Franja

ùviti ȕvijēm, ùvīj, ùvih ȕvī, ȕvio ȕvīla, uvìjen -èna
I.
1. zaviti: uviti limenu ploču
2. zaviti, zamotati, oviti, omotati: uviti maramu oko glave; uviti što u maramicu, u papir
3. zviti uviti kosu
4. zaviti: uviti knjigu
5. zaviti, prekriti, pokriti: mrak je uvio polja ravna
II. uviti se
1. zaviti se: uviti se u bundu
2. zviti se: uviti se kao crv
3. uviti se u crno zaviti se, odeti se v črnino

uzàžditi -īm zažgati: uzaždio da bježi spustil se je v beg

ùzēti ȕzmēm, ùzmi, ùzēh ȕzē, ȕzeo ȕzēla, ȕzēt -a
I.
1. vzeti: uzeti stan, pilulu, komu što, advokata, djevojku za ženu, koga za primjer, za svjedoka, za zlo, koga k sebi u kuću, na račun, lijek, put pod noge, pod najam, u posjed, u zakup, koga pod okrilje; uzeti što srcu vzeti si kaj k srcu; uzeti koga na nišan vzeti koga na muho; uzeti što na sebe prevzeti odgovornost za kaj; bog ga je uzeo k sebi umrl je; davo je uzeo ušur od njega podal se je na slabo pot; uzeti glavu kome vzeti komu glavo, ubiti ga; uzeti za zlo vzeti za hudo, zameriti
2. zavzeti: uzeti grad, neprijateljske rovove, na juriš
3. povzeti: uzeti riječ
4. začeti: on uze govoriti
5. uzeti pod svoje posvojiti; uzeti maha razmahniti se: uzeti dijete za ruku; ja ću uzeti lijevo u ovu ulicu jaz bom zavil na levo, v to ulico; uzmimo da ti nisi došao recimo, da ti nisi prišel
II. uzeti se
1. vzeti se: oni će se sada uzeti, sutra je vjenčanje
2. prijeti se: oni se uzeše za ruke
3. uzela mu se ruka roka mu je ohromela; uzeti se u pamet dobro premisliti, pametno pretehtati, spametovati se

ùzvrat m povračilo: za uzvrat v zameno, kot vračilo

úže -eta s, mn. ȕžād ž vrv, vože: uže služi za vezivanje ili dizanje tereta i za vuču; držati za jedno uže s kim delači s kom v slogi

vȁditi -īm
I.
1. jemati iz: vaditi hljeb iz peći, novac iz novčanika
2. potegniti, vleči: vaditi sablju iz korica; dijete su morali kliještima vaditi
3. vlačiti: vaditi vodu iz bunara, zapušač iz boce
4. izdirati: vaditi zub kome
5. točiti: vaditi med iz saća
6. kopati: iz bosanskih rudnika vađeno je gvožđe, olovo i bakar; vaditi krompir motikom ili rukama
7. puliti: vaditi repu na njivi
8. dvigati, dvigniti: vaditi dokumente, putnu ispravu
9. kupiti: vaditi kartu na željezničkoj stanici
10. iztakniti, iztikati: vaditi kome oči
11. vaditi drugi, treći korijen, koren koreniti
12. vaditi kome dušu moriti, nadlegovati koga; vaditi kesten iz vatre za drugoga hoditi v žerjavico po kostanj za drugega
II. vaditi se
1. reševati se: posavjetovao mu je da se vadi sam kako god zna, a da njega ne miješa u te stvari
2. odškodovati se: moraju da se vade zato što im gosti često odu, a da ne plate ceh

vàđevina ž (lat. vadimonium) dial.
1. kredit, upanje: kupovati na -u; uzeti ledinu na -u vzeti zemljo v zakup
2. predujem: posjednik šume udario je u -u lastnik hoste je letos posekal, kar bi prišlo na vrsto šele naslednje leto
3. kreditni zavod, posojilnica: štedionica koja se u nekim narječjima zove vađevina

valjáno prisl.
1. pridno, vrlo: ovaj đak valjano uči
2. dobro, kot je treba: bolesnik je kod svojih valjano zbrinut bolnik je pri svojih v dobri oskrbi; on je taj posao izradio valjano
3. nije se valjano ni odmakao od kuće, i već su ga napali razbojnici ni se še dobro oddaljil od hiše
4. pravno veljavno: kao punoljetni možete valjano svjedočiti na sudu

vȁška ž (t. vašak) pes, kužek: svaka vaška obaška vsak vleče na svojo stran; ona pristaje da se vole na njen način, a ako njemu ne podnosi, svaka vaška obaška; živjeti kao mačka i vaška gledati se kot pes in mačka; doterati do vašaka priti na nič, v življenju izgubiti vse

vèljača ž februar: veljača prevrtača vreme je v februarju spremenljivo

vèljotskī -ā -ō; veljotski jezik govor dalmatske latinščine, govoril se je na Krku (it. Veglia) in izumrl v 2. pol. 19. st.

vèzīr -íra m (t. vezir, ar.)
1. vezir, minister
2. veliki vezir ministrski predsednik v sultanski Turčiji
3. pokrajinski namestnik, guverner

víja ž
1. bot. lucerna
2. vijuga
3. neka otroška igra
4. vijom se saviti zviti se v klobčič

vijètati vȉjetām (ijek.) dial.
1. obljubiti: vijetati tri tovara blaga; vijetati komu kumstvo obljubiti komu, da bo stopil z njim v botrino
2. vijetati boga i svetoga Jovana priseči pri bogu in svetem Jovanu

vijòriti -īm
I.
1. plapolati: zastave vijore zrakom
2. močno pihati: vijor ne vijori više
II. vijoriti se plapolati: čuperci mu se vijorili na vjetru kodri mu plapolajo v vetru; pčele se vijore dok ne padnu na neko drvo čebelni roj nemirno leta, dokler ne sede na kakšno drevo

víno s vino: bijelo, belo, crno, rujno, kiselasto, oporo, umjetno, mlado vino; sjediti uz čašu -a; molim čašu ružičasta, crvenoga -a; nakititi se -a nasrkati se ga; udarilo mu vino u glavu dobil ga je v glavo; razvodniti, rezati, patvoriti, pretakati, pretočiti vino; trgovina -om; kina-vino; malaga-vino; pjenušavo, penušavo vino

vîrkē prisl. kukaje: virke pogledati u sobu pokukati v sobo

vitacìzam -zma m lingv. vitacizem, stgr. beta z vrednostjo glasu b preide v srgr. v glas v

vòditi vȍdīm, vȍđāh vȍđāše; vȍđen -a
I.
1. voditi: voditi koga za ruku, koga pravim putem, na pravi put; voditi djetetu ruku kod pisanja; voditi kolo, vojsku ka pobjedi; voditi nadzor imeti nadzorstvo; voditi račune; voditi radnju voditi trgovino, delavnico; voditi parnicu pravdati se; voditi istragu; ovaj put vodi u propast ta pot pelje v pogubo; voditi poslovne knjige; put vodi u varoš
2. peljati: voditi koga pod ruku
3. voditi računa o čemu računati s čim
4. voditi brigu o čemu brigati se za kaj
5. izvajati: voditi porijeklo, poreklo iz stare porodice
6. voditi riječ imeti prvo besedo; voditi ljubav imeti ljubezensko razmerje; voditi koga za nos; voditi veseo život veselo živeti
II. voditi se
1. voditi se: oni se vode za ruke, za ruku
2. ravnati se: pisac se vodio pri pisanju romana najmodernijim književnim principima
3. hoditi, sprehajati se: cijelo jutro vodi se s tim psom

vȍlat vôlta m, mn. vȍltovi (it. volta) dial. obok (cerkve, kleti, pod teraso itd.): ići pod volat iti v klet; staviti pod volat zapreti v ječo