ciegamente slepo, na slepo
cieō -ēre, cīvī, citum (prim. gr. κίω grem, κινέω gibljem, gonim, κῑ́νυμαι gibljem se, lat. citus, citāre, sollicitus)
1. ganiti (gibati), premakniti (premikati): orbis cietur Ci. se giblje, inanimum est omne, quod pulsu agitatur externo; quod autem est animus, id motu cietur interiore et suo Ci., puppes sinistrorsum citae H. naravnane, obrnjene na levo; pren.: ingentem molem irarum ex alto animo c. L. silno moč strasti iz globočine duše dvigniti; occ.
a) izraz pri šahu: calcem ciere Pl. kamenček potegniti, vleči.
b) jur.: herctum (sup. glag. hercīscō) ciere Ci. dediščino deliti.
c) voj.: pugnam ciere (skoraj samo o poveljniku ali prvoborcu) boj v tek spraviti (spravljati), boj spodbuditi (spodbujati), spet in spet pričenjati ali podžigati, vzdrževati, ne odnehati od boja: principes utrimque pugnam ciebant L., pauci... penetravere ad Porum acerrime pugnam cientem Cu., Sacrovir... pugnam pro Romanis ciens T., hi sude pugnas... cient Sil., bellum (= pugnam) inter primores duces acerrime c. Iust.
č) stres(a)ti, pretres(a)ti, vzburkati: absurdoque sono fontīs et stagna cietis Poeta ap. Ci., loca vocibus... sonituque cientur Lucr., tonitru caelum omne ciebo V., c. imo aequora fundo V., (mare) venti et aurae cient L.
2. osebe poz(i)vati, (po)klicati: aere (s trobljo) c. vivos V., Narcissum T., singulos nomine ciens T., lugubri voce Acerbam ciet Iust.; poseb. duhove rotiti: certis carminibus cieri ab inferis animas Lact.; occ.
a) na pomoč (po)klicati: nocturnosque ciet manes carminibus V., luctificam Alecto dirarum ab sede dearum infernisque tenebris ciet V., vipereasque ciet Stygia de valle sorores (= Furias) O., non homines tantum, sed foedera c. L. za pričo poklicati.
b) klicati, poz(i)vati na vojsko ali na boj, na vojsko (s)klicati ali zb(i)rati: Vell., Sil., Amm., ab ultimis subsidiis cietur miles L., ad arma ciere L., primores Argivorum coeperat ad sese Troia ciere viros Cat., ad belli munia militem c. T., quos (Germanos) cum maxime Vitellius in nos ciet T.
3. pren.
a) po imenu klicati, imenovati: Lucr. idr., animam... magna supremum voce ciemus V., triumphum (= „io triumphe“) nomine c. L., „triumf“ vpiti, modo nomina singulorum, modo centuriam T.; drž.pr.: patrem ciere L. očeta imenovati, consulem patrem, avum L. konzula za očeta, deda imenovati.
b) vzbuditi (vzbujati), dvigniti (dvigovati), povzročiti (povzročati), povod dajati čemu, delati kaj: ex corporis totius natura... varios motus cieri Ci., qui tantas iam nunc procellas, proelia atque acies iactando inter togatos ciet L., c. seditiones, vanos tumultus L., bellum L., Iust. začenjati, belli simulacra V. navidezni boj, stragem V. poboj izvršiti, Martem V., terrores Sen. tr., mare acriore vento concitatum fluctus ciere Cu., lacrimas c. V. solze točiti; poseb. kak glas zagnati: Ph., Vell., voces varias Lucr., voces truces Ap., tinnitūs V., tenues tinnitūs aere Cat. žvenkljati, gemitūs V. vzdihovati, singultus ore Cat. ihteti, longos fletus V. dolgo jokati, mugitūs V. (za)rjuti, raucum murmur V. votlo žuboreti; occ. medic. vzdražiti, omečiti, pospešiti (pospeševati), (po)gnati na kaj (npr. na vodo): alvum Col., Plin., cita alvus Cels. driska, ciere menses (menstrua) Plin., menses et sudores Plin., urinas Plin.
Opomba: V zloženkah prestopi ta glagol pogosto v 4. spregatev, npr. acciō (conciō) -īre -īvī -ītum; pesniki in poznejši pisci so od tod tvorili oblike nezloženega glag.: cio Mart., cit Col., cimus Lucr., ciant, ciuntur Ap.
cífra ž (nj. Ziffer, lat. cifra, ar. )
1. cifra, brojka
2. znamenka, strana kovanca na kojoj je brojka, revers
cigumígu m nepromj., pejor. sviranje na gudački instrument, guđenje: ne morem poslušati njihovega cigumigu
cikálnik (un) parangal, strukovi, ribarska sprava od niza udica na dugačkom konopu: loviti na cikalnik
cíkati -am
1. aludirati, smjerati, ciljati na što, nišaniti: na kaj cikate?
2. prelaziti, prelijevati (-liv-) se: obleka je modra, a malo cika na zeleno
3. cikati, kisnuti, kisiti: vino cika
címavica ž dijal. ledene šare koje se načine na mokroj zemlji
cìment m (bav. Ziment, it. cimento) ciment, označba določene mere na posodi
cimènt -enta m (it. cimento)
1. provjerena (-ver-) mjera (mer-) u ugostiteljstvu
2. oznaka određene mjere na posudi: naliti vina do -a
cimentírati -am
1. provjeriti, provjeravati (-ver-) ispravnost mjera, (mer-), baždariti: cimentirati posode
2. označiti mjeru na posudi: cimentirati steklenico
cimier [simje] masculin okrasni greben na šlemu; ledja, hrbtovina (pri jelenu, volu)
cimiēro m
1. okras na šlemu; perjanica
2. pesn. šlem
cína ž (nj. Zinne) zubac na kuli, zidni zubac: trdnjava s -ami
cincin inter. čin čin, na zdravje!
cȋndrati -ām dial. citrati, igrati na citre, slabo igrati, gosti, dolgočasno klepetati
cínek -nka m masno okce na juhi
cineparco m (pl. -chi) film avtomobilski kino na prostem, drive-in
cinerama [sinərá:mə] samostalnik
filmska projekcija treh projektorjev hkrati na tri dele konkavnega platna
cingere*
A) v. tr. (pres. cingo)
1. obdati, obdajati; okleniti, oklepati; objeti:
cingere una città di mura obdati mesto z obzidjem
cingere l'orto con una siepe ograditi vrt z živo mejo
cingere d'assedio pren. oblegati
2. opasati:
cingere la vita con una fascia s trakom se opasati
cingere la spada, le armi pren. oborožiti se
cingere la corona pren. postati kralj
cingere le braccia al collo di qcn. koga objeti
B) ➞ cingersi v. rifl. (pres. mi cingo) opasati se; dati si okoli pasu, na glavo:
cingersi d'alloro pren. s slavo se ovenčati
cingolato agg. tehn. goseničen, ki se nanaša na gosenice:
trattore cingolato gosenični traktor, traktor goseničar
i mezzi cingolati dell'esercito voj. vojaška vozila z gosenicami