naheliegen*, nahe liegen* biti očiten, ponujati se, vsiljevati se
näherliegen*, näher liegen* biti bližji/bolj razumljiv
näherstehen*, näher stehen* biti bližji
nahestehen*, nahe stehen* figurativ biti blizu (einander si)
nähren hraniti, prehranjevati (sich se), jesti; Hoffnungen, eine Schlange am Busen: gojiti; Hoffnungen in einem anderen: vzbujati; (nahrhaft sein) biti hranilen
náličiti -īm biti podoben: naličiti na oca
nalíčiti -im naličiti, biti nalik: v vsem naliči svoji materi
nálikovati -ujēm biti podoben: nalikovati na koga
naprednjáčiti -prèdnjāčīm (ijek., ek.) biti v naprednih vrstah
napredováti -újem i naprédovati -ujem napredovati, biti unaprijeđen (-pređ-): delo lepo napreduje; napredovati za generala
nasédati -am
1. nasjedati (-sed-): tu ladje pogosto nasedajo
2. nasjedati, biti prevaren: nasedati sladkim besedam
nasledíti -im, nasledi i nasledi, nasledil
1. naslijediti (-sled-), biti nasljednik, zamijeniti (-men-) koga: naslediti kralja, mojstra
2. naslijediti, baštiniti: naslediti očetovo premoženje
naspáti se -spím se, naspi se -ite se, naspal se naspavati se, ispavati se, biti naspan
nàthititi -īm
1. prekositi: sve je nathitila ljepotom
2. prerasti, biti višji: sve je kolo glavom nathitila bila je za glavo višja od vseh plesalcev kola
nathòditi nàthodīm prekašati, biti nad: tko sebi gospodi, kraljeve nathodi
nàthvatiti -īm prekositi, biti višji: za čitavu glavu nathvatio ih je svojim životom
nātinor -ārī zaposlen biti, ukvarjati se s čim, rad delati: … [tum]ultu Macedoniae Etruriam Samnites Lucanos inter se natinari atque factiones esse Ca. ap. Fest.
natkríliti nàtkrīlīm
1. prekositi, preseči, posekati: uspjeh je natkrilio naša očekivanja
2. pokriti, prekriti: natkriliti postelju
3. prerasti, biti višji: agin čador je ine natkrilio
natkucávati -kùcāvām močneje biti: sat im srca natkucava
natō -āre -āvī -ātum (intens. in frequ. glag. nāre)
1. plavati: querquedulae natantes Varr. ap. Non., studiosissimus homo natandi Ci. ep., natare in Oceano Ci. ali in mari Cels. šalj. = pluti, natant aequore pisces O., natat uncta carina V., in portu fracta carina natat Pr. plava sem in tja, fracta classis et intra paucos dies natavit nova Sen. ph. je odplulo novo; pesn. trans. preplavati kaj, plavati kje, čez kaj, po čem: freta V., aquas Mart.; tudi pass.: quot piscibus unda natatur O.; subst. pt. pr. natantēs -ium (pesn. -um), f (sc. bestiae) plavajoče živali, živali plavalke = ribe: omne genus natantum V.
2. metaf. (o stvareh zaradi podobnosti gibanja oz. tvarine)
a) gibati se, (o vodovju) teči, pljuskati, plivkati, plajhati, valove gnati, valovati: Lucr., Tiberinus … campo liberiore natat O.; (o žitnem polju) zibati se, valovati: campi natantes V.; (o ognju) plati, plapolati, goreti: Lucr., niveo natat ignis in ore Stat.; (o obleki) mahedrati, plahutati, opletati: O.; (o listju, ki se je usulo) gibati se, zibati se: Pr.; (o tehtnici) omahovati: Tib.; (o nogi) gugati se, premikati se, drseti: ne vagus in laxa pes tibi pelle (v čevlju) natet O.; (o ptičjem letu) plavati, jadrati: quodque ausa volare ardea sublimis pinnae confisa natanti Lucan.; occ. α) plavati v čem, biti poplavljen, biti poln česa, imeti veliko česa, obilovati s čim; z abl.: natabant pavimenta vino Ci., omnia plenis rura natant fossis V., cum … sanieque exspersa natarent limina V., arva amnibus natant O., imbres, quorum modo cuncta natabant impulsu Lucan., quotiens haec ora natare fletibus et magnas latrantia pectora curas admota deprendo manu? Stat., natabant domus sanguine parvulorum Aug.; abs.: cuncta natabant (od dežja) Lucan., plana natant Sil. β) (o očeh pijanih, zaspanih, umirajočih ljudi) plavati = medleti, medel, mrtev, otrpel, tog biti, stekleneti: vinis oculique animique natabant O., iam moriens oculis sub nocte natantibus atra circumspexit O., natantia lumina V., comitis casu frendens labentia virgo membra levat parvāque oculos iam luce natantīs irrorat lacrimis Sil.; oculi natantes et quādam voluptate suffusi Q. milo gledajoče oči (govornika).
b) širiti se, razširjati se: summā parte terrae natantibus radicibus Col.
c) (v duševnem oziru) omahovati, omahljiv, nestalen, nestanoviten biti, negotov biti: tu mihi natare visus es Ci., pars hominum … urguet propositum; pars multa natat H., mutatio voluntatis indicat animum natare Sen. ph.; natant quaedam (sc. cognomina) Varr.