Franja

porrō, adv. (prim. gr. πόῤῥω, nem. fern)

1. krajevno in prostorsko
a) naprej, dalje, daleč, v daljavi: H., T. idr., ubi habitas? GR. porro illic longe in campis ultimis porro Pl., agere armentum L., porro ire L., quae sint ea flumina p. V. daleč naprej tekoče, in Siciliam, porro ex Siciliā in Africam S.

2. dalje (v časovnem pomenu), za naprej, od tedaj naprej (dalje), nadalje, potem, zatem, pa, v prihodnje, v bodoče: Ter. idr., amare porro omnes annos Cat., quid in animo haberent aut porro habituri essent L., hinc maxima porro accepit Roma V.; toda: quod porro (= prej) fuerat O.

3. (pri logičnem nadaljevanju v mislih) nadalje, potem(takem), (za)torej, pa še, toda, vendar, ampak, z druge strani pa, po drugi strani pa, znova (pa): videte iam porro cetera Ci., ea non mala dicimus, sed exigua et porro minima Ci., sequitur porro nihil deos ignorare Ci., age porro Ci., timebat iram senati … porro animus cupidine caecus ad inceptum scelus rapiebat S.; preplet pomena pod 2. in 3.: audivi a maioribus, qui se porro audisse dicebant Ci.

portage¹ [pɔ́:tidž] samostalnik
nošenje, transport; transport broda od ene plovne reke do druge
ekonomija voznina, nosnina, dostavnina

mariner's portage kraj, kjer se mora tovor prenesti

portage² [pɔ́:tidž] prehodni glagol
prenesti brod od ene plovne reke do druge

posihdôb i posihmál (au) pril. od ovoga, od onoga vremena, od onda, ubuduće: posihdob boš previdnejši

posizionale agg. pozicijski; ki je odvisen od položaja

posnemálnik m stroj, mašina za skidanje, odvajanje vrhnja, pavlake, skorupa od mlijeka (mle-), separator

postdater [pɔstdate] verbe transitif napisati poznejši datum od pravega, postdatirati

posteriorly [pɔstíəriəli] prislov
od zadaj, zadaj, nazaj

post-hāc, adv. (post in abl. hāc)

1. posihdob, odslej, odzdaj (od zdaj), poslej, od tega, od tega trenutka, zanaprej, v prihodnje: Kom. idr., mihi p. bonos defendere liceat Ci.

2. pozneje, potem, zatem, potlej, nato, nakàr: Kom., Suet., certatim p. ad hoc opus curretur Ci., haec mihi Stertinius, sapientum octavus, amico arma dedit, posthac ne compellarer inultus H.

pȍstō prisl. od sto, odstotek: sto posto stoodstotno, čisto gotovo: to je sto posto provjereno

postráviti se pòstrāvīm se biti požrt od divje zveri: kad kurjak zakolje ovcu ili kravu, onda kažu: postravila se

potàde, potàda, pòtad prisl. zastar. potlej, od takrat: potade naši su pristali uz Rusiju

potérjati -am tražiti, potražiti, zatražiti od koga da plati, da vrati dug: poterjal je soseda za lanski dolg
zatražio je od susjeda (-sed-) da mu vrati prošlogodišnji dug, zajam; poterjal je vse dolžnike
naplatio je sve dugove

pot-hunter [pɔ́thʌntə] samostalnik
lovec, ki lovi vse od kraja; kdor tekmuje samo za nagrado; nepoklicni arheolog

potíca ž kuglof, povitica, savijeni kolač sa nadjevom od rozina, cveba ili oraha i sl.: rozinova, orehova, pehtranova, makova potica

pótnica ž znojnica, podmetač ispod pazuha radi čuvanja tkanine od znoja

potrebováti -újem trebati, biti od potrebe, biti potrebnim, biti nužnim, potrebovati: potrebujem denarja
treba mi novac; potrebujem oddiha
treba mi odmor; potrebujem to, česar nimam

pot-shot [pɔ́tšɔt] samostalnik
strel od blizu, ustrelitev divjadi za hrano
figurativno udarec od strani, poskus na slepo srečo; prigoden zadetek

potújčiti -im odnaroditi, otuđiti od vlastitog naroda

povéslo s gužva, veza od slamve poveslo za povezovanje snopov