Franja

ìći ìdēm, oni ìdū, vel. ìdi, aor. ìdoh ìde ìdoše, impf. ȉdāh ȉdaše, del. ìšao ìšla
1. iti: ići pješke, peške; sada idemo kući; kada idete u grad?; skoro će ići vlak, voz; sat ide polagano; poslovi idu slabo; to ide na tvoj trošak; to joj ne ide u glavu; ići u nekoj stvari suviše daleko; ići čijim stopama, čijim tragom iti po stopinjah nekoga; ići s duhom vremena; ići u korak s modom; ići kome uz nos kljubovati komu; ići kome na živce; ići od sebe iti na stran; ići trbuhom za kruhom; idi mi s očiju! izgubi se mi spred oči!; to mi ne ide iz glave; ide mu karta ima srečo v igri, pri kartanju; ide joj san na oči drema se ji; ići dokraja gnati zadevo do konca; ići za svojim očima, za svojom glavom samostojno se odločati; to mu je išlo za rukom to se mu je posrečilo; ići kome na lijepak iti komu na limanice; to mu ne ide od ruke to mu ne gre od rok; ići na tanak led lotevati se negotove stvari; ići svojim putem brigati se za svoje zadeve; ta idi, molim te! beži no, beži!; što ne ide, ne ide kar ne gre, ne gre
2. potovati, peljati se: ići vozom, vlakom na more; ići parobrodom, avionom
3. iti, padati: čitav dan ide kiša
4. prihajati, približevati se: već ide proljeće, proleće
5. vreti na dan: suze joj idu na oči
6. prodajati se: ova roba dobro ide (na pijaci)
7. prizadevati si: on ide za tim da se okoristi situacijom
8. voditi: ova ulica ide kroz čitavu varoš
9. biti: odmah iza mosta, iza kuće ide željeznička pruga
10. hoditi, družiti se: kaži s kim ideš i ja ću ti kazati ko si
11. tikati se: ove riječi tebe idu
12. iti, biti: koliko puta ide pet u deset?
13. nanašati se: na težak zločin ide težak zakon
14. iti, pripadati: sve ćeš dobiti što te ide
15. spadati: Mažuranić ide u red najvećih pjesnika naših
16. dogajati se: sve to ide i dan-danas
17. idi u peršun! pojdi k vragu!; idi u bestragiju! izgini, da ne slišim več o tebi!

ìgla ž, tož. ȉglu, mn. ȉgle igálā
1. igla: šivaća, pletaća, magnetska, obućarska, sedlarska, tapetarska, kirurška, hirurška, injekcijska igla; igla za kosu, za kravatu, za ubrizgavanje, za kačkanje, za šivanje; sigurnosna igla varnostna zaponka; udjenuti konac u -u vdeti nit v iglo; sjediti, sedeti, stajati kao na -ama; otančati kao igla shujšati; praviti od -e vile močno pretiravati; u ovoj samoposluzi dobije se sve, od -e do lokomotive
2. igla iglica: borove -e
3. bodica: -e drača, agave, kaktusa
4. morska igla zool. morsko šilo, Belone actus
5. bot. krvomočnica, Geranium

ȉme ȉmena s, mn. imèna, rod. iménā, daj. imènima
1. ime: kako je vaše ime?; znati koga po imenu; pozajmiti na bratovo ime; ja čestitam u svoje i u ime razreda, svojih drugova; uhapsiti u -zakona; vlastito, opće, opšte ime lastno, občno ime; isprebijati koga na mrtvo ime pretepsti koga kot vola; krsno ime = krsna slava; kršteno ime krstno ime; neka bude, za ime božje naj bo v božjem imenu
2. piimek: porodično ime
3. ime, sloves: steći lijepo ime
4. račun: uzeti novac na ime plate
5. ne znati krsna imena čemu ne se znajti v situaciji, ne razumeti

indìvīn, indìvin prisl. (it. indovino) dial. negotovo: čovjek ne vidi ništa pred sobom te srlja onako na indivin drvi v negotovo; hajduci otvore vatru, pucajući na indivin, jer je potjernike zaklanjala šuma, te ih nisu mogli vidjeti; okrenu tamo pravce po -u streljali su na slepo, v negotovo, obrnejo se tja naravnost na slepo, na negotovo

ìsfugovān -a -o (n. Fuge) poln stikov, spahov: -a cokla hapsane prizidek v ječi, poln spahov

ìskidāno prisl. pretrgoma: pisati sitno, iskidano; vjetar piri iskidano veter piha v sunkih

ìskos m pravica košnje: uzeti livadu na iskos vzeti travnik v najem s pravico košnje

isljeđenje s (ijek.), isleđénje s (ek.) preiskava: povesti isljeđenje začeti preiskavo; biti pod -em biti v preiskavi; povesti koga na isljeđenje poslati koga v preiskavo

ìspiti ȉspijēm
1. izpiti: ispiti do posljednje kapi; ispiti čašicu rakije; ispiti čašu do dna, u nečije zdravlje
2. izčrpati: ispijeni obrazi
3. ispiti kome samrtnu pognati koga v smrt, povzročiti komu smrt: on je tvome sinu ispio
4. vrane su mu ispile mozak brez pameti je

ispred predl. z rod.
1. pred: leži ti ispred nosa; svatko neka mete ispred svoga praga
2. namesto: ispred koga prodavati
3. ispred sebe raditi delati sam, brez tuje pomoči
3. ispred cijele čaršije = u ime cijele čaršije v imenu vse čaršije

ìspustan -sna -o
1. gl. ispusni
2. prost, svoboden: ova kašika je ispusna, njome niko ne jede; mladići su bili željni ispusna života i slobode; odlažaše on u dućan, ispustan, bez brige odhajal je v trgovino, prost kot ptiček na veji

ìstiskati -ām iztisniti, izriniti: istiskati koga iz kuće; umjeti i od najsiromašnijega svoj novac istiskati dnevno se može 2000 komada opeke istiskati dnevno se v modelu odtisne dva tisoč kosov opeke

ȉstraga ž
1. preiskava: voditi -u protiv koga; biti pod -om biti v preiskavi; istraga još traje
2. uničenje, poguba, zator: goniti neprijatelja do končne -e; istraga poturica u Crnoj Gori; borbi našoj kraja biti neće do -e turske ili naše

ìstupati -ām stolči, zdrobiti: istupati kavu, kafu u stupi zdrobiti kavo v možnarju

iščitávati iščìtāvām
1. prebirati, brati: iščitavao je sve novine, ne bi li u njima našao i svoje ime
2. brati: kako se iz pisma iščitava kakor se v pismu bere

izbečívati izbèčujēm buljiti: izbečivati oči u koga buljiti v koga

izíći ìzīdēm, izídi, izídoh ȉzīde, izìšao izìšla
1. iti: izići u šetnju; izašli su u bioskop, u kino
2. iti (ven, iz), oditi iz: otac je izišao iz sobe vrlo oprezno, gotovo na prstima
3. iziti: izišla je knjiga iz štamparije; izišlo je sunce; mjesec će skoro izići
4. izbruhniti: izišle su boginje
5. končati se: sve će se dobro izići; sve će na dobro izići
6. postati: iz njega je izišao dobar dak; krivo ne može nikad na pravo izići
7. zbledeti: izišla je boja
8. nastati: odatle bi mogao izići veliki istočni rat
9. zrasti: Stojan je izišao lep i ugledan mladić
10. stopiti: žene su izišle na prozore
11. stopiti pred oči: kad sam prolazio ulicom, izicde mi slika vojvodanskih sela
12. miniti: izišla je godina dana; od onoga dogadaja izišlo je deset godina
13. izgubiti se: ovo je izišlo iz običaja
14. izstopiti: izići iz manastira; zbog slabog materijalnog stanja morao je izići iz škole; igrač je morao izići iz igre
15. opraviti s kom: izići s kim na kraj; s njim ću lahko izići na kraj
16. priti: kad je izišao sa robije, čekali su ga novi zadaci ko je prišel iz ječe ..., ko je odsedel ...; izići s kim na mejdan sprejeti s kom dvoboj; izišao je na glas nadaleko na daleč je zaslovel; već su po stranama gdje je bio pijesak i slabija zemlja izišli sa srpom že so v krajih ... začeli žeti; dune vjetar i odnese galiju bogzna kuda, da za tri mjeseca nije mogla izići na svoj pravi put se ni mogla vrniti na pravo pot; ti izidi na visoku kulu povzpni se na visok stolp; izići s predlogom predlagati; izići pred narod stopiti pred ljudstvo; kula je izišla iz svoga temelja stolp je zrasel iz temelja; izići iz noći preživeti noč; koliko izide to sve skupa koliko znaša to vse skupaj; ako bi se ostalo pri usvojenoj praksi, onda bi izašlo da nosioci zemaljskih kandidatskih lista ne mogu učestvovati pri senatorskim izborima če bi se ostalo pri sprejeti praksi, bi to pomenilo, da ...; on je izišao iz naroda on izhaja iz ljudstva

ìzlaz m
1. izhod: izlaz iz avlije, iz dvorane, iz neprilike; sresti se na -u iz grada; biti blizu -a; imati dozvolu za izlaz u varoš
2. vzhod: izlaz sunca
3. prvi nastop: prvi izlaz na pozornicu ako pode uspješno za rukom, obezbijeden je uspjeh cijele večeri
4. rešitev: tu nema -a
5. odijelo za izlaz obleka za na ulico, za v mesto

ȉzmuža ž molža: dati kravu na -u dati kravo v rejo za molžo

j s neskl., štirinajsta črka latinične abecede in enajsta cirilske azbuke; malo j, veliko J, v kemiji J znak za element jod in kratica za joule