Franja

lìsica ž
1. zool. lisica, Vulpes vulpes: polarna, srebrna, stepska lisica; tjerati -u, istjerati vuka ko želiš odstraniti manjše zlo, si lahko nakoplješ večje; kad lisica predikuje, pazi dobro na guske
2. lisičevina, lisičje krzno: nositi -u oko vrata
3. ekspr. zvit človek: ne vjeruj njemu, velika je on lisica
4. sorta belega grozdja
5. bot. lisička, Cantharellus cibarius

mȁč màča m, mn. màčevi in màči meč: zveckati -em rožljati z mečem; na -u dobiti z mečem dobiti, priboriti si; ognjem i -em istrijebiti, uništiti z ognjem in mečem iztrebiti, uničiti; turiti, staviti mač u korice; mač mu visi nad glavom; -em presjeći Gordijski čvor; Damoklov mač

mája ž (t. maja)
1. kvas: maja za kruh, hljeb, hleb
2. cepivo, vakcina, serum
3. uhvatiti -u
a) skisati se (mleko, testo)
b) pridobiti si osnovni kapital: pošto sam već uhvatio -u, mogu da ništa ne radim već da živim od prihoda
c) pog. nasrkati se ga, nakresati se ga
č) zboleti: uzeo sam dobro bravče, ali ono noćas oteglo papke, a ti si znao, brajko, da je ono uhvatilo -u

malerìsati -išēm prinašati nezgode, neprijetnosti: vidiš da mi malerišeš dućan vidiš, da si mi za nesrečo v trgovini

mèrāk -áka m (t. merak, ar.) dial. želja, poželenje: uhvatio ga nekakav merak zaželel si je nekaj; imati merak na što želeti si kaj: merak mi je na što želim si kaj; biti merak na što

mètati mȅćēm, mȅtāh -āše, mȅtān -a
I.
1. dajati, devati: metati kapu na glavu, koga u novine
2. postavljati
3. brcati: ne meći se nogama
4. pristavljati
5. polagati: metati obloge dajati si obkladke; metati koga na muke mučiti koga; metati na sebe
6. vsajati, vlagati: metati hljeb u peć
7. ustiti se, delati se: meće se da zna, a tamo ne zna
8. metati: metati kamena s ramena v tekmovanju metati kamen z rame
II. metati se
1. polagati se
2. poganjati se, tekmovati

mlijèko s (ijek.), mléko s (ek.)
1. mleko: majčino, kravlje, kiselo, slatko mlijeko; obrano mlijeko posneto mleko; neobrano mlijeko neposneto mleko; kondenzirano mlijeko, kondenzovano mleko kondenzirano mleko; mlijeko u prahu
2. mleček, rastlinski sok: iz tanke cjevaste stabljike maslačka curi gorko mlijeko
3. ekspr. mesečina: gledaš kako mjesec -om brda kupa
4. mi smo rod po -u v rodu smo si po krvi
5. ptičje mlijeko bot. ptičje mleko, Ornithogalum; ekspr. ima svega, samo nema ptičjeg mlijeka; tamo teče med i mlijeko; krečno mlijeko apnica, apnena voda; pasti, uletjeti u što kao muha u mlijeko; djevojka je jedra kao da je -om nalivena; usisati nešto s majčinim -om

mȑčiti -īm, mȑči, mȑčāh -āše, mȑčen
I.
1. črniti, temniti: bol mu mrči lice; mrčiti obraz sramotiti se, nakopavati si sramoto
2. ekspr. pisati, pisariti: moje bilješke mrčim trkimice
3. mrčiti pušku streljati, vojskovati se; mrčiti puškom koga ubiti koga s puško; ne mrči gaća kad kovati nećeš ne začenjaj, če ne misliš končati
II. mrčiti se
1. mazati se, črniti se
2. sramotiti se
3. mrščiti se, mrgoditi se: gazda se mrčio ako ga nije na pragu pričekala žena

nàbiti nȁbijēm
I.
1. nabiti: nabiti pušku, obruč na bure
2. napolniti: nabiti lulu, džepove novcima
3. nabiti, steptati: nabiti put
4. naviti: nabiti cijene
5. natakniti: nabiti kapu na glavu, konju uzdu, meso na ražanj, mužu rogove
6. nakoličiti, natakniti na kol: nabiti jadnog osuđenika u turskom sudu
7. nabiti komu ognjište dolgo obsedeti v gosteh
II. nabiti se nabiti se, ekspr. obrusiti si noge s hojo

náći nȃđēm oni nâđū, náđi, náđoh náđe, nàšao nàšla, nâđen -a
I.
1. najti: naći iglu u slami, dobra prijatelja, sobu za spavanje, koga u životu, utjehe u radu
2. doleteti: velika nas žalost nađe danas
3. imeti za: naći za dobro, za potrebno, za shodno
4. ugotoviti, priti do spoznanja: ona je našla da to nije dobro
5. pasti: našla je kiša, našao je snijeg
6. da ne nađe od mene ne želim, da bi od mene prišla nanj nesreča; da od boga nađeš naj ti bog pomaga!, bog pomagaj!; to nisam našao na putu tega nisem pobral na cesti; ob gostiteljevem pozdravnem nagovoru: dobar dan, gost odgovori: bolje vas našao
II. naći se
1. najti se: dobri se ljudi svugdje nađu
2. znajti se: ja se ne umijem naći; on se nađe u neprilici znašel se je v zadregi; naći se u čudu začuditi se
3. biti v pomoč: gledaj da mu se nađeš kad mu što zatreba; nešto sam skupila da mi se nađe da bom imela kaj v roke vzeti, kadar bo treba
4. roditi se: našlo se muško dijete
5. čutiti se: naći se uvrijeđenim čutiti se užaljenega
6. ti si se našao da to kažeš ti si upaš to reči

nadròbiti nàdrobīm
I.
1. nadrobiti: nadrobiti kruh u mlijeko
2. ekspr. skuhati, pripraviti neprijetnost: ko mu je to nadrobio?
3. ekspr. nakvasiti: ne vjeruj sve što ti je nadrobila; kako nadrobiš, onako ćeš si kusati kar si skuhaš, to boš pojedel
II. nadrobiti se
1. ekspr. nasekati se ga
2. ekspr. k jugoistoku nadrobilo se dosta otočića proti jugovzhodu je precej otočkov

nagnijèzditi nàgnijezdīm (ijek.), nagnézditi nàgnēzdīm (ek.)
1. nasaditi: nagnijezditi kvočku
2. nagnijezditi se splesti si gnezdo: pod krovom nagnijezdile se laste

nàkvasiti -īm (se)
1. namočiti, narositi, navlažiti: ječam se nakvasio rosama
2. ekspr. ti si se, more, negdje nakvasio fant, ti si se ga nekje nalezel

nâmčica ž zanka: metnuti -u na grlo dati si zanko okrog vratu

narumèniti -rùmenīm nardečiti: narumeniti lice našminkati si obraz; narumeniti zelenu travu krvlju; doletjela je djevojka loše narumenjena, s tršavom kosom izgorjelom od brenovanja

nȅjāk -a -o šibek, slaboten, nebogljen: -o dijete, dete; ti si je zamilovao od -a vzljubil si jo v otroških letih, ljubiš jo od otroških let; -ōst ž šibkost, slabotnost

nȅpovrāt m nevrnitev: otišao je u nepovrat odšel je tja, od koder ni vrnitve; na nepovrat uzajmiti novac izposoditi si denar, ki nikoli ne bo vrnjen; gl. tudi unepovrat

nepràvica ž nepravica, krivica: sve što ima stekao je -om vse, kar ima, si je pridobil krivično; zaboraviti -u

ni dial. daj. mn. os. zaimka nam: da ni si ti živ! da si nam živ!

nȉšta nȉčega zaim. nič: sve to je ništa; ne boji se ničega; ničemu se ne čudim; sad ne vidim ništa; ni pri čemu pri ničemer; ni od česa od ničesar; ni za šta za nič; ni sa čim z ničimer; ni za čim z ničimer; samostalno: svi ga drže za ništa vsi ga imajo za niče; nije mu on ništa nista si v rodu; on je nitko i ništa; bolje išta nego ništa bolje nekaj kakor nič: ništa od njega nema z njim ne bo nič, umrl bo; ništa pod bogom nema ničesar nima; ne čini ništa nič za to