Franja

dèrtli neskl. prid. zaskrbljen, žalosten: što si mi dertli danas; što te koji dan više grlim i ljubim, sve si mi derliji si bolj žalosten; jutros stigli dertli telegrami davi so prispele žalostne brzojavke

dôb dȍbi ž
1. starost, leta: koje si -i koliko si star; mi smo jednake -i midva sva, mi smo istih let
2. obdobje: u ono doba bio sam tvoje dobi takrat sem, bil tvojih let; dob potpune pasivnosti

dopisívati -pìsujēm
I.
1. dopisovati, končavati pisanje
2. pripisovati
II. dopisivati se s kim dopisovati si s kom

dòsluk m (t. dosluk, perz.) prijateljstvo: s komšijama u -u budite bodite si dobri s sosedi; pa u zdravlju i -u da se opet vidimo

dȕd dùda m (t. dut) bot. murva: bijeli, beli dud crni dud; na dud objesiti, okačiti zanemariti, v nemar pustiti; boriš se za slobodu zbora i dogovora, a škola na dud šolo pa si zanemaril

đèmija ž (t. gemi) dial. ladja: sede u -u i naveze se na more; propadoše -e na moru dela si nepotrebne skrbi; turske -e zatvoriše Dardanele

fabricírati -ìcīrām, fàbrikovati -ujêm fabricirati, izdelovati: kod nas štošta fabriciramo, fabrikujemo; fabricirati laži kovati laži; fabricirati vijesti izmišljati si novice

gnijèzdo s (ijek.), gnézdo s (ek.) gnezdo: orlovo, gujsko, zoljino, osinje, stršljenovo, kokošje gnijezdo mitraljesko gnijezdo; gnijezdo kod visoke peći gnezdo plavža, talilnik; sviti gnijezdo splesti si gnezdo, ustanoviti družino

gȍdina ž
1. leto: prosta godina navadno leto; prestupna, nova, sretna, srećna, poslovna, slaba godina, godina kupovine leto nakupa; do -e čez leto dni; iz -e u -u od leta do leta; -u po -u leto za letom, koliko ti je godina koliko si star; čovjek u -ama prileten človek, človek v letih; doći u -e; napuniti deset godina dopolniti deset let; bijele, bele -e starost; Nova godina novo leto (l. januar); nova godina novo Leto 1985; svjetiosna, svetlosna godina svetlobno leto; godina svjetlosti; pritjerala orla zla godina v nesreči, težkem položaju se je sprijaznil s ponižanjem; školska godina
2. letnik: prva godina Gajeve Danice; treća godina Vojne akademije
3. zadušnica ob obletnici smrti: davati -u

isplakívati isplàkujēm gl. isplákati: isplakivati rublje, grlo; ona voli da sa ponekim usta isplakuje rada si s kom oplakuje usta, rada opravlja

ispozajmljívati -zàjmljujēm izposojati: ispozajmljivati drugima novac; ispozajmljivati od drugoga novac isposojati si

ispròsipati ispròsipām, ispròsipljēm
1. na več mestih politi: pazite da ništa ne isprosipate
2. preliti: ti mu toliku isprosipa krv ti si mu toliko krvi prelil

ìštetiti -īm
I.
1. poškodovati: vreme, kiše i nepogode ištetile su mnoge znamenite zgrade; vijekovi (vjekovi, vekovi) su ištetili kuću
2. pokvariti: ištetila ga tuđa zemlja
3. pahniti koga v sramoto: ti si babu obraz ištetila ti si očka osramotila
4. ekspr. raniti: grdno ga puške ištetile
II. ištetiti se
1. pokvariti se (moralno): sve se selo ištetilo
2. oslabeti: oči su mu se ištetile
3. okilaveti, dobiti kilo: teškim radom radnici se ištetili

jùče, jùčēr prisl. včeraj: čovjek od juče človek, ki si še ni ustvaril imena

kêc kéca m, mn. kéčevi (madž. kétszem)
1. as: kec pik, karo, srce; gledati u -a = češljati -a kvartati; upali ti kec uspelo ti je, imel si srečo
2. zadnji plesalec v kolu: nikad ne vidjeh veselijeg -a

kòjī -ā -ē zaim.
1. kateri, ki: koji je sat? koliko je ura; čovjek koji sjedi na balkonu nije moj brat; kuća, koja se bjelasa u daljini, podignuta je prošle godine
2. nekateri: koji kroz vrata, koji kroz prozor pobjegoše; koji bilo kateri koli; kojigod neki: naći ćemo se koji dan; koji god kateri koli; koji mu drago kateri si bodi

kòsa ž, tož. kȍsu, mn. kȍse
1. lasje: svijetla, svetla kosa; kovrčava kosa; sijeda, seda kosa; po -i popalo inje lasje so osiveli; progrušala se kosa lasje so rahlo osiveli; raspustiti -u razpustiti lase; ježi mu se kosa = diže mu se kosa lasje se mu ježijo; skočiti jedan drugome u -u skočiti si v lase; rasplesti -u
2. vilina kosa bot. predenica
3. vilina kosa steklene nitke kot "sneg" na novoletni jelki

krìvica ž, krivìca ž
1. krivda: tvojom -om po tvoji krivdi; tvoja je krivica ti si kriv; krivica je do tebe što ... ti si kriv, da ...; svijest, svest o -i zavest krivde; ako zakasnimo, krivica će se svaliti na mene
2. hudodelstvo, zločin: zbog nekih krivica morao je bježati preko granice
3. krivica: osjećala sam što je pravica i što je krivica

kȑšten -a -o krščen: jesi li ti kršten? ali si pri zdravi pameti?

kr̂v kȑvi ž, mest. u kr̀vi
1. kri: cirkulacija, kruženje, strujanje -i; koagulacija, zgrušavanje -i; mlada krv; gubitak -i; pretraga -i preiskava krvi; iz rane šiklja krv brizga kri; plava krv; užas nam ledi krv u žilama; bljuvati, bacati krv; crven kao krv; praviti zlu krv delati hudo kri; to su ljudi naše -i; biti ljute -i biti hude krvi; biti pun -i i mesa biti poln življenja; boriti se do posljednje kapi -i; čovjek nemirne, žestoke, vruće, južnjačke, opake, pogane -i; nečista krv danak u krvi krvni davek nekdaj v sultanski Turčiji; dati za koga zadnju kap -i; nož i krv je medu nama med nama, med nami je smrtno sovraštvo; piti nečiju krv na pamuk nenehno mučiti, trpinčiti koga; omastiti ruke krvlju neprijatelja umazati si, pomočiti roke v sovražnikovo kri; oprati krvlju uvredu s krvjo oprati žalitev; krv nije voda; kupati se, plivati u krvi; legla, pala je krv medu nama nastalo je smrtno sovraštvo med nama, med nami
2. on mi je rod po krvi on je moj krvni sorodnik, biti slovenačke (slovenske), hrvatske, srpske -i