frfráti -am
1. površno i žurno raditi, pešnjati: kaj frfraš tako, premisli malo
2. lepršati: pajčolan ji frfra okoli glave
3. lepršati, lijetati, letati: vrabci frfrajo z veje na vejo
Zadetki iskanja
- frónta ž (fr. front lat. frons)
1. fronta, front: zaledje in fronta; delavska, nacionalna; ljudska fronta
narodni front; Osvobodilna fronta slovenskega naroda
2. pročelje, čelo, prednja strana: hiša je s -o obrnjena na ulico
3. fronta, front, granično područje izmedu hladne i tople struje: hladna fronta - fúnt m (srvnj. pfunt < lat. )
1. funta, engl. ili amer. mjera za težinu
2. novčana jedinica V. Britanije i nekih drugih zemalja - fúrijati -am
1. mahnitati: kot obsedena je furijala po sobi
2. brzo i površno raditi: naredil je veliko napak, ker je furijal - generalitéta (-e) f voj. i generali
- glístav (-a -o) adj. vermicoloso, che ha i vermi
- glíva fungus, pl -i; (užitna goba) mushroom
glíva cepljivka fussion-fungus - gmájna ž (nj. gemein)
1. neobrađena i slabo obrasla zajednička zemlja, zajednički pašnjak: občiraska, vaška gmajna
2. uboga gmajna iskorištavani narod - gnoják m klijalište, nađubrena topla lijeha, leha, leja, za rasade i rano povrće
- gofljáč m pejor. onaj koji mnogo i drsko govori, lajavac
- gofljáti -am pejor. mnogo i drsko govoriti, lajati: prosim te, ne gofljaj ljudem o tem
- gójzar -ja m, mn. gojzarji (po mjestu Goisern u G. Austriji) gojzerice, okovanke, teške okovane clpele za planinare i skijaše
- gozdáriti -im šumariti, raditi i šumi
- góžva ž dijal.
1. v. gož -i
2. v. gožica - grájski (-a -o)
A) adj. del castello:
grajska razvalina castellare
grajski prebivalec castellano
grajsko gospostvo castellare
B) grájski (-a -o) m, f, n
1. grajski i familiari, la famiglia del castellano
2. grajsko possedimento del signore, del castellano; castellare - grápa ž
1. jaruga, uvala, usko i dugačko udubljenje sa strmim stranama: iz grap so vstajale megle; hiše v -ah
2. jarak koji je iskopao gorski potok - gŕlo s
1. grlo, guša: vnetje -a; prerezati komu grlo; kost mu je obtičala v -u
kost mu je zapela u grlu; grlo me boli
2. grlak, grlanjak, grlić: grlo steklenice
3. grlo, dio, deo čizme između stopala i sare, gornjeg dijela, dela
4. ozko grlo usko grlo (u proizvodnji); zavpiti na vse grlo
viknuti iza glasa, iz svega glasa, iz svega grla; imeti suho grlo
biti žedan; poplakniti grlo
pinuti, pijucnuti, popiti nešto; vse pognati po -u
sve proćerdati na piće, propiti imanje, imetak; na vse grlo se smejati
smijati, smejati se grohotom; življenja sem do -a sit
dozlogrdio mi je život - guvernánta ž (fr. gouvernante) guvernanta, privatna učiteljica i odgojiteljica, odgojiteljica, vaspitačica
- hábitus m (lat. habitus) habitus, tjelesne (tel-) i duševne osobitosti
- halalí m nepromj. u lovu s konjima i psima znak rogom da je divljač uplijenjena (-plen-)