Franja

gòtovo prisl.
1. skoraj, skorajda: ostali smo gotovo bez svega
2. gotovo, končano: a kad ti se dočepaju do mosta, jedna bomba i gotovo

èlbet, elbètenā prisl. (t. elbette, ar.)
1. seveda, vsekakor, gotovo: tu ćemo učiniti sevte, pa elbet budu batli Vučevčani
2. vsaj

ȉzvjesno (ijek.), ȉzvesno (ek.) prisl. gotovo: to gledište, izvjesno, neće niko sporiti; ona će izvjesno biti prva

jȁmačno prisl. gotovo, zanesljivo, zares: naroda će jamačno još više doći gotovo bo prišlo še več ljudi

nȁsigūrno prisl. gotovo, prav gotovo, zanesljivo: ako ne ubiješ ti njega, on će tebe nasigurno

nèfaljeno prisl. dial. vsekakor, gotovo, neizogibno: ja ću nefaljeno doći na priredbu

ȕtvr̄do prisl. za gotovo, gotovo

zacijèlo (ijek.), zacélo (ek.) prisl. zares, gotovo: on će zacijelo doći

zȁsigūrno prisl. gotovo, za gotovo: ne znamo zasigurno šta će odlučiti otac

zastálno, zȁstālno prisl. gotovo: ona će zastalno doći

bèli prisl. (t. beli, perz.) zares, prav gotovo, bogme: nije mu to prvi, a neće mu, beli, ni posljednji biti; dosta je i tvoga, beli!

bèzbeli, bezbèli prisl. (t. besbelli, ar.) prav zares, prav gotovo, seveda: ovako bezbeli ne možemo dalje živjeti

màjde prisl., dial. prav gotovo: nijedne krivine u tom čovjeku ne nađoh, majde ne

pȍsigūrno prisl. precej gotovo, precej zanesljivo: to se posigurno zna

stâlno prisl.
1. stalno: biti stalno prisutan
2. prav gotovo: ona stalno ne zna šta je rekla

zàjamačno prisl. zares, v resnici, prav gotovo: mi se zajamačno dobro poznajemo

zȁufāno prisl. dial. za gotovo, zanesljivo: to ne mogu zaufano reći

ljȅ členek za okrepitev nikalnice (ijek.): nitko lje zaplakat neće ako se piće istrese i lonac razmrska cijeli nikdo ne bo jokal, če se pijača razlije in lonec razbije, prav gotovo da ne

mâjka ž
1. mati: rođena, prava, sirotinjska majka; biti komu prava majka; gledaj -u, uzmi ćerku
2. časna majka častita mati, redovnica, nuna
3. majka božja
4. došao da otme imanje od naše djece, ali ga neće majci uživati toda prav gotovo ga ne bo užival

pòdnijeti podnèsēm pòdnijeh pȍdnije in podnèsoh pȍdnese, pòdnio pòdnijela (ijek.), pòdnēti podnèsēm, pòdnēh pȍdne, pòdneo pòdnēla (ek.)
1. vložiti: ja podnijeh molbu, akt vlasti, općini, opštini, skupštini
2. podati: podnijeti raport, ostavku, prijavu
3. predložiti: podnijeti akte na potpis
4. ponuditi: ti podnese gostima so i hljeb
5. prenesti, pretrpeti: podnijeti muku, mučenje na policiji, na saslušanju; podnijeti smrt drage osobe; podnijeti dosadnog čovjeka
6. podnijeti na tanjuru ekspr. prinesti kaj na krožniku, gotovo; podnijeti dušom vzeti kaj na dušo