Franja

góvor discurso m ; lenguaje m ; palabras f pl ; (slovesen) oración f

nastopni, otvoritveni govor discurso inaugural
pogrebni govor oración fúnebre
prestolni govor discurso de la Corona
premi, zavisni govor estilo m directo, indirecto
dar govora don m de la oratoria; talento m oratorio
ni govora! fam ¡ni hablar!; ¡ni soñarlo!
o tem ni govora no se habla (ali trata) de eso
o čem je govor? ¿de qué se habla?
imeti govor pronunciar un discurso
svoboda govora libertad f de (la) palabra

gôvor speech; (javen) address; (slovesen) oration; (jezik) language, idiom, tongue; (napitnica, zdravica) toast

gôvor brez priprave extemporaneous speech, spech delivered extempore (ali ad lib)
nagrobni gôvor funeral oration, graveside eulogy
dar gôvora gift of speech
prvi gôvor (poslanca v parlamentu) maiden speech
obrambni gôvor pravo speech for the defence
poslovilni gôvor valedictory (speech)
prestolni gôvor speech from the throne
premi gôvor gramatika direct speech
zavisni gôvor gramatika indirect speech
vezani gôvor metrical language (of poetry, verse)
nevezani gôvor nonmetrical language (prose)
imeti dolgovezen gôvor to make a longwinded speech
izguba gôvora loss of speech
gôvor je o... the subject under discussion (ali in question) is...
o tem ni gôvora, ne more biti gôvora that is out of the question
imeti gôvor to make (ali to deliver) a speech (o on)
o čem je gôvor? what are you talking about?; what's it all about?
ni gôvora vredno it is not worth mentioning
svoboda gôvora freedom of speech
oseba, ki piše gôvore za druge ghost writer, speech writer

govoríti to speak (o of, about, z to, with); to tell; (pogovarjati se) to talk (z with, to, o about, of, over); to converse; (kramljati) to chat

glasno govoríti to talk loud, to speak in a loud voice
tiho govoríti to speak softly (ali in a soft voice)
govoríti angleški to speak English
slabo govoríti angleški to speak poor (ali broken) English
slabo govoríti o kom to speak ill of someone
kar naprej govoríti to keep (on) talking
odkrito, brez ovinkov govoríti to speak freely
govoríti o tem in onem, o raznem to talk nineteen to the dozen
uglajeno govoríti to be well-spoken
govoríti stenam (figurativno) to talk (ali to be talking) to a brick wall
govoríti o politiki to talk politics
tekoče govoríti to speak fluently
govoríti o čem drugem to change the subject
govoríti resnico to speak the truth, to tell the truth
govoríti brez priprave to speak extempore
govoríti v veter (figurativno) to waste one's breath
govoríti v imenu koga to be the spokesman of, to be the mouthpiece of
govoríti v korist koga to speak on (ali ZDA in) someone's behalf
govoríti polomljeno angleščino to speak broken English, to murder the English language
govoríti neumnosti to talk nonsense
šepetaje govoríti to speak in an undertone, to speak in a whisper
govoríti skozi nos to speak with a nasal twang
govoríti laži to tell lies (ali untruths)
govoríti sam s seboj to soliloquize
govoríti med štirimi očmi s kom to talk with someone in private
govoríti na pamet to speak from memory, to say something by heart (ali by rote)
obširno govoríti o to speak at length about (ali on), to descant, to expatiate on (ali upon)
otročje govoríti to drivel
govoríti kot papiga to parrot
govoríti preučeno za koga to speak above someone's head
govoríti tja v tri dni pogovorno to waffle, žargon to rabbit on
tu se govori angleški (napis) English spoken here
ko (ker) ravno govorimo o... since we are on the subject, since we happen to be talking about...
da niti ne govorimo o... to say nothing of...
ne govorimo več o tem!, nehajmo govoríti o tem! let us change (ali drop) the subject!
mi ne »govorimo« (smo sprti ipd.) we are not on speaking terms
o tem ni vredno govoríti it isn't worth speaking of
ona ne govorita več med seboj (sta sprta) they are no longer on speaking terms
govori! speak up!, speak out, out with it!
on ne more (ne zna) nehati govoríti he can never stop talking, he could talk the hind leg off a donkey
(on) govori, kot da bi ga navil he has the gift of the gab, he talks nineteen to the dozen
on malo govori he is a man of few words, (je boječ) he is tongue-tied
z njim se da govoríti he is someone you can talk to
z njim se ne da govoríti (figurativno) he will not listen to reason
po vsem mestu se govori o njih they are the talk of the town
govorilo se je o njegovi demisiji there have been rumours of his resignation
vse mesto govori o tem it is the talk of the town
govori se, da je zelo bogata she is said to be very rich
o njem se mnogo govori he is much talked about
to dejstvo govori zanj this fact tells in his favour
dejstva govoré sama the facts speak for themselves
to govori za in proti that cuts both ways
dejanja govore glasneje kot besede actions speak louder than words
vse govori za to, da... there is every reason to believe that...
to govori proti that tells against it
ne govorite z nikomer o tem! not a word to anyone about this!, keep this to yourself!
začeti govoríti o nekem predmetu to broach a subject
bi lahko govoril z Vami? could I have a word with you?
bi lahko govoril z g. X? could I see Mr. X
govorimo odkrito! let's speak frankly, let's lay (ali put) our cards on the table
kjer se veliko govori, se malo naredi least said, soonest mended
govoríti je srebro, molčati pa zlato the less said, the better
prav tako bi lahko govoril stenam figurativno I might as well speak to a brick wall
ti to meni govoriš! (= kot da jaz tega ne vem) you're telling me!

govoríti (-ím) imperf.

1. parlare:
govoriti s piskajočim, kričečim glasom parlare con voce stridula
govoriti skozi nos parlare col naso
govoriti gladko, glasno, hitro, počasi, tiho parlare speditamente, ad alta voce, presto, piano, sottovoce
govoriti s težavo parlare con difficoltà
govoriti z očmi, s pogledom parlare con gli occhi, con lo sguardo
govoriti z rokami, z znaki parlare con le mani, coi gesti
govoriti na pamet parlare a braccio
afektirano govoriti parlare in punta di forchetta, affettatamente

2. (izražati misli z govorjenjem) parlare, dire:
kaj govoriš? cosa dici?
govoriti resnico dire la verità
govoriti brez olepšavanja, brez pomislekov parlare senza mezzi termini; parlare, dire senza guardare in faccia a nessuno
govoriti dvoumno, neumno, vsebinsko prazno parlare in modo equivoco, stupido, a vanvera
govoriti premišljeno, razumno parlare in modo sensato
govoriti spretno saper parlare
govoriti o čem parlare di qcs.
govoriti proti komu criticare qcn.
pren. govoriti čez koga sparlare di qcn.

3. (znati jezik) parlare:
govoriti nekaj jezikov parlare varie lingue
govoriti dobro, slabo slovenščino parlare in un buono, un cattivo sloveno
govoriti (po) italijansko parlare italiano, l'italiano, in italiano

4. (biti s kom v normalnih odnosih) parlarsi, parlare:
pog. soseda ne govorita i vicini non si parlano
z njim ne govorim con lui non parlo, gli ho tolto il saluto

5. pren. (biti zunanji izraz česa) parlare:
številke govorijo o naraščanju proizvodnje i dati alla mano parlano di un aumento della produzione
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
govoriti že več let avere una relazione (amorosa) da vari anni
pren. govoriti gluhim ušesom, stenam, vetru, v prazno parlare al vento, al muro, al deserto
pren. govoriti skupni jezik essere dello stesso parere
pog. sama fovšija govori iz njega parla, dice così per pura invidia
govoriti drug čez drugega parlare confusamente
govoriti drug mimo drugega parlare tra sordi
pren. govoriti komu na srce cercare di convincere qcn.
govoriti za koga adoperarsi per qcn., spezzare una lancia in favore di qcn.
o tem ni da bi govoril, ni vredno govoriti di questo non è il caso di parlare
(za izražanje stopnjevanja z dodatno trditvijo) nad tem so se zgražali celo prijatelji, da ne govorimo o sovražnikih del fatto si scandalizzarono gli amici, per non dire dei nemici
o kom, o čem govoriti samo v superlativih di qcn., qcs. parlare, esprimersi soltanto in termini superlativi, al superlativo
pren. govoriti na dolgo in na široko farla lunga
govoriti tjavendan, tja v tri dni parlare a casaccio, a vanvera
govoriti kakor raztrgan dohtar avere la parlantina sciolta
govoriti kakor bi rožice sadil parlare con slancio, in tono enfatico; parlare sdolcinato, affettatamente
pren. govoriti, kakor bi iz rokava stresal parlare come un libro stampato
to govori vam v prid ciò depone a suo favore
o tem se veliko govori se ne fa un gran discorrere
govoriti nerazumljivo parlare arabo, ostrogoto, turco
govoriti o tem in onem parlare del più e del meno
govoriti s kom na štiri oči parlare con qcn. a quattr'occhi
govoriti na splošno stare, tenersi sulle generali
govoriti nepovezano sconnettere
govoriti o nepravem času, preveč straparlare
govoriti prisiljeno recitare
govoriti prostaško ruttare
govoriti s kretnjami parlare a gesti
govoriti v prispodobah metaforeggiare
govoriti za silo (tolči nek jezik) balbettare
PREGOVORI:
kar trezen misli, to pijan govori in vino veritas; bocca ubriaca scopre il fondo del cuore
česar polno je srce, o tem usta govore la lingua batte dove il dente duole
govoriti je srebro, molčati pa zlato la parola è d'argento, il silenzio d'oro

grad samostalnik
1. (utrdba) ▸ vár
2. (kar ima obliko gradu) ▸ várDružine so prišle v restavracijo na kosilo, po katerem so se otroci igrali na napihljivem gradu. ▸ A családok ebédre érkeztek az étterembe. Ebéd után a gyerekek a légvárban játszottak.Povezane iztočnice: peščeni grad

3. (veliko bivališče) ▸ vár
Njegova hiša ni bila običajna, bila je pravi grad! ▸ A háza nem volt mindennapi, igazi vár volt!
Tudi tu se pogostokrat obnašamo neracionalno in namesto hlevov gradimo prave gradove. ▸ Ebben is gyakran irracionálisan viselkedünk, és istálló helyett valóságos várakat építünk.
Gre za vilo, kaj vilo, za pravi grad, ki je na voljo za neverjetnih 100 milijonov evrov. ▸ Ez egy villa, méghogy villa, egy valóságos vár, amely megkapható hihetetlen 100 millió euróért.

gran (namesto grande pred samostalniki) velik

gran bebedor hud pivec
Gran Bretaña Velika Britanija
gran casa velika, ugledna hiša
gran hambre pomemben, dober človek
envío a gran velacidad brzovozno blago
no es gran cosa to je precéj nepomembno
no ha conseguido gran cosa ni mnogo dosegel

grand-chose [-šoz] invariable

ne ... pas grand-chose ne veliko, skoraj nič
ce n'est pas grand-chose to je malo
cela ne vaut pas grand-chose to ni veliko vredno

grande

A) agg.

1. velik:
sala grande velika dvorana
fare grandi viaggi veliko potovati
avere un gran giro d'affari imeti velik promet
avere una gran sete biti hudo žejen
lettera grande velika črka
famiglia grande številna družina
andare di gran passo pren. iti naglo, odločno
onorare un grande poeta slaviti velikega pesnika
il grande Galilei veliki Galilei
Alessandro il Grande Aleksander Veliki; (pred naslovi dostojanstvenikov)
gran ciambellano veliki komornik

2. visok, velik, krepek:
è un uomo grande krepek mož je

3. velik, svečan, pomemben:
il grande giorno veliki, svečani dan pren. sodni dan
Grande Oriente Veliki Orient (prostozidarski vrhovni svet)
gran che, gran cosa bogve kaj (zlasti v nikalnih stavkih)
il film non è stato un gran che film ni bil bogve kaj

4. (okrepi pomen samostalnika ali substantiviranega pridevnika, ki sledi)
un gran bugiardo hud, velik lažnivec

5. (pred drugim pridevnikom za izražanje superlativa)
un gran bel quadro zelo lepa slika

B) m (tudi f)

1. odrasel, odrasla oseba:
si comportano come i grandi vedejo se kot odrasli
cosa farai da grande? kaj boš delal, ko boš velik?

2. velik človek, velikan, velikaš, mogočnež, mogotec:
i grandi della terra zemeljski velikaši, svetovni mogočneži
farsi grande bahati se, domišljati si

3. hist. grand:
grande di Spagna španski grand

4. veliko, sijajno, veličina:
ammirare il grande nell'arte občudovati veličino v umetnosti
riprodurre in grande povečati, napraviti povečavo
fare le cose in grande, alla grande (in grande stile) kaj delati v velikem stilu, razkošno, potratno

grano moški spol zrno; žito; peška; zrno toče; medicina osepnica, koza; ogrc; gran (lekarniška utež); majhna količina; izbor, najboljše

grano de arena peščeno zrno
grano de cacao kakavovo zrno
grano de naranja oranžen krhelj
apartar el grano de la paja ločiti zrno od plevela
sacar grano imeti korist (od)
con su grano de sal s premislekom
¡ahí es un grano de anís! to ni tako preprosto!
¡al grano! k stvari!
granos pl žito

gras, se [gra, s] adjectif masten, tolst, debel, dobro rejen; zamaščen, zamazan; spolzek (cesta); familier sočen, figuré masten, kvantaški, nespodoben; masculin mastno, mastnost, mastno mesto

jour masculin gras mesni dan, pluriel pust(ni čas)
mardi, dimanche masculin gras pustni torek, pustna nedelja
eaux féminin pluriel grases pomije
bêtes féminin pluriel grases pitovna živina
matière féminin grase maščoba
mets masculin gras mesna jed
plantes grases féminin pluriel kakteje
pavé masculin gras spolzek tlak
terre féminin grase ilovica
paroles féminin pluriel grases nespodobne besede
gras masculin de la jambe meča
gras à fondre, à lard, comme un moine, comme un porc debel kot prašič
de grases moissons féminin pluriel obilna žetev
aimer le gras rad jesti mastno
avoir la langue grase nerazločno govoriti
dormir, faire la grase matinée pozno zjutraj vsta(ja)ti
faire gras, manger gras mesno jesti (ob postnih dnevih)
faire ses choux gras de quelque chose imeti korist od česa
parler gras kvantati
recevoir un gras dobiti udarec
tourner au gras postajati debel

grātor -ārī -ātus sum (grātus), pesn. in poklas. beseda nam nedaktilskega grātulārī

1. svojo radost (o kakem srečnem dogodku) izraziti, od tod srečo voščiti, čestitati: ACC. FR., inveni, germana, viam: gratare sorori V., invicem inter se gratantes L., dominae gratare; levata est Alcmene! O., totoque libens mihi pectore grator O. se veselim; z ACI: SEN. TR., CL., gratatur reduces (sc. eos esse) V. čestita k vrnitvi, tum complexus eum Tiberius ... incolumem fore gratatur T.; s quod: AUR., gratantium, quod discrimen inprovisum et matris facinus evasisset T.; abs.: versi in laetitiam laudantes gratantesque T., ad gratandum sese expedire T.

2. veselo zahvaliti se, izkazovati zahvalo: Iovis ... templum gratantes ovantesque adire (cupimus) L., quisquis ades ..., gratare O.; occ.: sed abest gratantibus Aeson O. a Ezona ni pri njih zahvalnem godu. – Od tod adv. grātanter (iz pt. pr.) radostno, z veseljem: AUR., AMM.

gravidus 3 (gravis) pravzaprav = obtežen, od tod

1.
a) (o ženskah) noseča, samodruga, v drugem (= blagoslovljenem) stanju: CELS., HYG., AP. idr. non est puero gravida PL., utrimque est gravida, et ex (od) viro et ex summo Iove PL., virgo ex eo compressu gravida est facta TER., cum esset gravida Auria, fratris uxor CI., aliquam gravidam semine largo reddere LUCR., gravidam dolet de semine magni esse Iovis Semelen O., cum Augusto gravida nupsisset SUET., gravida de adulterio AUG.; kot subst. gravida -ae, f noseč(nic)a, samodruga: PL., PLIN.
b) (o samicah) breja: elephantus PL., pecus O., pecudes V., muraena H., ovis COL., equa PLIN. žrebna kobila, bos PLIN. telna krava, balaenae PLIN. omnes (piscium cuiusdam generis feminae) ovis gravidae capiuntur PLIN. se love kot ribe ikrnice, conchas impleri roscido conceptu; gravidas postea niti PLIN., gr. sus MART. sprasna svinja, hostiae T. enalaga = nosen, noseč, oplojen: alvus, venter O., gravidum uterum intuens T. (o Tusneldi) ko je gledala na svoje (še) nerojeno dete; pren.: gr. tellus O. z zemeljsko smolo navdana, ali pa: z zmajevimi zobmi obsejana.

2. metaf. poln česa, napolnjen s čim, bogat česa, s čim, ploden, rodoviten: manūs PL. polne, obložene (naspr. steriles), aristae V., O. bremenito (= bremenato) klasje, plenjavo klasje, corymbi, fetus, olivae, uvae O., messes O. obilna žetev, zrnovit nažanjek nubes LUCR., v pl. O. dež(ev)ni oblaki, cornu lunae VAL. FL.; z abl.: equus armatis gravidus ENN. AP. MACR., parvos ... natos uberibus gravidis vitali rore rigabat CI., trahit ... fulminibus gravidam tempestatem atque procellis LUCR., stipes gr. nodis V., tibi pampineo gravidus autumno floret ager V., gravida imperiis ... Italia V. ki bo ... rodila, gravida bellis urbs V. ki ga čakajo vojne (boji), gravida sagittis pharetra H., gravidae semine terrae O., gravida Amathūs metallis O., gr. euris pectus LUCAN., gravidus iam sorte parens VAL. FL., gravida venenis alvus SIL., noxā gr. populus SIL.; redko z gen.: mellis apes gravidae SIL.

gravis -e, adv. graviter (prim. gr. βαρύς, βάρος, βαρύνω)

I. abs.

1. težek, obremenjen, otovorjen, bremenat: onus H., onus armorum C., pondus aratri, silex, catenae O., navigia C., valvae CI., aestate grave esse aureum amiculum CI., aes gr. L. baker v šibikah, v palicah (kot polnotežen, en funt težek denar), argentum SEN. PH. samorodno, čisto, pera PH. graviora corpora LUCR.; (o osebi) težek = velik in močen: stat gravis Entellus V.; (o psu) težek = okoren, neroden, težkonog, neokreten: canis COL.; (o jedilih) težek = težko prebavljiv: cibus CI. cena PLIN. IUN. gravissima bubula CELS.; (o zemlji) (pesn.) težka = debela, mastna: tellus V. terra H.; pogosto o orožju: arma C., V., CU., SEN. PH., hasta O., tela CU., SEN. PH.; od tod enalaga: gr. agmen L. ali gr. miles T. težko oboroženo vojaštvo; pren.: lacertus O., insula O. težeč; ker so ceno prvotno odtehtavali na tehtnici, je gravis večkrat = velik (po številu), visok: graves pavonum greges VARR., gr. pretium S. FR., gr. fenus, gr. vectigalia SUET., od tod gr. supellex PLIN. IUN. dragoceno; adv. graviter = težko, hudo, močno, silno: graviter cadere O., gravius cadere ali accidere C., graviter ad terram pondere vasto concidit V. je lopnil na tla, hasta graviter pressa V., graviter se vulnerare CU., gravius erumpere T.

2. metaf.
a) tehten, važen, imeniten, pomenljiv, znamenit, veljaven, vpliven: epistula, testimonium, laudatio, auctoritas, tot res tam graves, illa gr. Sullae victoria, civitas CI., S. FR., L., gravem personam induxi CI. pomembno vlogo, gravi odio esse in aliquem CI. hudo sovražiti koga, graves inimicitias gessit M. Cato cum multis CI. hudo sovraštvo, quod apud omnes leve et infirmum est, id apud iudicem grave et sanctum esse ducetur CI., nec umquam fuit apud populum gravior oratio CI. in nikoli ni noben govor bolj vplival na narod, in omnibus causis gravioribus initio dicendi commoveri soleo vehementius CI., est hoc gravissimum argumentum CI., gravissimae cogitationes CI., de vobis illi gravissime iudicaverunt CI. o vas so imeli kaj visoke misli (= zelo visoko mnenje), vas so imeli zelo v čislih; o osebah: gr. auctor, orator, testis CI., vir S. FR., auctoritate graviores CI., tres gravissimi historici N.
b) occ. α) o glasu zamolkel, debel: vox CI., Q., sonus CI., O., Q., fragor O., syllaba Q. nenaglašen, graviter sonare CI., V. β) resen, resnoben, strog, preudaren, možat, dosleden, značajen: adulescens, consul, homo, iudex CI., Aesopus H. resni (igralec) Ezop, vir VELL., animus natu gravior TER. po letih preudarnejši, gravior (Cato) in laudando CI., gravissimus civis, homo, vir CI., gravissimi domini CI.; enalaga: gr. aetas, sententia CI., supercilium PLIN. IUN.; cum senibus graviter, cum iuventute comiter vivere CI., liber graviter scriptus CI.; kot adv. včasih = živo, silovito: orationem graviter habere CI., graviter contionari SUET. γ) častitljiv, dostojen, dostojanstven, vznesen, vzvišen, veličasten, slovesen: numen CI., tum graves sumus, tum subtiles CI., gr. poëta CI., Aeschylus Q., caerimonia gravissima C.; poseb. o senatu: senatus O., ordo gravissimus CI., hoc orbis terrarum gravissimum consilium CI.; enalaga: grave senatus consultum CI. dostojen, genus epistularum ... grave CI., gr. genus dicendi, gr. oratio Q., carmen PR. = epska pesem, canere graviore plectro O. bolj vzvišeno peti; graviter utrumque agere, graviter tractare illum locum CI.

II. pass.

1. obtežen, obremenjen, obložen, napolnjen, poln, redko abs.: arbor O. sadovito (= polno sadja), corpus H. zaprto, (= zapečenost, zaprtost), oculi V. motne, comitatus CU. neokretno spremstvo; večinoma z abl.: agmen grave praedā L., graves hostilibus spoliis naves L., miles gravis armis CU., gravis aere manus V. ali colus lanā gravis V. polna, pharetrā spolioque leonis gravis O., cornum cuspide grave O. s težko ostjo, dextera iaculo gravis O., habenae graves auro O. strčeče (= štrleče, trde) od zlata, graves fructu vites Q., quasi gravis catenis PLIN. IUN. kakor da so ji verige pretežke; pren.: barba gravis nimbis, graves aspergine pennae O.

2. occ. (o ženskah) noseča, nosna, samodruga, v drugem stanju; (o samicah) breja: sacerdos Marte gravis V., fit gravis zanosi, spočne; graves fetae V., equus ... gravis peditem adtulit alvo V. (o trojanskem konju), balaenae utero graves PLIN.; enalaga: uterus O., gravis maturo pondere venter O.

3. metaf. obtežen s čim, poln česa: vino gravis (gr. οἰνοβαρής) opit, pijan, (bibendo) graves O. s težko glavo, graves somno epulisque L. ali mero somnoque O. ali crapulā CU. omamljeni od (zaradi) ..., mero ac vigiliis gr. CU. vinjen in oslabel (vinski in nevečen); occ.
a) zaradi česa mlahav, onemogel, bolan: morbo gravis V. mlahav od bolezni, bolan in mlahav, gr. vulnere L., VELL. ali de vulnere VAL. FL. onemogel zaradi rane, gr. avido haustu CU.; tudi brez abl.: abit in somnum gravis LUCR.
b) od starosti idr. sključen, upognjen, potrt: gr. aetate L. ali senectā O. ali senectute T., iam aetate et viribus erat gravior L., gravis iam aetate et corpore VELL., gr. annis V., H. zelo prileten, star, mator; tudi samo gravis: gravis Entellaum dictis castigat Acestes V.
c) (le kot adv.) nerad, z ne(je)voljo: tulit graviter illud facinus turpissimum CI., id senatum gravissime laturum CI., aliquid graviter accipere CI., gravius aliquid tolerare T.; graviter audire TER. kaj hudega slišati (toda: gravius audire coepisse CELS. naglušen postati); z ACI: graviter tuli in eum me locum adduci CI., ferebat graviter illam sibi ab isto provinciam datam CI.; s quod: senatum graviter ferre, quod nihil facerem CI. EP.

III. act.

1. težeč, hud, nadležen, neprijeten, neznosen, nevaren, poguben: anni tempus CI., L., autumnus C., aestas V. zagatna sopara, poletna soparica, gestus H., pestilentiā gravis annus L., tempestas, sidus O. hudo, ictus O. ali alapa PH. hud(a), graviter ferire V. krepko, močno; pesn. acc. n. sg. grave (nam. adv.) silno, močno: grave vociferaris VAL. FL., grave risit, mugit STAT.; gravis v pomenu nezdrav: solet esse gravis cantantibus umbra V., graves aurae, Minturnae O., locus CELS., solum caelumque iuxta grave T.; o osebah: gravis ictu viator V. krepko je udrihnil po njej (kači), victor V. silni, grave Nereidum numen O. hudo se jezeče, accolae CU., gravis in rem publ. mater T. huda, pogubna; z dat.: alicui odiosus et gravis CI., libertati Graeciae gr. L., cogor ipse meis auribus esse gravis etiam eorum auribus, qui ... CU.; pren.: morbus, vulnus CI. huda, valetudo CI. slabo počutje, slabo zdravje, crimina gravissima CI. zelo obtežilne, hoc si tibi grave est N. neprijetno, gr. opus V. graves labores V. nadležna, gr. militia H., CU. nadležna, dolor, somnus, torpor O. ali sopor CU. težeč, -a -e, curae O. težeče, moreče, se non graviter habere CI. ne biti težko bolan (= lažje bolehati), gravius aegrotare CI. biti nevarneje bolan, graviter saucius L. hudo ranjen, graviter iacēre PLIN. IUN. hudo bolan ležati; z inf.: non mihi grave duxissem scribere ad te CI. EP., est in populum Rom. grave non posse uti sociis ... CI., grave esse videtur eum dicere in iudicio CI., est gravius spoliari fortunā quam non augeri dignitate CI.; z abl. sup.: hoc perquam grave est dictu CI., grave dictu est, sed dicendum tamen CI., haec gravia auditu L., conatu quam effectu gravius L.

2. metaf.
a) težek (za prenašati), hud, zèl, slab, žalosten, oster, trd, prek (= nujen, potreben): fatum CI., O., bellum CI., C., S., fortuna CI., C., vita CI., S., sententiae CI., victoriae nostrae graves adversarios paratos esse videbam CI., graves de te rumores secuti sunt CI., adfertur gravis huiusce mali nuntius Syracusas CI. tožna (= žalostna) vest, habemus senatus consultum in te, Catilina, vehemens et grave CI., gr. poena CI., C., S., graviora cruciamenta, graviora tormenta CI., gravissimo supplicio adfici CI., crudelitas gravior est superbiā CI., nihil gravius dicam CI. bolj rahlo (blago) povedano, vereor, ne gravioribus verbis utar CI., ut gravissimo verbo utar CI., gravissimis verbis reprehendere CI., ne quid gravius in fratrem statueret C. ne prehude (preostre) kazni, si quid ei a Caesare gravius accidisset C., gr. contumelia L., exemplum gr. H. ki živo uči, damnum, eventus O., exitus auspicio gravior O., nec mors mihi gravis O. zame ni težka, graviter angi aliqua re CI., gravius in aliquem consulere S., gravissime dolere C., irae graviter ultae V., de tribunis gravissime ... decernitur L.; kot subst. n. pl.: o passi graviora V. hujše nezgode, graviora minari O. ostrejše kazni, gravia perpessus EUTR.
b) ki močno vpliva: α) na voh = močan, zoprn, nagnusen, smrdeč, smrdljiv: odor PLIN., odor iucunde (suaviter) gravis PLIN., odor caeni gr. V. zoprn duh, zoprna tohlina (= zatohlost), gr. chelydri V., gr. elleborus, hircus H., mullus iam gravis est PETR. POET. že smrdi, gr. sentina IUV., graviter spirantes hydri, graviter spirantis copia thymbrae V. tudi grave (nam. graviter) olens V. zoprno dišeč; metaf.: grave virus munditiae pepulere H. zoprno nesnago (= okornost). β) na okus = grenek, gorjup: absinthius VARR. AP. NON.

grenade [grənad] féminin granatno jabolko; militaire granata

grenade à main, antichar, à fusil ročna, protitankovska, puškina granata
grenade à blanc, réelle granata za vežbanje, ostra granata
grenade non éclatée granata, ki ni eksplodirala
grenade explosive, incendiaire, fumigène, lacrymogène, sous-marine eksplozivna, zažigalna, dimna, solzilna, podmorska granata
lance-grenades masculin metalec granat

Grenze, die, (-, -n) meja (grüne zelena, offene odprta), (Schranke) notranja meja; eine Grenze ziehen potegniti mejo; Grenzen haben imeti meje; sich in Grenzen halten biti znosen/omejen; X hält sich in Grenze ni pretiranega Xa; keine Grenzen kennen : ne imeti meja; Dummheit kennt keine Grenzen neumnost nima meja

gréti to warm; to heat

gréti se to warm oneself
gréti se na soncu to bask
gréti (si) posteljo to warm one's bed
gréti se pri ognju to warm oneself at the fire
voda se greje the water is getting warm
on ni vreden, da ga sonce greje he is a worthless fellow, he is not worth his salt, he is a good-for-nothing

gridare

A) v. intr. (pres. grido)

1. kričati, vpiti:
gridare a più non posso, a squarciagola kričati na vse grlo, na vse pretege, na ves glas
gridare contro qcn. grmeti proti komu

2. vpiti, preglasno govoriti:
non c'è bisogno che gridi così ni ti treba tako vpiti

B) v. tr.

1. vpiti, kričati, klicati:
gridare aiuto klicati na pomoč
gridare vendetta vpiti po maščevanju
gridare pietà pren. biti v usmiljenja vrednem stanju

2. razglasiti:
gridare un bando objaviti razglas
gridare ai quattro venti raznesti, raztrobiti na vse vetrove

3. nareč. pog. ošteti, pokarati; nadreti, nadirati

grísti (grízem) imperf.

1. mordere, rodere; masticare, rosicchiare:
težko grize, ker ima slabe zobe mastica male perché ha i denti cattivi
ni vedel, kaj bi napisal, in je grizel svinčnik non sapendo cosa scrivere rosicchiava la matita

2. mordere, (pikati) pungere

3. pog. (vznemirjati, mučiti) tormentare, crucciare, rimordere:
grize ga ljubosumnost è tormentato dalla gelosia
vest ga grize gli rimorde la coscienza

4. pren. gristi (se) (prodirati v kaj trdega, s težavo prodirati) penetrare; inerpicarsi:
voda grize v živo skalo l'acqua penetra nella roccia viva
tovornjak se je grizel v klanec l'autocarro si inerpicava per la salita
pren. gristi besede rivoltolare le parole
pren. gristi kolena inerpicarsi con le mani e coi piedi
PREGOVORI:
pes, ki laja, ne grize can che abbaia non morde

groat [grout] samostalnik
zgodovina novčič (srebrn štiripenijski)

I don't care a groat nič mi ni mar
a cracked (ali slit) groat ničvredna stvar, počen groš

grȍb gròba m, mn. gròbovi grob: neopojan grob neposvečen, neblagoslovljen grob; otpratiti koga do -a; polaganje u grob; prevrtati, okretati se u -u, biti s jednom nogom u -u; šutljiv kao grob; bolje grob nego rob; vjernost, vernost do -a; ustati, dići se iz -a; nepobusani grob grob, ki ga še ni obrasla trava; nećeš to sa sobom u grob ponijeti; ovkraj -a tostran groba; onkraj, iza -a, s one strane -a; prevrnuti se u -u obrniti se v grobu; sveti grob; svetli grobovi grobovi pomembnih ljudi