Franja

ovi|ti (-jem se) ovijati wickeln um; kaj s čim umwickeln (mit), umwinden (mit), (etwas) schlagen/winden/ legen um; v kaj einwickeln in, schlagen in; perilo: wringen, auswringen
figurativno oviti okoli prsta (jemanden) um den kleinen Finger wickeln (können), (jemanden) einwickeln

òviti ȍvijēm, oni òvijū, òvīj, òvīh ȍvī, ȍvio ȍvīla, ovìjen -èna oviti: oviti maramu oko glave; zmija joj se ovila oko ruke; oko njegova imena bijaše se ovila čitava jedna legenda

ovíti to wind round; to wrap up; to twist round; to envelop

kača se ovije okoli svoje žrtve the serpent coils (ali wraps) itself round its victim
ovíti koga okoli mezinca (figurativno) to twist (ali to wind) someone round one's little finger

ovíti envelopper, entortiller, enrouler (autour de)

oviti se s'entortiller (ali s'enrouler) autour de quelque chose, grimper à quelque chose
oviti perilo tordre le linge
oviti koga okoli prsta faire de quelqu'un ce qu'on veut, tourner quelqu'un à son gré
bršljan se ovija okrog debla le lierre s'entortille autour du tronc

ovíti (ovíjem) perf. glej ovijati | oviti

ovíti ovijem
1. zaviti, obaviti
2. omotati, umotati: oviti kaj v papir; oviti moža okoli prsta
3. iscijediti, iscediti: oviti perilo

ovíti glej ovijati

ovíti ovíjem dov., обвину́ти -ну́ док., обгорну́ти -горну́ док., обмота́ти -та́ю док., опови́ти опов’ю́ док.

ovíti ovíjem dov.
1. a înfăşura
2. a învălui, a înveli

oviti koga okoli mezinca frazem
(manipulirati s kom) ▸ ujja köré csavar
Ne more me zastrašiti s svojim ostrim jezikom ali si me oviti okoli mezinca. ▸ Nem tud megfélemlíteni az éles nyelvével vagy a ujja köré csavarni.
Naudet se ji ni mogel upreti. Ovila ga je okoli mezinca. ▸ Naudet nem tudott neki ellenállni. A nő az ujja köré csavarta őt.
Sopomenke: ovijati koga okoli mezinca, oviti koga okrog mezinca, ovijati koga okrog mezinca

oviti koga okrog mezinca frazem
(manipulirati s kom) ▸ ujja köré csavar
Ovila ga je okrog mezinca. Edino ona ga je lahko umirila, kadar je divjal in razbijal. ▸ Az ujja köré csavarta. Csak ő tudta megnyugtatni, amikor megvadulva tört-zúzott.
Sopomenke: oviti koga okoli mezinca, ovijati koga okoli mezinca, ovijati koga okrog mezinca

ovi|ti se (-jem) ovijati sich winden/schlingen um, (etwas) umwinden, umschlingen, sich herumschlingen um

ovíti se ovíjem se dov., обви́тися обів’ю́ся док., обмота́тися -та́юся док.

amiciō -īre (-icuī in -ixī) -ictum (ambi in iacere)

1. kako ohlapno oblačilo nase vreči ali da(ja)ti, ogrniti (ogrinjati) ga, ode(va)ti se z njim, ovi(ja)ti se z njim, zavi(ja)ti se vanj, obleči (oblačiti) ga; redko act.: celerius mater amixit Varr. fr.; večinoma refl. in še pogosteje pass. (pri Ci. in v izbrani prozi skoraj le v pt. pf.): dum salutabatur, et calciabat ipse sese et amiciebat Suet. se je oblačil, sedebat in rostris amictus togā purpureā Ci., velis amicti, non togis Ci., pullo amictus illo L., simulacrum amiciebatur cotidie veste, quali ipse uteretur Suet.; abs. amiciri (o govorniku) togo ub(i)rati (gubati, v gube nabirati), da(ja)ti togi primeren nabor (gub): quomodo deceat amiciri, nescientis Q., surgit, amicitur, incipit Plin. iun.

2. pren.
a) ogrniti (ogrinjati), ode(va)ti, ovi(ja)ti, zavi(ja)ti: nube cava speculantur amicti V., amicitur vitibus ulmus O., amicta vitibus ulmus H., amicta ossa luridā pelle H., quidquid chartis amicitur ineptis H. se zavija v makulaturo, colus amicta lanā Cat., Idae nive amicta loca Cat.; z grškim acc.: nube candentes humeros amictus H.
b) pt. pf. amictus 3 pripravljen, gotov: gladius amictus ad caedem Vulg.

Opomba: Inf. pf. amicisse: Fr.; pf. amicui Vop.; arh. fut. I. pass. amicībor: Pl.

amplector -plectī -plexus sum (ambi in plectere) „oplesti (opletati) se“, od tod

1. ovi(ja)ti kaj, ovi(ja)ti se okrog česa: compedes amplectuntur crura Pl., corpora natorum serpens amplexus V., serpens arboris amplexus stirpem Lucr.;
a) (z rokami) obje(ma)ti, okleniti (oklepati) koga ali kaj, oprije(ma)ti se ali okleniti (oklepati) se koga ali česa (zlasti prijazno ali ljubeče): Kom., genua L. Andr. fr., Pl., V., dextram V. ali manum alicuius Plin. iun. prijeti koga za roko, non possunt amplexae adire Vitr. za roke se vodeč, sinu germanam amplexa fovebat V., ampl. limina portae V., saxa manibus L., gradus templi O., aram T., amplexae tenent (matres) postīs V., ampl. aliquem exanimem Pr.; pren.: quod autem istud imperium est, decemviri, quod amplexi tenetis? L.
b) okleniti (oklepati) = obkoliti (obkoljevati), obda(ja)ti, obseči (obsegati), zavze(ma)ti: Lucr., Plin., hostium aciem L., quantum munimento amplecteretur loci L., terrarum ultimos fines Rubrum mare amplectitur L., nobis idem Alcimedon duo pocula fecit et molli circum est ansas amplexus acantho V., nox tellurem alis amplectitur V. zagrne, ignis proxima quaeque... amplexus totis se dissipavit castris L., postquam coepit... urbis latior amplecti murus H., spatium XXX pedum amplecti Cu.

2. pren.
a) z ljubeznijo obje(ma)ti, visoko ceniti, čislati, ljubiti, zavze(ma)ti se za kaj, skrbno gojiti, negovati: rem publicam, artem, ius civile, nobilitatem et dignitates hominum Ci., illud, quod amplexi sumus Ci. poklic, ki smo si ga s posebno ljubeznijo izbrali, tanto amore suas possessiones amplexi tenebant Ci., quem videtur amplecti res publ. Ci., nimis amplecti plebem videbatur Ci., imperator magis eum in dies amplecti S., alicuius amicitiam ampl. T.; hoc se amplectitur uno H.; occ. poprije(ma)ti se česa, vzeti, jemati (z veseljem, prijazno), spreje(ma)ti, posvetiti (posvečati) se čemu, vda(ja)ti se čemu, komu služi kaj v..., odobriti (odobravati), (po)hvaliti, prista(ja)ti na kaj: optimam quamque causam rei publ., libenter talem animum Ci., victoriam pro sua L., regium nomen L., paupertatem spontaneam Cu. izbrati, qui mortis poenam removet (zametava), ceterorum suppliciorum omnes acerbitates amplectitur Ci. odobrava, perverse prima viai (= viae) Lucr. takoj v začetku napačno pot ubrati = že v začetku napačno razume(va)ti, occasiones obligandi me avidissime ampl. Plin. iun.; z dvojnim acc.: hunc (Lysiam) amplectuntur amatores huius nominis modum (za zgled, vzor) Q.
b) z umom (z mislimi) obseči (obsegati), premisliti (premišljati), preudariti (preudarjati): omnia consilio Ci., cogitationem toto pectore Ci. ep., amplexus animo sum amplius Ci.
c) obseči (obsegati), posne(ma)ti, povze(ma)ti: tu edicto plus amplectĕris quam lege Ci., hoc argumentum pluribus verbis amplecterer Ci., ampl. totum genus iudiciorum Ci., omnes oratores Ci., omnia communiter L. vse počez povze(ma)ti, obravnavati, non ego cuncta meis amplecti versibus opto V.; occ. vze(ma)ti = spreje(ma)ti med kaj, privze(ma)ti v kaj: honestum interdum virtutis nomine amplectimur Ci.; (o stvareh) obseči (obsegati) = vsebovati, v sebi imeti: tabulae religionem amplectuntur Ci., cum (grammatice) prope omnium maximarum artium scientiam amplexa sit Q. obsega, vsebuje. Arh. soobl. amploctor: L. Andr. fr., Prisc., Cass. — Od act. soobl. amplectō -ere imp. amplectitōte: Pl. in pt. pf. amplexus 3: Pl., Petr. fr.

attorcere^* v. tr. (pres. attorco) sukati, oviti:
attorcere la lana zviti volno

attorcigliare

A) v. tr. (pres. attorciglio) namotati, oviti

B) ➞ attorcigliarsi v. rifl. (pres. mi attorciglio) oviti, ovijati se

attortigliare

A) v. tr. (pres. attortiglio) namotati, oviti, ovijati:
attortigliare una corda namotati vrv

B) ➞ attortigliarsi v. rifl. (pres. mi attortiglio) oviti se

avvincere^* v. tr. (pres. avvinco)

1. knjižno oviti, okleniti:
l'edera avvince la colonna bršljan ovija steber

2. pren. privleči, očarati:
un'eloquenza che avvince zgovornost, ki pritegne

avviticchiare

A) v. tr. (pres. avviticchio) oviti, ovijati; okleniti, oklepati

B) ➞ avviticchiarsi v. rifl. (pres. mi avviticchio) oviti se:
l'edera s'era avviticchiata alla colonna bršljan se je ovil okrog stebra