Franja

chuck⁵ [čʌk] prehodni glagol
po vratu božati, (po)trepljati
domačno ven vreči, na cedilu pustiti

to chuck one's weight about domišljavo se vesti
sleng chuck it! nehaj, dovolj je tega!

chuck over prehodni glagol
na cedilu pustiti

churrasco moški spol ameriška španščina na žerjavici pečeno meso; ameriška španščina domače premog

chytropūs -podis, m (gr.χυτρόπους) oglenka na nogah za segrevanje jedi: Vulg.

ci²

A) pron. nam, nas

B) pron.

1. na to, o tem:
non ci ho fatto caso nisem pazil na to, nisem bil na to pozoren
ci posso contare? ali lahko računam na to?

2. pleon.
in queste cose non ci capisco nulla na te zadeve se nič ne razumem
ai tuoi figli non ci pensi ti ne misliš na svoje otroke!

C) avv.

1. tu, sem; tam, tja:
sono stato un mese a Roma e mi ci sono trovato bene bil sem mesec dni v Rimu in sem se lepo imel

2. (z glagolom essere)
nella stanza c'è una stufa v sobi je peč

3. tod, od tod:
per questa strada non ci passa anima viva po tej cesti ne gre živa duša

4.
ci vuole potrebno je
ci corre je razlika
io ci sto pren. strinjam se, jaz sem za to
non ci vede, sente bene ne vidi, ne sliši dobro

ciclocampēstre

A) agg. šport ki se nanaša na kolesarski kros:
gara ciclocampestre dirka v kolesarskem krosu

B) f šport kolesarski kros:
disputare una ciclocampestre udeležiti se kolesarskega krosa

cicūticen -cinis, m(cicūta in canere) piskač na piščal iz trobelike: Sid.

ciegamente slepo, na slepo

cieō -ēre, cīvī, citum (prim. gr. κίω grem, κινέω gibljem, gonim, κῑ́νυμαι gibljem se, lat. citus, citāre, sollicitus)

1. ganiti (gibati), premakniti (premikati): orbis cietur Ci. se giblje, inanimum est omne, quod pulsu agitatur externo; quod autem est animus, id motu cietur interiore et suo Ci., puppes sinistrorsum citae H. naravnane, obrnjene na levo; pren.: ingentem molem irarum ex alto animo c. L. silno moč strasti iz globočine duše dvigniti; occ.
a) izraz pri šahu: calcem ciere Pl. kamenček potegniti, vleči.
b) jur.: herctum (sup. glag. hercīscō) ciere Ci. dediščino deliti.
c) voj.: pugnam ciere (skoraj samo o poveljniku ali prvoborcu) boj v tek spraviti (spravljati), boj spodbuditi (spodbujati), spet in spet pričenjati ali podžigati, vzdrževati, ne odnehati od boja: principes utrimque pugnam ciebant L., pauci... penetravere ad Porum acerrime pugnam cientem Cu., Sacrovir... pugnam pro Romanis ciens T., hi sude pugnas... cient Sil., bellum (= pugnam) inter primores duces acerrime c. Iust.
č) stres(a)ti, pretres(a)ti, vzburkati: absurdoque sono fontīs et stagna cietis Poeta ap. Ci., loca vocibus... sonituque cientur Lucr., tonitru caelum omne ciebo V., c. imo aequora fundo V., (mare) venti et aurae cient L.

2. osebe poz(i)vati, (po)klicati: aere (s trobljo) c. vivos V., Narcissum T., singulos nomine ciens T., lugubri voce Acerbam ciet Iust.; poseb. duhove rotiti: certis carminibus cieri ab inferis animas Lact.; occ.
a) na pomoč (po)klicati: nocturnosque ciet manes carminibus V., luctificam Alecto dirarum ab sede dearum infernisque tenebris ciet V., vipereasque ciet Stygia de valle sorores (= Furias) O., non homines tantum, sed foedera c. L. za pričo poklicati.
b) klicati, poz(i)vati na vojsko ali na boj, na vojsko (s)klicati ali zb(i)rati: Vell., Sil., Amm., ab ultimis subsidiis cietur miles L., ad arma ciere L., primores Argivorum coeperat ad sese Troia ciere viros Cat., ad belli munia militem c. T., quos (Germanos) cum maxime Vitellius in nos ciet T.

3. pren.
a) po imenu klicati, imenovati: Lucr. idr., animam... magna supremum voce ciemus V., triumphum (= „io triumphe“) nomine c. L., „triumf“ vpiti, modo nomina singulorum, modo centuriam T.; drž.pr.: patrem ciere L. očeta imenovati, consulem patrem, avum L. konzula za očeta, deda imenovati.
b) vzbuditi (vzbujati), dvigniti (dvigovati), povzročiti (povzročati), povod dajati čemu, delati kaj: ex corporis totius natura... varios motus cieri Ci., qui tantas iam nunc procellas, proelia atque acies iactando inter togatos ciet L., c. seditiones, vanos tumultus L., bellum L., Iust. začenjati, belli simulacra V. navidezni boj, stragem V. poboj izvršiti, Martem V., terrores Sen. tr., mare acriore vento concitatum fluctus ciere Cu., lacrimas c. V. solze točiti; poseb. kak glas zagnati: Ph., Vell., voces varias Lucr., voces truces Ap., tinnitūs V., tenues tinnitūs aere Cat. žvenkljati, gemitūs V. vzdihovati, singultus ore Cat. ihteti, longos fletus V. dolgo jokati, mugitūs V. (za)rjuti, raucum murmur V. votlo žuboreti; occ. medic. vzdražiti, omečiti, pospešiti (pospeševati), (po)gnati na kaj (npr. na vodo): alvum Col., Plin., cita alvus Cels. driska, ciere menses (menstrua) Plin., menses et sudores Plin., urinas Plin.

Opomba: V zloženkah prestopi ta glagol pogosto v 4. spregatev, npr. acciō (conciō) -īre -īvī -ītum; pesniki in poznejši pisci so od tod tvorili oblike nezloženega glag.: cio Mart., cit Col., cimus Lucr., ciant, ciuntur Ap.

cífra ž (nj. Ziffer, lat. cifra, ar. )
1. cifra, brojka
2. znamenka, strana kovanca na kojoj je brojka, revers

cigumígu m nepromj., pejor. sviranje na gudački instrument, guđenje: ne morem poslušati njihovega cigumigu

cikálnik (un) parangal, strukovi, ribarska sprava od niza udica na dugačkom konopu: loviti na cikalnik

cíkati -am
1. aludirati, smjerati, ciljati na što, nišaniti: na kaj cikate?
2. prelaziti, prelijevati (-liv-) se: obleka je modra, a malo cika na zeleno
3. cikati, kisnuti, kisiti: vino cika

címavica ž dijal. ledene šare koje se načine na mokroj zemlji

cìment m (bav. Ziment, it. cimento) ciment, označba določene mere na posodi

cimènt -enta m (it. cimento)
1. provjerena (-ver-) mjera (mer-) u ugostiteljstvu
2. oznaka određene mjere na posudi: naliti vina do -a

cimentírati -am
1. provjeriti, provjeravati (-ver-) ispravnost mjera, (mer-), baždariti: cimentirati posode
2. označiti mjeru na posudi: cimentirati steklenico

cimier [simje] masculin okrasni greben na šlemu; ledja, hrbtovina (pri jelenu, volu)

cimiēro m

1. okras na šlemu; perjanica

2. pesn. šlem

cína ž (nj. Zinne) zubac na kuli, zidni zubac: trdnjava s -ami