Franja

Zadetki iskanja

  • poutégnuti -ùtēgnēm precej potegniti, nategniti; djevojka poutegla dekle je v letih; poutegla djevojka priletno dekle
  • pozīcija ž, pòzīcija ž (lat. positio) pozicija, položaj: društvena pozicija družbeni položaj; poljuljana pozicija u društvu omajan položaj v družbi; -e slovenačkih pukova na frontu prema Italiji; pozicija figura u šahu; -e u trgovačkim knjigama; djelovati s marksističko-lenjinističkih pozicija
  • poznávati pòznajēm, oni pòznajū, poznajūći, pòznāvāh -āše
    I.
    1. poznati: ja te poznajem po govoru; poznavati što u prste = kao svoj džep = kao svoj budelar poznati kaj kot svoj žep; ne poznavati granica u čemu ne poznati v čem mejá
    2. spoznavati
    II. poznavati se
    1. poznati se: po jutru se dan poznaje
    2. spoznavati se: po djelima se majstor poznaje; u dobru je lako dobar biti, na muci se poznaju junaci
  • prâh prâha m, mest. u práhu
    1. prah: otresti prah s nogu; pasti pred kim u prah; oboriti, srušiti što u prah; pretvoriti što u prah; bacati komu prah u oči varati koga
    2. prah: zvjezdani prah kozmični prah; cvjetni prah: mlječni prah = mlijeko u -u, mlečni prah = mleko u -u
    3. smodnik: zapaliti; nije još ni primirisao -a ni še poduhal smodnika, ni še bil v borbi
    4. ekspr. prah: prah si, u prah ćeš se i vratiti; mir njegovu prahu bog mu daj večni mir; posljednji će danak proći, stvorit ću se prahom skoro
  • praskòzōrnī -ā -ō: umor, kasni praskozorni umor bacio ga je u san pozna utrujenost ob svitu ga je zazibala v spanje
  • pràvac -vca m
    1. smer: ići drugim pravcem; pravac u nauci, u tehnici; pravci u lingvistici; odrediti pravac čemu določiti smer čemu; u tom -u v tej smeri; uzeti dobar pravac dobro se usmeriti; poći, udariti rdavim pravcem slabo se usmeriti; pravcem na v smeri proti
    2. mat. premica: pravac je neograničena prava linija
    3. dial. velik, raven nož
    4. na pravac prisl. naravnost
  • prȁviti -īm
    I.
    1. delati: praviti kiselo lice; praviti smetnje, primjedbe; praviti red u razredu, na ulici; praviti buku delati hrup; praviti aluzije, čuda, kompromise, prve korake
    2. ponarejati: praviti vino, novac
    3. izdelovati: praviti stolice
    4. praviti ispod sebe delati v posteljo
    II. praviti se delati se: praviti se važan, lud; praviti se nevješt sprenevedati se; on se pravi kao da ništa ne zna o tome; pravi se Englez (Englezom, Tošom) dela se Francoza
  • pȑdež m prdež, prdec, plin, ki se izloči pri prdenju: smeo se kao prdež u gaćama zmedel se je kot prdec v hlačah
  • pŕdjeti pŕdīm (ijek.), pŕdeti pŕdeti pŕdīm (ek.) vulg. prdeti: ne prdi ni uz gluha, jer ima nos ako i nema uha; tri hardova u podrumu prde trije sodi mu brez haska v kleti leže
  • prȅdnjī -ā -ē prednji: prednji zubi; -a fasada; -e sjedalo, sjedište, sedište prednji sedež: u -em plazu pozornice v ospredju odra; Prednji istok
  • prèhititi -īm
    I.
    1. prevreči
    2. vreči čez: jedan jači vjetreni zamah zbacio je ponjavu s lica i prehitio na svijeću
    3. prisvojiti si, ugrabiti: svoje ne pusti, a tude ne prehiti
    II. prehititi se
    1. preiti, prestaviti se: to ljetno povjetarce nije moglo zategnuti kroz Vela vrata, pa se prehitilo u riječki zaliv
    2. spremeniti se: prehiti se, djevojko, ribicom u vodi v ribico v vodi
  • prèkinuti -nēm
    I.
    1. prekiniti, pretrgati, ustaviti: prekinuti vezu, električnu struju, lanac, razgovor, govornika, istragu, sjednicu, s kim odnose
    2. prekinuti dinar, paru pomiriti se, spraviti se v krvni osveti; prekinuti štap nad kim prelomiti palico nad kom, obsoditi (na smrt): sud prekide nad optuženim štap i on bude obješen; prekinuti pas ločiti se od žene
    II. prekinuti se
    1. prekiniti se, pretrgati se: žica na violini prekinula se
    2. prekinuti se dah zapreti sapo: Bakonji se prekide dah i noge mu počeše klecati; prekinuti se živ močno se prestrašiti
    3. počiti: prekinuti se od smijeha
    4. dobiti kilo: prekinuti se od napornog rada
  • prevŕnuti prèvr̄nēm
    I.
    1. prevrniti: prevrnuti čašu, lonac, stolicu
    2. obrniti: prevrnuti odijelo
    3. obrniti, prekopati, preorati: prevrnuti još jedan komadić zemlje te je zasaditi lozom
    4. obrniti: prevrni listove svjetske istorije
    5. narobe obrniti: cijelu sam kuću prevrnuo, a ništa nisam našao
    6. zaviti: prevrnuti oči, očima
    7. prevrnuti što na glavu obrniti kaj na glavo; prevrnuti kome tanjir, sahan ne pustiti komu jesti; prevrnuti kome džepove oropati, oskubsti koga; prevrnuti vjerom prestopiti v drugo vero; prevrnuti kome pamet zmešati komu pamet; prevrnuti jezik, jezikom spregovoriti
    II. prevrnuti se
    1. prevrniti se: čamac se prevrnuo
    2. obrniti se: prevrnuti se u grobu
    3. prekucniti se: prevrnuti se na glavu
    4. sprevreči se: vrijeme se prevrnulo
    5. cikniti: vino se prevrnulo
  • prȅzati -ām bati se, strašiti se, s strahom se odvračati: prezati od čega; konj preza od vode; taj čovjek ne preza ni od čega ta človek se ničesar ne boji; prezati od opasnosti; ja ne prezam od opasnosti; dijete mi se preza u snu otrok se plaši v spanju
  • pri predl. z mest. pri: stajati pri prozoru; ove su se stvari našle pri bolesniku; liječnici su mu govorili da je vino pri njegovoj debljini opasno; biti pri novcu biti pri denarju; biti pri svijesti pri zavesti; raditi pri svjetlosti; biti pri pameti; to mi je pri ruci; biti pri sebi; bilo mu je lako -r srcu, pri duši; ostati pri svome biti dosleden v svojem ravnanju; sjediti pri čaši vina
  • prigòrjeti -rī (ijek.), prigòreti -rī (ek.)
    1. prismoditi se: kaša je, čini se, malo prigorjela
    2. prigoreti: prigorjelo mu je do nokata prišel je v škripce
  • prìkumak -ūmka m namestnik krstnega botra ali poročne priče: kum ću biti, ali prikumak nikada; nije mu ni kum ni prikumak nič nista v sorodu
  • prílīčje s
    1. priličnost, primernost
    2. podoba: davolica pod -em žene; pod -em kruha i vina v podobi kruha in vina
  • prìmrcati -rčēm: da ranimo, da ne primrčemo, da ranije konak uhvatimo pohitimo, da nas ne bo noč lovila, da bomo kar se da kmalu v prenočišču
  • prinádležati -īm pripadati: to mi ne prinadleži to mi ne pripada, to ni v moji kompetenci; dete prinadleži društvu, a ne svojim roditeljima