Franja

posteriorly [pɔstíəriəli] prislov
od zadaj, zadaj, nazaj

post-hāc, adv. (post in abl. hāc)

1. posihdob, odslej, odzdaj (od zdaj), poslej, od tega, od tega trenutka, zanaprej, v prihodnje: Kom. idr., mihi p. bonos defendere liceat Ci.

2. pozneje, potem, zatem, potlej, nato, nakàr: Kom., Suet., certatim p. ad hoc opus curretur Ci., haec mihi Stertinius, sapientum octavus, amico arma dedit, posthac ne compellarer inultus H.

pȍstō prisl. od sto, odstotek: sto posto stoodstotno, čisto gotovo: to je sto posto provjereno

postráviti se pòstrāvīm se biti požrt od divje zveri: kad kurjak zakolje ovcu ili kravu, onda kažu: postravila se

potàde, potàda, pòtad prisl. zastar. potlej, od takrat: potade naši su pristali uz Rusiju

potérjati -am tražiti, potražiti, zatražiti od koga da plati, da vrati dug: poterjal je soseda za lanski dolg
zatražio je od susjeda (-sed-) da mu vrati prošlogodišnji dug, zajam; poterjal je vse dolžnike
naplatio je sve dugove

pot-hunter [pɔ́thʌntə] samostalnik
lovec, ki lovi vse od kraja; kdor tekmuje samo za nagrado; nepoklicni arheolog

potíca ž kuglof, povitica, savijeni kolač sa nadjevom od rozina, cveba ili oraha i sl.: rozinova, orehova, pehtranova, makova potica

pótnica ž znojnica, podmetač ispod pazuha radi čuvanja tkanine od znoja

potrebováti -újem trebati, biti od potrebe, biti potrebnim, biti nužnim, potrebovati: potrebujem denarja
treba mi novac; potrebujem oddiha
treba mi odmor; potrebujem to, česar nimam

pot-shot [pɔ́tšɔt] samostalnik
strel od blizu, ustrelitev divjadi za hrano
figurativno udarec od strani, poskus na slepo srečo; prigoden zadetek

potújčiti -im odnaroditi, otuđiti od vlastitog naroda

povéslo s gužva, veza od slamve poveslo za povezovanje snopov

pòvratka ž, povràtuša ž žena, ki se od moža vrne k staršem

pozéba ž mraz, šteta od mraza, promrznuće: pozeba cvetja; nevarnost -e v zgodnji pomladi

pozeblína ž šteta od mraza, od mraza uništena vegetacija

pozébsti -zébem pozepsti, uzepsti, promrznuti, propasti od mraza: to noč je vse cvetje pozeblo; kopriva ne pozebe
neće grom u koprivu

prae (stlat.
a) prai; prim. skr. purā́ pred, purḗ nato, gr. παραί = sl. pri, got. faúra = stvnem. fora = nem. vor; gl. tudi per;
b) pre [prim. prehendo];
c) pri: pri antiqui pro prae dixerunt Fest.; prim. lat. prior; s prae sor. so tudi praep. per, pro, per, praeter [ki je komp. k prae], gr. παρά, περί, πρό, osk. prai, umbr. pre(-) pred)

I. adv. naprej: i prae, abi prae Pl., Ter.; pren.: prae quam (praequam) ali prae ut (praeut) v primerjavi s tem, kako … , v primeri s tem, da … , proti temu, kako … , proti temu, da … : nihil hoc est praequam alios sumptus facit Pl., ludum iocumque dicet illum alterum praeut huius rabies quae dabit Ter. v primerjavi s tem, kako bo ta šele besnel = proti besnosti tega človeka. Kot predpona = spredaj, na koncu, na čelu: prae-acutus, prae-fringo, prae-cēdo, prae-rumpo, prae-sum, prae-ficio.

2. spredaj, naprej, mimo: prae-eo, (prim. zgoraj: i prae, abi prae Pl., Ter.), prae-fero, prae-mitto, prae-dico, prae-fluo, praeceps idr.

3. pred (časom), predčasno: prae-canus, prae-maturus.

4. pred drugimi, mimo drugih, v primerjavi z drugimi ali proti drugim; od tod zelo, silno (izjemno, res, nadvse), pre-: prae-clarus, prae-dives, prae-durus, prae-fidens, prae-gravis, prae-dico, prae-sto. idr. Drugi del sestavljenke pogosto oslabi (prim. praecīdo, praeficio, praefringo) ali pa se skrči (prim. praeco iz prae-dīcō). —

II. praep. z abl.

1. pred: Pl., Lucr., Col., Ap. idr., prae se agere armentum L., pugionem prae se tulit Ci. je pred seboj držal, singulos prae se inermes mittere S., prae manu Pl., Ter. ali prae manibus Gell. pred roko (rokami), na roki (rokah), pri roki (rokah); pren.: prae se ferre kazati, na ogled dati (postaviti, postavljati), (po)kazati kaj, (po)kazati se, (po)bahati se, (po)hvaliti se, ponašati se (s čim): cruentis manibus scelus prae se ferens et confitens Ci., ego semper me didicisse prae me tuli Ci.; v istem pomenu tudi prae se gerere Ci., Corn. ali declarare Cat.

2. metaf.
a) v primerjavi z, proti; mimo: Ter., S. fr., Atticos prae se paene agrestes putat Ci., Gallis prae magnitudine corporum suorum brevitas nostra contemptui est C., omnes prae illo parvos futuros N., prae omnibus unus V. več kot vsi.
b) vzročno, toda le v nikalnih stavkih od, zaradi: Ter., reliqua prae lacrimis scribere non possum Ci., nec loqui prae maerore potuit Ci., vix sibimet ipsi prae necopinato gaudio credentes L., solem prae iaculorum multitudine et sagittarum non videbitis Ci.

Opomba: Kot solecizem praep. z acc.: in capricorno aerumnosi, quibus prae mala sua cornua nascuntur Petr., scimus te prae litteras fatuum esse Petr.

prae-cerpō -ere -cerpsī -cerptum (prae in carpere)

1. spredaj potrgati, spredaj požeti: densas aristas Cat., tenera germinum Plin., iubas Stat.

2. poprej (predčasno) potrgati (požeti, pokositi): messes O.

3. metaf.
a) tako rekoč „od ust vzeti (jemati) kaj“, prevze(ma)ti komu kaj, prisvojiti (prisvajati) si kaj, (pri)kratiti, prikrajš(ev)ati, zmanjš(ev)ati: Val. Max. idr., non praecerpo fructum officii tui Ci., laetitia praecerpta L. že prej okušeno veselje, gratiam novitatis et florem epistulae loquacitate praecerpere Plin. iun., vates futura praecerpunt Min. gledajo v prihodnost.
b) delati (narediti) izpiske, izpis(ov)ati, ekscerpirati: cum Aristotelis libros problematorum praecerperemus Gell.

praeter-eā, adv. (ixpt. iz praeter „dalje“ in adv. abl. eā „od tod“)

1. dalje, potem (pri naštevanju): Ter., O., V., H. idr., qui bona patria laceraverat, qui aes alienum conflaverat, praeterea omnes parricidae S., et virtutem … et iustitiam … et prudentiam tuam mihi exposuit, et praterea suavitatem tuam adiunxit, praetera liberalitatem Ci.

2. occ. a) odzdaj, od sedaj, posihdob, v prihodnje: et quisquam numen Iunonis adoret praeterea? V., neque illum praeterea vidit V.
b) mimo tega, poleg tega, razen tega, poleg tega, vrh(u) tega: Ter., H. idr., nihilne vobis in mentem venit, quod praeterea Crasso requiratis? Ci., quidquid praeterea navium habebat, legatis distribuit C., tibi uni concedo, praeterea nemini Ci.