Franja

počiva|ti¹ (-m)

1. ruhen, (sich) ausruhen, rasten; (ne delati) feiern, obrat: kaltliegen; (izpreči) ausspannen
iti počivat sich zur Ruhe begeben

2.
počivati na ausruhen auf
figurativno počivati na lovorikah (sich) auf seinen Lorbeeren ausruhen
|
Počivaj v miru! Ruhe sanft!

počiva|ti² (-m) (sloneti) ruhen (na auf), figurativno beruhen (na auf)

počívati pòčīvām
1. počivati: vojska obnoć putuje, obdan počiva; tu su smještene klupe gdje šetaoci počivaju
2. bazirati, sloneti: ova tvrdnja počiva na pretpostavci

počívati to rest, to take one's rest; to repose; (o tovarni) to be idle, to be at a standstill; (spati) to sleep, to be dormant; (biti neobdelan, zemlja) to lie fallow; (biti pokopan) to lie

tukaj počiva (počivajo) here lies (lie)
tukaj počiva v miru... here rests in peace...
naj v miru počiva! may he rest in peace!
počívati na stolu to take the weight off one's feet, pogovorno to have a sit-down

počívati (se) reposer, prendre du repos, faire relâche, faire (une) halte, chômer ; (v grobu) gésir

počivati na reposer (ali être posé) sur, être porté (ali soutenu) par
počivati na lovorikah (figurativno) se reposer sur ses lauriers, familiarno s'endormir sur le rôti
ne počivati na trdnih temeljih porter à faux
počivati po kosilu faire la sieste
tukaj počiva (napis na nagrobniku) ici repose, ci-gît

počívati (-am) imperf. glej počiti | počivati

počívati -am
1. odmarati se: počivati po težkem delu, vsa hiša že počiva
2. počtvati: roka ji počiva na kolenu; materino oko počiva na otroku; naj počiva v miru; počivati na lavorikah

počívati descansar; reposar ; (delo, promet) estar paralizado

naj v miru počiva! ¡descanse en paz!
tukaj počiva (napis na nagrobniku) aquí yace

počívati -am nedov., відпочива́ти -ва́ю недок., спочива́ти -ва́ю недок.

počívati -am nedov.
1. a se odihni
2. a poposi
3. a zăcea

aleggiare v. intr. (pres. aleggio)

1. leteti, prhutati s krili

2. pren. lebdeti; počivati:
sulle sue labbra aleggiava un sorriso na ustnicah ji je lebdel nasmeh

asentar [-ie-] postaviti, posaditi, položiti; zadati (udarec); vdelati; nabrusiti, (iz)gladiti; skleniti (pogodbo), dogovoriti se; trditi; sesti, nastaniti se, počivati

asentarse usesti se, sesti; zjasniti se

bait² [beit]

1. prehodni glagol
nastaviti vabo
figurativno dražiti; ščuvati; mučiti; krmiti, napajati

2. neprehodni glagol
prigrizniti, jesti; prenočiti, počivati

cēssō -āre -āvī -ātum (frequ. glag. cēdere)

1. pravzaprav zaostajati, od tod obotavljati se, odlašati, odlagati, muditi se, kasneti: haud quaquam etiam cessant Ter. do zdaj še ne izostajajo, do zdaj še ne morejo biti tu, nisi forte ego vobis... cessare nunc videor, cum bella non gero Ci., strenuus homo et numquam cessans Cu., quodsi cessas aut strenuus anteis, nec tardum opperior nec praecedentibus insto H., et properare loco et cessare H., cessans morbus H. dolgotrajna, quid tua fulmina cessant? O., cessata tempora O., Sil. zamujeni čas; brezos.: Ter., quia ab hoste est cessatum L., nec cessatum est ab his Cu.; z notranjim objektom: quidquid (kolikor časa) apud durae cessatum est moenia Troiae V. Skladi: z in in abl.: nunquam cessare in studio suo Ci. popustiti, odnehati, quod nunc cessatum in officio est L., in iis cessat ira deae L. izostaja, c. in excolenda gloria Cu.; s samim abl.: muliebri audaciā c. L. premalo... drznosti kazati; pesn.: z in in acc.: cessas in vota precesque...? V. kasniš z obljubami in prošnjami...?; z inf.: ego hinc migrare cesso Pl., quid cessat hic dare praecepta? Ci., quid cessatis regis inimicum occidere? Cu.; pogosto kot poziv: cur cessas? quid cessas? quid cessatis? ali samo cessas? Ter., Tib., Cu., Sen. ph. zakaj se obotavljaš (obotavljate)? pojdite vendar! pojdite že! cessas alloqui? Ter. nagovori ga vendar! quid mori cessas? umri vendar! umri že! occ. jur. zamuditi, izostati = ne priti ob pravem času na sodišče: Dig., culpāne quis an aliqua necessitate cessasset Suet.

2. odnehati, prenehati, popustiti (popuščati) v čem, mirovati za nekaj časa: ne cessaret per hibernorum tempus L., quia oculorum cessabat usus Cu., cessantibus luminibus Front., quod earum fiduciā cultura agrorum cessaret Suet., repentina morte consulis cessans honor Suet. izpraznjena častna služba; z a(b): non die umquam cessaverunt ab opere L., nullum tempus cessabat a novae cladis spectaculo L. ni bil brez..., nullus dies cessat ab aliqua re Suet. ne mine dan brez...; pogosto v pass. brezos.: nihil c essatum est ab apparatu operum L., nec cessatum ab armis est neque naviter pugnatum L., si a privilegiis parentum cessaretur T.; (redko) z abl. gerundii: c. loquendo It. nehati govoriti, z inf.: non cessat detrahere Ci. neprenehoma znižuje, non cessavit criminari Suet. neprenehoma je dolžil, non (nec) cessare s quoad = ne mirovati, dokler ne: nec cessasse, quoad omnem regiae stirpis subolem deleret Iust.; v pass. s quin: nec cessatum... est, quin... invicem se trucidarent Iust.; occ. biti brezposeln, praznovati, počivati, mirovati: cur tam multos deos nihil agere et cessare patitur? Ci., si quid cessare potes, requiesce sub umbra V., cessabimus unā Pr. hočemo skupaj praznovati, cessatum ducere curam H. poslati počivat = uspavati, utešiti, haud tanto cessabit discrimine rerum V. (o Junoni), cessant pedes Ph., desertis cessant sacraria lucis Pr., cessasse Letoidos aras O. so bili brez žrtev, grave suspenso vomere cesset opus Tib.; pesn. z dat.: tua non aetas umquam cessavit amori Pr. se je neprestano vdajala ljubezni; (o poljih) počivati, v prahi pustiti: Lucan., tonsas cessare novales V., c. in annum tertium Plin., cessata arva O.; (o denarju) ne(po)rabljen ležati: G. (Dig.); (o razmerah, poseb. jur. o zakonih, sodbah, odredbah idr.) ne veljati, ne spoštovati se, ne izvajati se, odpasti (odpadati): cessat ergo sacrorum haec ratio (vzrok) Arn., cessat actio iniuriarum, cautio, edictum, poena edicti, arbitrium iudicis, legatum, revocatio Icti.; subst. pt. pr. cessantium partes Paul. (Dig.) deleži odpadajočih volilojemalcev.

chômer [šome] verbe intransitif počivati, praznovati, ne delati; biti brez dela, biti brezposeln; technique mirovati; biti mrtev kapital (o denarju); verbe transitif praznovati (praznik, svetnika)

on chôme delo počiva
l'industrie textile chôme tekstilna industrija ne dela
chômer entre deux jours fériés ne delati na dan med dvema praznikoma
chômer pendant la morte saison biti brez dela v mrtvi sezoni
ne pas chômer (familier) garati, trdo delati, ne križem rok držati
un saint qu'on ne chôme plus (figuré) padla zvezda, padla veličina
il ne faut point chômer les fêtes avant qu'elles soient venues ne hvali dneva pred nočjo

conquiēscō -ere -quiēvī -quiētūrus

I.

1. umiriti se, upokojiti se: videmus, ut conquiescere ne infantes quidem possint Ci., oportet conquiescere, cubare molliter Cels.

2. occ.
a) ležé počivati, mirno ležati: Varr., c. in lecto Cels., necessarium autem est, donec cicatrix sit, conquiescere Cels.
b) spati in tako počivati, (za)spati, (za)dremati: ut meridie conquieverat C., interdiu vigilare, noctu conquiescere Cels., post cibum meridianum paulisper c. Suet.; preg.: de hac re in oculum utrumvis conquiescito Pl. spi, bodi čisto brez skrbi.
c) voj. odpoči(va)ti se, počiti, počivati, imeti dan počitka: haec (impedimenta) conquiescere ante iter confectum vetuit C., ibi sub armis proxima nocte conquiescit C., consul respirare et conquiescere paulisper milites iubet L. —

II. pren.

1. umiriti se, upokojiti se, odpoči(va)ti si, počivati: pergunt turbare usque ut ne quid possit conquiescere Pl., ita postremo eiciuntur, ut ne ad saxa quidem mortui conquiescant Ci.; s praep.: si … urbs ab armis sine clade Milonis numquam esset conquietura Ci., c. a continuis bellis et victoriis Ci., a diuturnis dissensionibus conquiescamus Ci., nullum esse tempus, quo funestorum principum manes a posterorum exsecrationibus conquiescant Plin. iun., nos ex omnibus molestiis et labo-ribus uno illo in loco conquiescimus Ci. ep., quoniam tu nisi perfectā re de me non conquiesti (gl. opombo) Ci. ep.; ubi … aures convicio fessae conquiescant Ci., postquam satiatus caede animus conquevit Iust.; negativno non (nec) conquiescere ne (in ne) mirovati, ne (in ne) pri miru biti, tudi ne (in ne) miru (pokoja) najti: nec conquiescere ipsa (Tullia) potest L., non manes, non stirpem eius conquiescere viri L., numquam conquiescam … ante, quam illorum ancipites vias … percepero Ci., nec conquiescere socios posse, quoad regia Pergami sit L., nec illam furiam pestemque conquiesse (gl. opombo), donec ipsa manibus suis nefaria sibi arma adversus hospitem atque amicum induceret L.

2. occ.
a) α) duševno umiriti (umirjati) se, utešiti se, negativno = ne najti utehe in miru: habebam, quo confugerem, ubi conquiescerem Ci. ep., in nostris studiis libentissime conquiescimus Ci. ep., qui potest esse vita vitalis, ut ait Ennius, quae non in amici mutua benevolentia conquiescat Ci., nec nocte nec interdiu virum conquiescere pati L. pri miru pustiti. β) s čim zadovoljiti (zadovoljevati) se, zadovoljen biti: ambitio non patitur quemquam in eadem mensura honorum conquiescere, quā … Sen. ph.
b) (o stvareh) umiriti se, mirovati, poneha(va)ti, preneha(va)ti, odleči (odlegati), zasta(ja)ti, izosta(ja)ti: ne umquam possit conquiescere fletus bonorum Ci., conquiescent litterae (dopisovanje), nisi quid novi exstiterit Ci. ep., mercatorum navigatio conquiescit Ci., quando illius postea sica illa … conquievit? Ci., imbre conquiescente L., ubi febris conquieverit, antequam sudor et calor domi conquierint (gl. opombo), ubi bene sanguis conquievit, cum iam bene venae conquieverunt Cels., plurimis dolor cito conquiescit Cael. poneha, fluctūs … conquiescere iussit Lact. poleči se.

Opomba: Sinkop. obl. iz perfektove osnove: conquiēstī (= conquievisti) Ci., conquiēsse (= conquievisse) L., conquiērint (= conquieverint) Cels.

cōnsistō -ere -stitī (—)

A. intr.

I.

1.
a) sprva samo o množinskih pojmih (kakor kaže predlog) = skupaj stopiti (stopati), sestopiti (sestopati), skupno ustopiti (ustopati) se kam, namestiti (nameščati) se, postaviti (postavljati) se, v logičnem pf. = skupaj stati: iusserunt pronuntiare, ut (milites) in orbem consisterent C. da se naj postavijo v krogu, da naj stopijo v krog, hi proximi constitere L., (complures) circa eum constiterunt Cu., constitit in digitos extemplo arrectus uterque V., ubi constiterunt hinc Thisbe, Pyramus illinc O.; (o kolekt. pojmih): tota in illa contione Italia constitit Ci. se je sešla; occ. voj. skupaj postaviti (postavljati) se, položaj zavze(ma)ti, namestiti (nameščati) se: legionis nonae et decimae milites in sinistra parte acie constiterant C. so se bili postavili v bojno vrsto, so stali v bojni vrsti, sine ducis operā (copiae) sic ordinatae consistebant N., proximi cornibus constiterunt regii equites L.; (o ladjah): naves profectae ex portu nostris adversae constiterunt C.
b) (potem o posamezniku) α) = kam stopiti (stopati), ustopiti (ustopati) se, postaviti (postavljati) se, nastopiti (nastopati), v logičnem pf. = stati: ne saucio quidem eius loci, ubi constiterat, relinquendi facultas dabatur C., post acer Mnestheus adducto constitit arcu V., constiterat quocumque modo (Argus), spectabat ad Io O., in scaena vero postquam solus constitit Ph. (o glumaču), c. cum aliquo Petr. (o gladiatorju), consistens inter fratres medius Suet. β) jur. na sodišče priti, pred sodiščem nastopiti (nastopati) kot priča: loco testis c. Val. Max.; pogosteje kot tožnik = potegovati se na sodišču za svojo stvar, pravdati se: ad horam Q., cum matre Sen. ph., cum debitoribus, adversus dominos, in iure Icti. — Kje? (pesn.) s samim abl. (loci): c. loco O., conveniunt populi … consistuntque iugis O., mediā consistit arenā V.; s praep.: c. in collibus, in muro, in porta C., constitit in medio O., c. in limine domus suae Cu., in ponte sublicio Val. Max., ad mensam Ci., ad signa C., ad Alliam L., ad aras O., puer constitit ante deam O., c. ante vestibulum regiae Cu., sub muro C., pro (pred) castris S., cum constitissent inter duas acies L., c. supra ripam stagni O. (o pticah).
c) pri kockanju pasti (padati) (o kockah): quadringentis talis centum Venerios non posse casu consistere Ci.
č) pren. α) stopiti (stopati) na stran koga, pristopiti (pristopati) h komu, ujemati se kom, zlagati se s kom: videsne Zenonem tuum cum Aristone verbis consistere, re dissidere Ci. β) postaviti (postavljati) se v razpravo s kom, spustiti (spuščati) se v sporni razgovor s kom, razpravljati, razgovarjati se, prerekati se s kom: de aliqua re, cum aliquo de aliqua re, adversus aliquid Eccl.

2. pren. (o abstr. in stvareh)
a) nastopiti (nastopati) = nasta(ja)ti, pojaviti (pojavljati) se, (po)kazati se, (z)goditi se, obsta(ja)ti, uveljaviti (uveljavljati) se, obveljati: Varr., Cels., Plin., ubi cetera maleficia consistunt Ci., in quo (viro) non modo culpa nulla, sed ne suspicio quidem potuit consistere Ci., ut, unde culpa orta esset, ibi poena consisteret L., sunt certi denique fines, quos ultra citraque nequit consistere rectum H., non in te quoque constitit idem exitus O.
b) sestavljen biti iz česa, stati, sloneti, temeljiti na čem, opirati se na kaj; z in in abl.: maiorque pars victus eorum in lacte, carne, caseo consistit C., vita omnis in venationibus atque in studiis rei militaris consistit C., cum omnis Gallicis navibus spes in velis armamentisque consisteret C., spes omnis consistebat Datami in se locique natura N., cum in eo salus et vita optimi cuiusque, libertas populi Romani dignitasque consisteret Ci., tibi certe confitendum est causam perniciosissimi belli in persona tua constitisse Ci., doleo, cum res publica inmortalis esse debeat, eam in unius mortalis anima consistere Ci., in hoc summa iudicii causaque tota consistit Ci.; z e(x): e quibus haec rerum summa consistit Lucr., reliquae (legiones) ex fugitivis consistebant Auct. b. Hisp.; z drugimi praep.: in his quoque causis … quaestio inter utile atque honestum consistet Q., facetum quodque non tantum circa ridicula opinor consistere Q.; s samim abl.: Lucr., Q., ita exiguo tempore magnoque casu totius exercitus salus constitit C.

II.

1. (o osebah) ustaviti (ustavljati) se, posta(ja)ti, osta(ja)ti, obsta(ja)ti, mirno stati: Pl., Suet., ubi ad ipsum veni diverticulum, constiti Ter., si ludius constitit aut tibicen repente conticuit Ci., cum hoc consistit, hunc amplexatur Ci., neque is consistens in loco, sed inambulans Ci., viatores etiam invitos consistere cogunt C., misere discedere quaerens ire modo ocius, interdum consistere H., constitit hic V., huc ubi pervenit, constitit ante domum O., c. citra limen foresque O., limine constiterant O., Hypsipyle vacuo consistit in thalamo Pr., iumenta … in quadam valle constiterant Cu., quocumque constiti loco, ibi cogitationes meas tracto Sen. ph. koder hodim in kjer stojim, egressi tecta consistimus Plin. iun.; brezos.: ista, quae spectantur, ad quae consistitur Sen. ph.; pren.: ipsa mihi veritas manum inicit et paulisper consistere et commorari cogit Ci., in hoc igitur campo cum liceat oratori vagari libere atque, ubicumque constiterit, consistere in suo Ci., c. non eodem loci prae ardore Suet. (o govorniku), c. in uno nomine, in sententia, in singulis Ci., consilium constitit Ci. sklep stoji trdno, sklep je trden.

2. occ.
a) ustaviti se, v logičnem pf. = trdno stati: c. in arido C., naves tutius consistunt in vadis C. se usidrajo, in fluctibus consistendum erat C., si prohibent consistere vires O.; pren.: quales cum vertice celso aëriae quercus … constiterunt V. stoje trdno ukoreninjeni, nullo in loco, nulla in persona stabilibus nixa radicibus consistunt Val. Max. se ne vežejo trajno na noben kraj, se trajno ne drže nobenega kraja.
b) voj. ustaviti (ustavljati) se kje, utaboriti se, počivati: Hirt., Auct. b. Afr., reliquos in fugam coniciunt neque consistere patiuntur C., c. ad medium fere spatium C., (in) locus, ubi constitissent C. kjer so se bili utaborili, kjer zdaj taborijo, consistit a fuga (po begu) Romana acies L., agmen nec progredi nec consistere audet Cu.; tudi = (trajno) ustaviti (ustavljati) se, trdno ustaviti se: cum (Pompeius) constiterit et timere desierit Balbus in Ci. ep., ne consistere possit in Italia Antonius, dabo operam Brutus in Ci. ep., (Antonius) non mehercules horam constitisset Plancus in Ci. ep.; pren. (o govorniku): confiteor … me consistere in meo praesidio sic, ut non fugiendi hostis, sed capiendi loci causā cessisse videar Ci.
c) (o potnikih, ubežnikih, pregnancih) kje ustaviti (ustavljati) se, posta(ja)ti, (po)muditi se: in quibus (oppidis) consistere praetores et conventum agere soleant Ci., qui … Romae post quaesturam illam nefariam vix triduum constitisset Ci.; (poseb. o ladjah in mornarjih) = kje obstati, pristati, zasidrati se: c. in portu L., naves contra Lissum in ancoris constiterunt C., ipse ad ancoram una nocte constitit C.
č) kje trajno ustaliti se = nastaniti se, naseliti se, udomačiti se: Sen. ph., (nemo) prope audet consistere C., cives Romani negotiandi causā ibi constiterunt C., c. in agris Cadurcorum Hirt., petit Latio consistere Teucros V., c. in Aoniā O., nec tamen hāc profugum consistere Pelea terrā fata sinunt O., c. in ea sede Cu., Uticae Val. Max.; poseb. kot trgovec kje imeti stojnico, prodajati: c. in taberna Varr., ede, ubi consistas Iuv.

3. pren.
a) α) osta(ja)ti pri čem (v kakem stanju), držati se česa: c. intra professionem suam Cels., maledictum, quod intra verba constitit Ps.-Q., at C. (= Gaius) eiusque posteri … in equestri ordine constiterunt usque ad Augusti patrem Suet. β) obsta(ja)ti = bivati, biti: sine agri cultoribus nec consistere mortales nec ali posse manifestum est Col.
b) ustaviti (ustavljati) se, obtičati, zasta(ja)ti: vel concĭdat omne caelum omnisque natura consistat necesse est Ci., Ixionii cantu rota constitit orbis V., iaculum … medio spinae curvamine fixum constitit O., illic et nebulas, illic consistere nubes iussit O. viseti, oculus consistit Cels., inanes nuces in summo humore consistere Petr. da se drže..., da ostanejo v...; (o tekočinah) ustaviti se, zasta(ja)ti = teči prenehati, otrdeti, strditi se: neque sanguis ullo potis est pacto profluens consistere Enn. ap. Ci., tandem constitit sanguis Cu., ut, si pluerit, non consistat aqua Varr., quin rapidum placidis etiam mare constitit undis Tib., neque enim consistere flumen nec levis hora potest O., ter frigore constitit Hister O. je zamrznil, frigore constitit unda O., cum iam perfecte mustum deferbuit et constitit Col. se je usedel; occ. medic. α) zgostiti se: album ex ovo cum rosa (z rožnim oljem) mixtum, adiecto, quo facilius consistat, contritae rosae pulvere Cels. β) (o želodcu, trebuhu) nehati bljuvati oz. nehati liti (driskati), odnehati, umiriti se: stomachus, alvus, ventriculus consistit Cels.; pituitae cursus (izločanje sluzi) consistit Cels., tanta me διάὀῥοια arripuit, ut hodie primum videatur consistere Ci. ep.
c) nehati, preneha(va)ti, odleči (odlegati), poleči (polegati) se, umiriti (umirjati) se: cum febris augeatur, consistat, decedat Cels., morbus increscit, consistit, minuitur Cels.; omnis familiae causa consistit tibi Pl., si infinitus forensium rerum labor … aetatis flexu constitisset Ci., consistere usura debuit, quae erat in edicto meo (v mojem razglasu dovoljeno obrestovanje) Ci. ep., omnis administratio belli constitit C., cum ad Trebiam terrestre constitisset bellum L., infracta constitit ira O. se je polegla; occ. umiriti se, pomiriti se, pobrati se, k sebi priti: ita ..., uti neque mens neque vox neque lingua consisteret Ci., religiones violatae … consistere eius animum sine furore … non sinunt Ci., neque enim patrius consistere mentem passus amor V.; enalaga o osebi sami: neque mente nec lingua neque ore c. Ci. ep., tranquillo animo, quietā mente c. Ci. v duši pobrati se in se pomiriti.
č) (metafora iz rokoborbe) ustopiti se, vzdrž(ev)ati, držati se, trdno stati, obveljati, veljavo pridobi(va)ti si; (o govorniku): minimeque in lubrico versabitur (orator) et, si semel constiterit, numquam cadet Ci., c. in hac causa, in forensibus causis, contra vos in contione Ci., in dicendo Ci. govor izvršiti, ubi sensi me in possessione(m) iudicii ac defensionis meae constitisse Ci., vix singulis aetatibus binos oratores laudabiles constitisse Ci. da sta se … dokopala do ugleda; (o obtožencu): verbo quidem me superabis ipso iudice, re autem ne consistes quidem ullo iudice Ci., spes est et hunc miserum … aliquando tandem posse consistere Ci., Pisonem consulem nulla in re consistere sum passus Ci.; (o pravdi sami): quia magistratus aliquis reperiebatur, apud quem Alfeni causa consisteret Ci.; (o tistem, ki se bori z usodo): nec tamen tradidisti te, subsiluisti et acrior constitisti Sen. ph., attolle animum, adversus formidata consiste Sen. ph.

B. trans. (zelo dvomljivo) = constituere ustanoviti, določiti (določati): vitam c. tutam Lucr., coniciendae consistendaeque causae gratiā Gell.

cubare, cubarsi¹ v. intr., v. rifl. (pres. /mi/ cubo) star. ležati; počivati

cubō -āre -uī -itum (indoev. kor. qub upogniti, vzbočiti, kriviti, usločiti; prim. gr. κύβος vdolbina pred živinskim kolkom, κύβιτον komolec, lat. cubitum, cubitus, cumbere v zloženkah ac- in- oc- pro- re- suc-cumbere, cubīle, cūpa, sab. cumba nosilnica) torej = „upognjen biti“ ali „k ležanju upogniti se“, od tod

1. ležati, na ležišču počivati: Cretes, quorum nemo gustavit umquam cubans Ci., cubans legere quaedam solebat Suet., cubandi taedium Suet.; z in in abl.: in cera cubat (amica) Pl., c. in lecto Pl., Corn., N. idr., cubans in lectica Ci.; s samim abl.: Lucr., c. argenteis lectis Cu., lecticā cubans Suet., ne toro quidem cubuisse (Augustum) aiunt Suet.; z in in acc.: c. in ventrem Cels.; (o živalih): admonitus (canis) ostiarii calce, ut cubaret Petr. da naj leže, pisces cubantes Col. ribe plošče, ki rade mirno leže v globoki vodi; pesn. pren. (o stvareh): senis Anchisae molliter ossa cubent! O. naj v miru počivajo! quā cubat unda freti Mart.; (poseb. o krajih) = rahlo sklanjati se: cubantia tecta Lucr. ali Usticae cubantis saxa H. položne.

2. occ.
a) v postelji ležati, spati: duo filii propter cubantes Ci., hic fuit, hic cubuit O., cubantem puerum detonderunt Plin. un., ut … ipse humi ac sub divo cubuerit Suet.; z in in abl.: in eo conclavi Ci.; s samim abl.: Ca., medio torus est, … quo cubat ipse deus O., c. altero lecto Val. Max., toro humili et instrato Suet.; z in in acc.: cubat in faciem, mox deinde supinus Iuv.; pogosto v sup.: cubitum abire Pl., villicus primus cubitu surgat, postremus cubitum eat Ca., cum cenatus cubitum … isset Ci., ut cubitum discessimus Ci., cubitum se eo conferre Suet.; od tod tudi = ležati, spati pri kom, leči (legati) k ženski ali moškemu: c. cum aliqua, cum aliquo Kom., Cat.; abs.: cubat complexus Pl.
b) bolan ležati, bolan biti, bolehati: servus, qui in morbo cubat Pl., c. puerperio Pl., cubantem disputare de aliqua re Ci., in plebeia veste cubandum est Lucr., mater … pueri mensīs iam quinque cubantis H., trans Tiberim longe cubat is H., cubat hic in colle Quirini, hic extremo in Aventino H., haec cubat, illa valet O., cubans aeger Cels., c. ex duritie alvi Suet. trpeti za zapeko; od tod subst. pt. pr. cubāns -antis, m bolnik: Cels.
c) za mizo ležati, obedovati: quo eorum loco quisque cubuisset Ci., c. sub arbore, in arbore Plin., qui proximi ei cubuerant Cu., c. supra, infra aliquem Val. Max., Cu., iuxta c. Suet., cubantem cenare Iust.; pren.: ille cubans … agit laetum convivam H. za mizo, pri obedu; od tod subst. pt. pr. cubantēs -ium, m obedujoči, obedniki: Plin. iun.

Opomba: Obl. iz nenavadnega pf. cubāvī: cubāvit: Vulg., cubaverint: Cael.; sinkop. cubāris = cubāveris: Pr., cubāsse = cubāvisse: Q.

cūrō (st.lat. coirō, coerō) -āre -āvī -ātum (cūra; prim. umbr. kuraia = curet, kuratu = curato, st.lat. coeret = curet, coerari = curari; ius coerandi = curandi Lex. ap. Ci.)

I. (po)brigati se, (po)skrbeti, skrb imeti, poganjati se, (z)meniti se za kaj, komu je kaj do česa, zavze(ma)ti se za kaj, za koga, na skrbi imeti, k srcu si vzeti (jemati, gnati) kaj, na skrbi je komu kaj; abs.: quem ad modum adstitit severo fronte curans, cogitans Pl. skrbeč, bene curassis (gl. opombo) Pl. ali ne cures Enn. ap. Serv. bodi brez skrbi, curabo, curabitur Ter.; poseb. v pismih: quia sum Romae et quia curo attendoque Ci. ep., cura et cogita Ci. ep.; z acc. rei: c. haec, aliena Ter., alia ali aliud cura Pl., Ter. zato se ne (z)meni (ne maraj), za to bodi brez skrbi, eam rem studiose c. Corn., magna dii curant, parva neglegunt Ci., nihil omnino c. Ci. čisto brezbrižen biti, c. sociorum iniurias S., duabus his artibus se remque publicam curabant S. so varovali svoj in državni napredek, Diana preces virorum curat H. uslišuje, nihil mea carmina curat V., litora Cythereia c. O., periuria nihil c. Cat. nič se ne (z)meniti za … ; z acc. personae: nos tu ne curassis Pl., curate istam diligenter virginem Ter. dobro pazite na … devico, c. deos V.; v pass.: etiam hic mihi curandus est? Ci., cum existimet se curari a deo Ci.; s predikatnim acc. gerundivi, sl. dati z inf.: Hannibalem Coelius scribit … buculam curasse faciendam Ci. da je dal napraviti junico, c. gladios destringendos, lapides iaciendos Ci., (Caesar) pontem in Arare faciendum curat C., quod obsides inter eos dandos curasset C., eum per simulationem colloquii c. interficiendum Hirt., fratrem tyrannum interficiundum curavit N., ex ea pecunia … basilicam faciendam c. L.; redk. s predikatnim acc. pt. pf.: inventum tibi curabo et mecum adductum tuum Pamphilum Ter. poskrbeti hočem, da najdem … ; z dat.: c. omnibus Acc. ap. Macr., rebus publicis, rebus alienis Pl., rebus meis Ap., rebus eius absentis Gell., saluti suae Tert.; nam. acc. ali dat. skloni s praep.: ego pro me et pro te curabo Pl., non te pro his curasse rebus, … ? Ter.; Quintus de emendo nihil curat Ci. ep. nič ne misli na … , vides, quanto hoc diligentius curem quam aut de rumore aut de Pollione Ci. ep., quasi vero curent divina (božanstvo) de servis Macr., noli curare de palea Aug.; z inf. (po)skrbeti, (po)truditi se, prizadevati si, poskusiti (poskušati), misliti na to, da … , hoteti, hoče se komu: Col., mando tibi, uti cures lustrare Ca., qui illud Carneadeum curent defendere Ci., qui res istas scire curavit Cu., tu recte vivis, si curas esse quod audis H. ako hočeš biti, si quid et nos, quod cures proprium fecisse, loquamur H. kar bi si (bil) rad (ti) sam prisvojil, multa exemplaria contracta emendare curavit Suet.; pogosto non (nec, neque) curare = (in) ne (po)truditi se, ne prizadevati si, ne misliti na kaj, ne marati, ne hoteti, (in) braniti se: vos liberi sine periculo esse non curatis Corn., in Siciliam ire non curat Ci., neque sane redire curavit Ci., qui ista nec didicissent nec omnino scire curassent Ci., nec repetita sequi curet Proserpina matrem V., nec revocare situs aut iungere carmina curat V., nec curat Orion leones aut timidos agitare lyncas H., nec crines solvere curat O., neque enim ieiunia curat finire O.; redk. z ACI: Persium non curo legere … , Laelium Decumum volo Luc. ap. Ci. nič mi ni do tega, da me bere Perzij, neque vero haec inter se congruere possent, ut natura et procreari vellet et diligi procreatos non curaret Ci., curant rem hostibus nuntiari Iust.; s finalnim stavkom: Sen. ph., Q., pater curavit, ut fieret Pl., adhuc curavi unum hoc quidem, ut mihi esset fides Ter., cura igitur, ut quam primum venias Ci. ep., ex coriis utres uti fierent, curavit S.; poseb. pogosto v pismih: cura, ut valeas Ci. ep. skrbi (glej), da ostaneš zdrav, tu velim in primis cures, ut valeas, tu etiam atque etiam cura, ut valeas, cura ergo potissimum, ut valeas, cura igitur nihil aliud, nisi ut valeas, cetera ego curabo, nec quicquam cures, nisi ut valeas Ci. ep.; curavi, ne quis (Catilinam) metueret Ci., senatus nobis … negotium dederat, ut curaremus, ne quid res publica detrimenti caperet Ci. ep., amari iucundum est, si curetur, ne quid insit amari Corn., quod ne miremur, sopor atque oblivia curant Lucr.; praetor curavit, ut Romae ne essent Suet.; s samim cj.: Petr., Fr., curate, domi sint gerdius, ancillae, pueri Luc. ap. Non., ne illa quidem curo, mihi scribas, quae … Ci. ep., imprimat his, cura, Maecenas signa tabellis H., simplici myrto nihil allabores sedulus, curo H. skrbi me = želim, da nič ne pritakneš (priumetničiš), iam curabo, sentiat, quos attentarit Ph.; z relativnim stavkom: cura, quae iussi, atque abi Pl., ego quae ad tuam dignitatem pertinere arbitror summo studio … curabo Ci. ep.; z odvisnim vprašanjem: tu, civitatem qui deceat status, curas H., nec, quid sint conubia, curat O., non curo, an isti suspicionibus relinquantur Plin. iun.; s quod (da): nam quod strabonus est, non curo Petr.

II.

1. oskrbeti (oskrbovati), opraviti (opravljati): studiosissime omnia diligentissimeque Ci., negotia aliena Ci., mandatum Ci. izvršiti, praeceptum diligenter N. natančno po predpisu ravnati, predpisa se držati, quod corpus tegeret, curavit N. izumil je orožje, ki … , c. domi forisque omnia S., rem alienam periculo suo S.

2. oskrbeti (oskrbovati) kaj = poskrbeti za kaj, pripraviti (pripravljati) ali pripraviti dati kaj: cenam, obsonium Pl., cibum Varr., mutuaque inter se convivia (gostije) curant V., c. triclinia sacerdotum Suet., cenulam omnibus Gell., funus Ter., corpus exanimum (Alexandri) ali corpus suo more Cu. ali cadaver Suet. za pokop pripraviti.

3. oskrbeti (oskrbovati) = očediti, (po)lišpati, (po)lepšati, (na)lepotičiti: domos Petr., vestimenta c. et polire Ulp. (Dig.); poseb. agr. (živino, živali) oskrbeti (oskrbovati), gojiti, rediti, (rastline) (o)trebiti, obrez(ov)ati: sic (pulli anserini) curati circiter duobus mensibus pingues fiunt Varr., ut ante lucem viri equique curati pransi essent L., iumentum e manibus curantium elapsum L. paznikov, c. vites V., vitem falce Plin., vineam, apes Col.; medic. (poseb. v pt. pf.) (o)čistiti: sevum vitulinum curatum, cadmia curata Cels.

4. sebe, telo idr. gojiti, negovati, (o)krepiti, (o)krepčati, streči si, streči komu: c. se suamque aetatem Pl., se molliter Ter., reficere se et curare Ci., cras genium mero curabis H., dicto citius curata membra H., c. corpus Lucr., corpora Lucr., Plin. iun.; poseb. pogosto voj. (po)skrbeti za telo = (o)krepčati se, streči (goditi) si, odpoči(va)ti (si), počivati: Cu., passimque in litore sicco corpora curamus V., nunc corpora curare tempus est L. počivati, Romani quidem pleni spei corpora curabant L., curati cibo corpora quieti dant, vinoque et cibo curatos domum dimisit, corpora cibo somnoque curant L.; pogosto z zaničljivim stranskim pomenom: ire domum atque pelliculam curare iube H., nebulones Alcinoique in cute curanda plus aequo operata iuventus H. za telesno nego bolj skrbeča, kakor je prav, c. cutem Iuv. streči (goditi) si; z grškim acc.: si curatus inaequali tonsore capillos occurri, rides H. z lasmi, ki mi jih je brivec neenako (stopničasto) postrigel; curare aliquem skrbno (po)streči komu, (po)gostiti koga: dominum, amicos suos Pl., parentem suum Pl. (o hčerah), nos Ter., hunc (virum) sedula curet Tib.

5. occ.
a) obr. (daritve ipd.) opraviti (opravljati): religionem Ci., sacra Cereris per Graecas semper curata sunt sacerdotes Ci., non rite id sacrum c. L., quaeque prodigia … curarentur L. naj se ublažijo z opravljanjem daritev.
b) oskrbovati, upravljati: res rationesque heri Pl., pensa ac domos Mel. (o gospodinjah); pesn. curare aliquem biti za, služiti za … , predstavljati koga: pastorem ad baculum possum curare Pr.; drž.pr. in voj. upravljati, voditi, poveljevati, načelovati (na čelu biti) komu, čemu: res Romae, bellum maritimum L., cohortes S., Achaiam, Asiam, superioris Germaniae legiones T.; abs. ravnati, poveljevati: in postremo legatus curabat S., Sulla cum equitatu apud dextumos, in sinistra parte A. Manlius … curabat S., ubi quisque legatus aut tribunus curabat S., gliscentibus negotiis duo additi, qui Romae curarent T. ki naj bi v Rimu uradovala, comitate quadam curandi provinciam tenuit T.
c) (bolnika, bolezen ali zlo) (o)zdraviti, ozdravljati, rezati (operirati), v pass. tudi ozdraveti, okrevati: aliquem magna cum cura Pl., aliquem graviter aegrum diligentissime Ter., Ci., aliquem ali se diligenter, aliquem leniter Ci., corpora Ci., adulescentes gravius aegrotant, tristius curantur Ci., vinolentis quibusdam medicaminibus (z zdravili, ki dišijo po vinu) solere curari Ci., curari se pati Ci., curari se fortiter pati L., curari non posse C., curare vulnus L., vulnus suturā Cels., ulcus Cels., Sen. ph., morbum, febrem, morbos victu (s primerno, zmerno hrano), morbos remediis Cels., graviores morbos asperis remediis Cu., curari neque manu (kirurško) neque medicamentis posse Cels., curari ferro, scalpello Cels. z nožem operiran biti, ictus parum bene curatus Cels., is, qui curatur Cels. bolnik, curare regis filiam Sen. ph., medicus, qui curandi finem fecerit Q., frigidis (z mrzlimi obkladki) curari se pati Suet., curare alicuius valetudinem Ap.; subst. pt. pr. cūrāns -antis, m zdravnik: plurimi sub alterutro curantis errore moriuntur Cels. — Preg.: qui, cum capiti Sex. Roscii mederi debeam, reduviam curem Ci. ko bi moral misliti na glavno stvar … , se ukvarjam z malenkostjo.
č) čast (spoštovanje) izkaz(ov)ati komu, častiti, spoštovati koga, pokloniti (poklanjati) se, dvoriti komu: eum ultra Romanorum … morem curabant exornatis aedibus per aulaea et signa S. fr., curatur a multis, timetur a pluribus Plin. iun.
d) (dobavo denarja idr.) preskrbeti (preskrbovati), (denarne posle) opravljati, (denar) priskrbeti, izplač(ev)ati, izplačati dati: signa, quae nobis curasti, ea sunt ad Caietam exposita. Te multum amamus, quod ea abs te diligenter parvoque curata sunt Ci. ep., iube sodes nummos curari Ci. ep., redemptori tuo dimidium pecuniae curavi Ci. ep., me, cui iussisset, curaturum Ci. ep. da bom dal denar na njegov ukaz izplačati, erat enim curata nobis pecunia Valerii mancipis nomine Ci. ep., ut pro eo frumento pecunia Romae legatis eorum curaretur L. — Od tod adj. pt. pf. cūrātus 3, adv. -ē

1. oskrbovan, opravljan, gojen, rejen, negovan: boves bene curatae Ca., boves corpore curatiores erunt Ca. govedo bo bolj rejeno, bolj mesnato, me pinguem et nitidum bene curata cute vises H., familia bene curata ac vestita Plin., nitida et curata vox Q.

2. pren. skrben, maren, živ: sermo Plin. iun., donec Haterius Augustam oraret eiusque curatissimis precibus protegeretur T. na njene (prav) žive prošnje; kot adv.: Amm.; komp. cūrātius: Plin. iun., eius negotii initium … curatius disseram T., diurna populi Romani … curatius leguntur T.

Opomba: Star. cj. pf. cūrāssis, cūrāssint: Pl.