Franja

memo neumen, bedast

memo m bedak, tepec
hecho un memo ves iz sebe

menguado strahopeten, malosrčen; bedast, neumen; beden; skop, pičel; nesrečen

nacer en hora menguada roditi se pod nesrečno zvezdo
¡menguado amiga! (ironično) lep prijatelj!
(puntos) menguados posnete zanke (pri pletenju)

mentecatto

A) agg. neumen, bedast

B) m (f -ta) bedak, tepec

mōrologus 3 (gr. μωρολόγος) neumno (narobe) govoreč, neumen, nespameten, aboten, nor, zmešan: amoris vitio, non meo nunc tibi morologus fio Pl., sermonibus morologis uti Pl.

mòrskī -ā -ō
1. morski: -a voda, obala, riba, struja, plovidba, milja, tišina, bolest; -a so; morski talas, val, zrak, vazduh; -o dno, pristanište, kupatilo
2. nerazumljiv, nesmiseln, neumen: to su nekakva -a pravila
3. neizmeren: za -o blago to ja ne bih dao
4. -a krava zool. morska krava, sirena; -a pastrmka zool. morska postrv, Salmo trutta; -a svraka zool. morska sraka, školjkarica; morski konj zool. polarni mrož; morski pas zool. morski pes; morski pauk zool. morski pajek; morski krin zool. morska lilija; -e mijene ž gl. bibavica

mōrus² 3, adv. -ē (gr. μῶρος) neumen, nespameten, bedast, nor: Pl.; kot subst. m in f neumnež, neumnica, norec, norica: Pl.

muddle-headed [mʌ́dlhedid] pridevnik
zmeden, neumen, konfuzen

năúc -ă (-i, -e) adj.

1. zmeden

2. neumen

necio neveden, neuk; neumen, bedast; nepremišljen; trmast

a palabras necias oídos sordos na neumno vprašanje neumen (nem) odgovor

neghiób -oábă (-óbi, -oábe)

I. adj. neumen, bedast

II. m/f neumnež, bedak

neród -oádă (-ózi, -oáde)

I. adj. neumen

II. m/f neumnež (-nica)

niais, e [njɛ, z] adjectif bedast, neumen; neizkušen; masculin bedak

il n'est pas si niais qu'il en a l'air ni tako neumen, kot je videti

nigaud, e [nigo, d] adjectif tepčkast, neumen, budalast; masculin bedak, neumnež, trapa; vrsta morskih vranov

nūgātōrius (stlat. naugātōrius) 3, adv. -ē (nūgātor) gúmpast, bedast, áboten, absurden, omejen, nespameten, neumen, neslan, brezvreden, malovreden, brez vsebine, nepomemben, nekoristen, ničev, puhel: n. artes Pl., laži, boves, unguentum Varr., tota res nugatoria est Ci., mala nugatoriaque accusatio Ci., illud valde leve est ac nugatorium Ci., n. argumentationis genus Corn., nugatorium et inertem vocant Sen. ph., nugatorie responsum Corn., opinio, cantica Aug., nugatorium et inertem vocant Sen. ph.; subst. pl. n. nūgātōria -ōrum: nugatoria iniquitatis Aug.

ob-ēsus 3 (ob in edere)

I. med.

1. rejen, pitan, tolst, debel (naspr. gracilis, strigosus): Q., Sen. ph., Cl., Eutr. idr., obeso nil melius turdo H., o. corpus Cels., cervix Suet., venter obesissimus Plin.; occ. otekel, napet, nabrekel, nabreknjen: fauces V., venter Ap.

2. metaf. „ne ravno tanek“, neomikan, neprefinjen, neumen: iuvenis naris obesae H. nič kaj tenkega nosu (= voha), o. mens Aus. —

II. pass. shujšan, suh, mršav: corpus Laevius fr. ap. Gell. et Non.

ob-tundō (op-tundō) -ere -tudī -tūnsum in -tūsum (ob in tundere)

1. ob ali na kaj, po čem udariti (udarjati), biti, tolči, razbi(ja)ti: mihi os Pl., obtuso ore Pl., sum obtusus pugnis pessime Pl.

2. (o)topiti, narediti (delati) kaj topo: Don., telum Lucr., gladios Cl.

3. metaf.
a) (o)topiti = (o)slabiti: Eccl., multa e corpore exsistunt, quae acuant mentem, multa, quae obtundant Ci., o. ingenia Ci., obtusis ceciderunt viribus artūs Lucr., obtusus illis stomachus Plin. iun., o. vocem L., Lucr., Plin. narediti hripav glas, (u)dušiti, (za)temniti; od tod o govorniku, igralcu: o. vocem (in dicendo) Ci., L. posta(ja)ti hripav, (o)hripeti, razkriča(va)ti si grlo; o. aciem oculorum Plin., auditum Plin. ali aures vocis inauditos sonitūs obtundere frustra Lucr. (u)dušiti, (o)glušiti; od tod occ. o. aures alicuius (z ACI ali z ne) glušiti koga = trobiti komu vedno na ušesa, nadlegovati koga s prošnjami, moledovati koga: obtuderunt eius aures te socium praetoris fuisse Timarchides ap. Ci., istoc ergo aures graviter obtundo tuus, ne quem ames Pl., nihil est, quod tam obtundat (ublaži) elevetque aegritudinem, quam … Ci.
b) nadlegovati, lotiti (lotevati) se koga, napasti (napadati) koga, nadlego delati komu, glušiti koga: aliquem cogitando Ter. ali longis epistulis Ci.; abs.: Ter., Corn., Macr. idr., non obtundam diutius Ci., verba obtundentia Gell. nadležne; z zahtevnim stavkom: ita plorando, orando … me optudit, eam uti venderem Caecil.; s samim cj.: non cessat obtundere, totam prorsus a principio fabulam promeret Ap. — Od tod adj. pt. pf. obtū(n)sus 3, adv. -ē

1. otopljèn, tòp: Col., Plin., Vitr. idr., telum O., vomer V., pugionem vetustate obtusum saxo asperari iussit T.

2. metaf. tòp, oslabel, slab: animi acies obtusior Ci., acumen obtusius Arn., sensus Amm., sensus oculorum et aurium hebetes, vigor animi obtu(n)sus L., obtusi sunt sensūs eorum Vulg., o. vires Lucr., stomachus Plin. iun., o. vox huius Q. otopljen, zamolkel, hripav, zatemnjen (naspr. clarus), o. fauces Q., Sil. hripavo, o. aures Corn., Sil., Stat., Cels. oglušena, (zaradi veliko govorjenja, močnih zvokov) utrujena, stellis acies obtunsa lunae cornua V. motno bleščeča krajca, ne obtunsior usus sit arvi V. da ne oslabi rodovitnost njive, cum hoc alii faciunt obtuse, alii acute Aug., iurisdictio obtusior T. ne tako ostro, bolj površno; occ.
a) topoglav, slaboumen, neumen, maloumen, nespameten: quid dici potuit obtusius? Ci., obtusi cordis Val. Max., Lact.
b) tòp = neobčutljiv, brezčuten: non obtusa adeo gestumus pectora V.

opaque¹ [oupéik] pridevnik (opaquely prislov)
neprozoren, neprepusten, ki ne prepušča (to ; žarke)
figurativno nejasen, nerazumljiv; neumen, omejen

opaque projector projektor
medicina opaque meal kontrastiranje (pred rentgeniziranjem)

owlish [áuliš] pridevnik (owlishly prislov)
ko sova; komično dostojanstven, neumen

pazguato preprost, neumen

pelmazo len, neumen

pelmazo m lenuh, bedak