šíriti to spread; (ideje) to propagate; (novice) to divulge; to circulate, to diffuse; to disseminate; to put into circulation; (razširiti) to extend, to broaden, to widen
šíriti govorico to circulate (ali to spread, to divulge) a rumour
njegovo ime širi strah his name spreads fear
šíriti se to spread, to gain ground, to propagate, to be propagated
novica se širi po mestu the news is spreading through the town
govorica se je širila od ust do ust the rumour spread from mouth to mouth
širi se glas, govorica, da... there is a widespread rumour, rumour is rife, (the) rumour has it that...
njegova slava se širi daleč naokrog his fame spreads far and wide
Zadetki iskanja
- ùdariti -īm
I.
1. udariti: udariti koga pesnicom, komu šamar, koga po licu; udarilo mi u noge; udariti glavom o zid
2. zabiti: udariti kolac u zemlju, klinac, čavao, ekser u dasku
3. postaviti: udariti znak pokraj druma, pritke za pasulj, za grah
4. zadeti: udario ga grom, metak; udarila ga kaplja zadela ga je kap; brod je udario u stijenu pod vodom
5. odmeriti: udariti porezu na prihode
6. zaviti: udariti lijevo od puta
7. napotiti se, usmeriti se: udariti rdavim putem
8. položiti: udariti temelj novoj zgradi
9. udariti, napasti: udariti na neprijatelja
10. začeti: udarila je kiša
11. bušiti, bruhniti: udariti u smijeh, u plač
12. udariti: vino mu je udarilo u glavu
13. vsekati: udariti znak u drvo
14. suniti, brcniti: udariti nogom o što, u što
15. nastaviti, udariti na pipo: udariti slavinu
16. natakniti, nabiti: udariti osudenika na kolac, zeca na ražanj
17. nabiti: udariti pendžeta na cipele potempljati čevlje
18. udariti koga na muke mučiti koga, začeti mučiti koga
19. udariti u žice zaigrati, zabrenkati
20. udariti u tanke žice začeti jadikovati, jadikovati; udariti u druge žice napeti druge strune; udarila ga čutura, šljivova grana u glavu nasekal se ga je, opil se je; udarila mu vlast, slava u glavu v glavo mu je udarila oblast, slava; udarila kola u brijeg, u breg prišlo je do nesreče; udario tuk na luk spopadla sta se dva enako huda nasprotnika, zadelo je kladivo na nakovalo; udariti kljunom u koru kavsniti, kljuniti skorjo; to mi je brzo udarilo u oči na to sem kmalu postal pozoren; udariti tragom iti po sledi; udariti na plićinu, na belaj naleteti na plitvino, na nesrečo; udariti na velika zvona obesiti na veliki zvon; udariti cijenu robi določiti ceno blagu; udariti u bijeg spustiti se v beg
II. udariti se
1. udariti se
2. suniti se
3. udariti se, spopasti se - valoir* [valwar] verbe intransitif, verbe transitif veljati, biti vreden, stati (stanem); biti toliko vreden kot, biti enak; zaslužiti, upravičiti; prinesti, dati
valoir cher, pas cher biti drag, poceni
valoir son pesant d'or biti zlata vreden
valoir son prix biti vreden svoje cene
ce climat ne me vaut rien to podnebje mi ne prija, mi škoduje
faire valoir uveljaviti, izkoristiti kaj
se faire valoir uveljaviti se
il vaut mieux (se taire) bolje je (molčati)
ça ne me dit rien qui vaille to me nič ne mika
valoir la peine biti vreden truda, izplačati se
allez à Bled, ça en vaut la peine pojdite na B., izplača se
ne faire rien qui vaille nič dobrega (pametnega, koristnega) ne narediti
autant vaudrait bilo bi tudi primerno
la gloire que ses exploits lui ont value slava, ki so mu jo prinesli njegovi podvigi
à valoir sur na račun
verser un acompte à valoir sur l'achat de la voiture dati naplačilo na račun za nakup avtomobila
vaille que vaille za silo, približno, takó ali takó - višáva (-e) f pren.
1. alta montagna
2. alto:
rel. slava Bogu na višavah e gloria a Dio nell'alto dei cieli! - zahájati (-am) | zaíti (-ídem) imperf., perf.
1. tramontare (sole, luna)
2. smarrirsi, sbagliare strada; pren. deviare, sviare:
pren. zahajati stran od bistvenega divagare
3. knjiž. (večkrat hoditi) andare, frequentare, bazzicare:
zahajati v gostilno andare all'osteria, essere un cliente abituale dell'osteria
zahajati v gledališče andare a teatro, essere un habitué del teatro
4.
zaiti v stisko trovarsi nei guai
zaiti pod vpliv essere succubo di qcn.
zaiti v dvome essere assillato dal dubbio
zaiti v dolgove indebitarsi
zaiti v politiko darsi alla politica
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
pren. igralčeva slava zahaja la notorietà dell'attore va tramontando, l'attore è sul viale del tramonto - zapoznèl (-éla -o) adj. tardo, tardivo; ritardatario; med. ritardato:
zapoznelo cvetenje fioritura tardiva
pren. zapoznela slava gloria postuma
med. zapoznela ejakulacija eiaculazione ritardata - zatemnéti (-ím) | zatemnévati (-am) perf., imperf. oscurarsi, offuscarsi (tudi pren.):
njegova slava je hitro zatemnela la sua fama si offuscò presto
ob teh besedah je njegov obraz zatemnel a quelle parole si oscurò in volto
ko je dan zatemnel, so se prižgale luči all'imbrunire si accesero le luci - αἴνεσις, εως, ἡ = αἴνη hvala, slava NT.
- αἴνη, ἡ (αἰνέω) ion. = αἶνος hvala, slava.
- αἶνος, ὁ ep. ion. poet. 1. govor, pregovor. 2. (po)hvala, slava.
- αὔχημα, ατος, τό (αὐχέω) bahanje, hvalisanje, prevzetno samozaupanje, bahava predrznost, stvar, s katero se kdo baha; kras, ponos, slava, αὔχημα δόξης slavno ime, velika slava.
- δόξα, ἡ (δοκέω) 1. mišljenje, mnenje, predstava, nauk, domnevanje, dozdevek, pričakovanje, misel, ἡ τῶν πολλῶν δόξα javno mnenje; παρὰ δόξαν, ἀπὸ δόξης proti pričakovanju, κατὰ δόξαν, δόξῃ po (mojem) mnenju, kakor sem pričakoval; δόξαν λέγω povem samo svojo misel; δόξαν παρέχω vzbujam mnenje. 2. sklep, namen, načrt. 3. sodba, ki jo imajo drugi o meni; dober ali slab glas, slava, sloves, ugled; οὐ πρὸς τῆς δόξης ni mu v čast; ἐν δόξαις ὄντες ki uživajo velik ugled; δόξαν ἔχω z inf. sem na glasu, da; pravijo o meni, da. 4. NT slava, blesk, veličastvo, čast.
- ἐγκώμιον, τό (κῶμος) hvala, slava, poveličevanje, slavospev.
- ἐγχεσί-μωρος 2 [Et. ἔγχος in μῶρος, strsl. měrъ, slava; Vladi-měrъ, = Vladislav] ep. slaven (izurjen) v kopju, slaven kopjenik.
- ἔπ-ειτα adv. (εἶτα), ion. ἔπειτεν, v krazi κἄπειτα 1. potem, nato, zatem, pozneje, nadalje, posebno pri naštevanju: πρῶτον μέν … ἔπειτα δέ; ὁ ἔπειτα poznejši, ὁ ἔπειτα χρόνος poznejši čas, εἰς τὸν ἔπειτα χρόνον v prihodnje, za bodočnost, za vse čase, ὁ ἔπειτα βίος poznejše življenje, οἱ ἔπειτα potomci, τὸ ἔπειτα bodočnost, ἡ εἰς τὸ ἔπειτα δόξα slava pri potomcih. 2. stoji pogosto v poreku, da kaj poudarja: nato, potem ἐκέλευσεν αὐτὸν συνδιαβάντα ἔπειτα ἀπαλλάττεσθαι. 3. torej, potemtakem, in vendar, vkljub temu; posebno za participi in v vprašalnih stavkih: ἔπειτ' οὐκ οἴει φροντίζειν; torej meniš, da ne skrbe? κἄπειτ' ἔκτας; in vendar si jih umorila?
- ἐπιφάνεια, ἡ 1. prikazen, prikazanje, prihod (Kristusov) NT. 2. sijaj, ugled, čast, slava.
- εὐδοξία, ἡ 1. dober glas, ugled, čast, slava. 2. pohvala, priznanje.
- εὔκλεια, ἡ, ep. ἐυκλεΐη, at. tudi εὐκλεία dober glas, slava, sloves.
- εὐλογία, ἡ (εὔ-λογος) 1. hvala, slavljenje, slava. 2. NT a) pl. lepe (sladke) besede; b) blagoslov; c) dobrota, obilen dar, ἐπ' εὐλογίαις obilno.
- εὖχος, ους, τό (εὔχομαι) 1. ep. slava, čast, bojna slava, zmaga. 2. poet. želja, ljubav.