubavi

tèzmati -ām (se) dial.
I.
1. vleči: ne tezmaj to, dete
2. ekspr. tepsti, tolči: bogme on nju tezma kako valja
II. tezmati se
1. vleči se
2. natezati se, zelo se truditi: sigurno si se prilično tezmao s dječacima po svijetu
3. pričkati se: ti se tamo tezmaj, a tu ne galami

trijèskati trȉjeskām (ijek.), tréskati trêskām (ek.)
1. treskati: svud okolo daždi, sijeva, grmi, trijeska
2. loputati, treskati: trijeskati vratima
3. treskati, tolči: trijeskati rukom o sto, gl. tudi treskati

tȕcati -ām
I.
1. tolči, drobiti: tucati kamen, šećer, kafu, kavu, buhe, vaši, uši
2. trkati: tiho tucati na vratima
3. ekspr. tolči, mučiti: mrcvariće me, tucaće me, a ja bih više voleo da stanem pred preki sud
4. prijemati: ribar netremice gleda onaj komad tunje što se dotiče mora. Tucaju (ribe); reče polako
II. tucati se
1. biti se
2. tolci se: tucati se glavom o zid
3. bosti se: tucati se rogovima
4. trkati se: ovnovi se tucaju; o Uskrsu tucati se šarenim jajima

túći túčēm, oni túkū, túci, túcijāh -āše in túčāh -āše, túkoh tûče túkosmo, tûkao túkla, túčen -a
I.
1. tolči: tući so, kavu, kafu u havanu, koga pesnicom po ledima; grad je pola sata tukao polja i vinograde; kiša je tukla po prozorima; more tuče talasima o obalu
2. biti: sat tuče podne; konj tuče zadnjim nogama
3. tolči, premagati: tući neprijatelja
4. premagovati, biti močnejši: kraljica tuče u svim pravcima (šah)
5. tolči, udarjati: tući na vrata, na prozor
6. klati, ubijati: tući svinje, ribu
7. tolči, streljati: naš mitraljezac tukao je pravo u neprijateljski rov
8. tolči, treti: tući orahe
9. skopiti, kastrirati: tući ždrijepca, bika
10. žuljiti, tiščati: tvrde cipele tukle su mi noge ne manje od kamenja
11. udarjati: cigani tuku u cimbale; njena ruka tuče po klaviru
12. biti plat zvona: zvono na požar tuče
13. tolci, utripati, biti: sam čuje kako mu tuče srce
14. tolči: tući lan, kudjelju
15. tući žicu po ovinkih skušati kaj dobiti, izmoledovati; tući koga kao vola u kupusu neusmiljeno pretepati koga; tući rekord; tuče mi srce za kim srce mi bije za kom, hrepenim po kom
II. tući se
1. tolči se: oni se tuku pesnicama
2. biti se: tući s neprijateljem u dvoboju
3. bojevati se, biti se: tući se na život i smrt; tući se iz pušaka streljati se; tući se uskršnjim jajima trkati se s pirhi; tući se po svijetu, po svetu potikati se po svetu

zamlaćívati -mlàćujēm
I.
1. mlatiti, tolči: zamlaćivati koga kao živinče
2. krhati: zamlaćivati sjekiru
II. zamlaćivati se neumno se navduševati: zamlaćivati se kojekakvim knjigama